Uprkos upozorenjima EU i protivljenju domaće javnosti, Srbija je nastavila da razvija napredni, u Kini proizveden, sistem nadzora, pokazuju poverljivi dokumenti u koje je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Kako se navodi u tekstu RSE, dokumenti sadrže detalje kupovine komponenti za proširenje zaštićene eLTE mreže, koja je zasnovana na kineskoj Huavej tehnologiji, a povezuje kamere za video nadzor, policijske terminale i komandne centre Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
To je prvi pisani trag o razvijanju mreže na koju se oslanja projekat „Siguran grad“, program koji je pokrenut još 2017, kada su MUP Srbije i kineska kompanija Huavej potpisali „Sporazum o strateškom partnerstvu za uvođenje eLTE tehnologija i rešenja za Siguran grad u oblasti javne bezbednosti“.
Dok je srž projekta „Siguran grad“ uvođenje sistema inteligentnog video nadzora, eLTE mreža predstavlja platformu za zaštićenu komunikaciju i prenos podataka unutar takvog sistema.
Nabavka opreme, softvera i usluga za proširenje eLTE komunikacione mreže sprovedena je u martu 2024, pod oznakom poverljivo.
Među stavkama narudžbine nalazi se značajno povećanje dispečerskog sistema koji koristi eLTE mrežu, uključujući i GIS softver za pristup izvorima koji proširuje mogućnost pregledavanja snimaka sa kamera na određenim lokacijama.
Širok spektar mogućnosti nadzora
Stručnjaci sa kojima su razgovarali novinari RSE naveli su da 35 jedinica naručenih od kompanije Huavej može podržati do 3.500 dodatnih kamera na proširenoj eLTE mreži.
„Namerno su proširili kapacitet da podrže 3.500 kamera, „rekao je Konor Hili, direktor istraživanja u IPVM-u, istraživačkoj firmi iz oblasti nadzora. „To sugeriše da planiraju da instaliraju kamere u tom obimu.“
Projekat „Siguran grad“ prvobitno je podrazumevao postavljanje 1.000 Huavej kamera samo na teritoriji grada Beograda uz najavu da će se projekat širiti i na ostatak Srbije.
Iako iz dokumenta o nabavci dodatne opreme za eLTE mrežu, nije jasno gde će 3.500 kamera biti korišćeno – ovo predstavlja značajan porast nadzornih kapaciteta.
„Povećavaju kapacitete prilično značajno,“ smatra Hili. „Ako se ovo implementira u Beogradu, ukazivalo bi na gustinu kamera retko viđenu van Kine.“
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i kompanija Huavej nisu odgovorili na zahtev RSE za komentar do objavljivanja ovog teksta.
Dokument pod nazivom „Poverljivo – porudžbina opreme za proširenje eLTE sistema u Republici Srbiji“ dostupan je na dark netu nakon hakerskog napada na digitalnu infrastrukturu srpske IT kompanije Informatike AD, u junu 2025.
Procurelo je više od 1,7 miliona dokumenata, uključujući oko 200 dokumenata koji se odnose na nabavke Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, većinom za kupovinu računarske opreme.
Novinari RSE sproveli su unakrsnu proveru dokumenata kroz javno dostupne baze podataka – pretragom firmi, pojedinaca, kao i određenih detalja koji su vidljivi na samim dokumentima, poput potpisa i pečata.
Dokument o poverljivoj porudžbini opreme za eLTE sistem kompanije Huawei u bazi podataka firme Informatika označen je kao nabavka za MUP.
Informatika AD je za RSE potvrdila da je bila meta hakerskog napada, ali nije odgovorila na pitanja o nabavci Huavej opreme za policiju Srbije.
Šta znači proširenje projekta „Siguran grad“?
O obimu, veličini i troškovima srpskih nadzornih projekata sa Huavejom zna se vrlo malo, a srpske vlasti su u poslednjih nekoliko godina nastojale da drže sisteme „Sigurnog grada“ daleko od očiju javnosti, usred međunarodne kritike, pravnih izazova i protesta.
Potpisivanjem Sporazuma o strateškom partnerstvu između MUP-a Srbije i kineske kompanije Huavej 2017. godine, otvorena su vrata za uvođenje inteligentnog video nadzora koji se oslanja na eLTE bežičnu mrežu a koji bi, prema najavama tadašnjih čelnika policije, trebalo da doprinese „efikasnijem otkrivanju i sprečavanju krivičnih dela“.
U praksi to znači da je instalirano na hiljade kamera za video nadzor, sa naprednim softverom za prepoznavanje lica čime je otvorena mogućnost da se eLTE mreža koristi ne samo za bezbednu komunikaciju policije već i za potencijalno, masovno praćenje građana.
Na to već godinama upozoravaju domaće i međunarodne organizacije, uključujući Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti i Evropski parlament, podsećajući da Srbija još nema adekvatan zakonski okvir kojim je regulisana obrada biometrijskih podataka.
Svi dosadašnji pokušaji vlade da proširi upotrebu biometrijskog nadzora nailazili su na snažan otpor aktivista za ljudska prava i privatnost zbog potencijalne zloupotrebe kineske opreme u cilju praćenja i zastrašivanja građana, učesnika antivladinih protesta.
Zbog protivljenja stručne javnosti, poslednji predlog za izmene policijskih zakona kojim bi se omogućilo korišćenje masovnog biometrijskog nadzora povučen je iz procedure usvajanja krajem decembra 2022. godine i od tada nije bilo javnih predstavljanja novih zakonskih rešenja.
Iako iz MUP-a sve vreme navode da se nabavljena tehnologija za prepoznavanje lica još ne koristi, javno dostupna dokumenta pokazuju da su opremu koja poseduje takvu tehnologiju osim policije u međuvremenu nabavile i brojne lokalne samouprave.
Korišćenje kineske tehnologije za nadzor u Srbiji izazvalo je zabrinutost na međunarodnom nivou, posebno unutar EU, s obzirom na tvrdnje o potencijalnim sigurnosnim rizicima i zavisnosti od Kine. Srbija, kao kandidat za EU, nalazi se pod lupom po pitanju usklađivanja sa evropskim standardima u oblasti privatnosti i bezbednosti.
Kompletan tekst o ovoj temi pročitajte na portalu Radio Slobodna Evropa
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.