img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demanti

Reakcija kompanije Rio Tinto na navode iznete u izjavi Gorana Markovića u „Vremenu“

05. avgust 2024, 08:19 Rio Tinto
Foto: Marija Janković
Goran Marković
Copied

Protiv projekta „Jadar" vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi

Portal Vreme.com  objavio je 4. avgusta izjavu režisera Gorana Markovića u kojoj je izneo netačne i paušalne navode koji se odnose na Projekat „Jadar“.  Tendencioznim navodima režiser Marković izjavljuje: „Samo ako ne budemo prekriveni bušotinama, koje uz pomoć hemikalija vade utrobu zemlje i pejzaže plodne i šumovite Srbije pretvaraju u pustinju, mi imamo budućnost. Ako ljudi sada popuste pred beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću – gotovi smo…”

Naučna istraživanja pokazuju da se Projekat „Jadar“ može bezbedno realizovati uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine.

Nacrti studija za procenu uticaja na životnu sredinu za Projekat „Jadar“  koje je sprovelo više od 100 domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od deset fakulteta, detaljno analiziraju početno stanje životne sredine i procenjuju tehnička rešenja i njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Na osnovu toga, u studijama su navedeni svi poznati potencijalni rizici i predložena su odgovarajuća rešenja za ublažavanje uticaja, čime je pokazano da se projekat može odgovorno i bezbedno realizovati.

Metoda podzmenog rudarenja litijuma nije niti nova, niti neproverena i ne razlikuje se umnogome od metoda podzemnog rudarenja drugih minerala u kojima kompanija Rio Tinto ima dugogodišnje iskustvo.

Tehnologija prerade koncentrata jadarita razvijena je i temeljno testirana u Razvojno-tehničkom centru kompanije Rio Tinto u Melburnu u Australiji.

Projekat Jadar neće ispuštati sumpornu kislinu niti u vazduh, niti u zemljište, niti u vodu. Tokom procesa prerade rude predviđenim Projektom Jadar, sumporna kiselina se koristi u postupku rastvaranja rude kako bi se dobila tečnost bogata litijumom i borom. Proces se odvija u zatvorenim rezervoarima u kojima se ruda rastvara uz dodatak koncentrovane sumporne kiseline i vode. Važno je napomenuti da se ovaj proces odvija na niskoj temperaturi (90 °C) daleko ispod tačke ključanja sumporne kiseline.

Pre otvaranja rudnika, Projekat „Jadar“ mora proći celokupan proces predviđen zakonima Republike Srbije, koji uključuje i inkluzivnu javnu raspravu, što potvrđuje da on može i mora biti realizovan jedino uz apsolutno poštovanje zakona Republike Srbije i najviših standarda Evropske unije.

„Jadar“ bi bio podzeman rudnik što znači da će sve poljoprivredne površine iznad rudnog tela biti i dalje dostupne za obradu. Zahvaljujući sistemu za kontrolu industrijskih gasova, kao i merama za suzbijanje prašine, zaštitu vode i zemljišta, naučno je utvrđeno da će poljoprivreda u okolini kompleksa moći da se nastavi.

Projekat „Jadar“ neće uticati na vodosnabdevanje lokalnog stanovništva ni na koji način. Važna karakteristika Projekta „Jadar“ je to što će se podzemna eksploatacija obavljati na dubini od okvirno 370 do 650 metara – u prostoru koji je hidrogeološki izolovan vodonepropusnim slojevima od izvora vode koje zahvataju lokalni kopani bunari. Višegodišnja istraživanja i prikupljeni podaci pokazuju da duboke podzemne vode i plitke aluvijalne izdani imaju hidrogeološku izolovanost. Sve otpadne vode iz rudnika bile bi prečišćavane proverenim tehnikama do nivoa kvaliteta vode u reci Jadar.

Protiv projekta „Jadar“ vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Takve neodgovorne i kontinuirane optužbe bez ikakvih dokaza plasirane su sa ciljem da se javnost dovede u zabludu i izazove  neopravdana zabrinutost građana. Naučne činjenice, koje su potvrdili nezavisni stručnjaci i koje su predstavljene u studijama o proceni uticaja na životnu sredinu u potpunosti opovrgavaju te lažne tvrdnje.

Kompanija Rio Tinto podržava stručnu debatu zasnovanu na naučno utvrđenim činjenicama. Širenje netačnih informacija i neosnovanih optužbi shvatamo ozbiljno i koristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo zaštitili reputaciju kompanije.

Tagovi:

Demanti Goran Marković Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Iz novog broja „Vremena“

10.decembar 2025. J. J.

Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Točenje goriva na benzinskoj pump

Cene goriva

10.decembar 2025. K. S.

Zatvaranje benzinskih pumpi: Meštani pograničnih područja ne haju

Dok se čeka kada će i da li NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure