img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demanti

Reakcija kompanije Rio Tinto na navode iznete u izjavi Gorana Markovića u „Vremenu“

05. август 2024, 08:19 Rio Tinto
Foto: Marija Janković
Goran Marković
Copied

Protiv projekta „Jadar" vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi

Portal Vreme.com  objavio je 4. avgusta izjavu režisera Gorana Markovića u kojoj je izneo netačne i paušalne navode koji se odnose na Projekat „Jadar“.  Tendencioznim navodima režiser Marković izjavljuje: „Samo ako ne budemo prekriveni bušotinama, koje uz pomoć hemikalija vade utrobu zemlje i pejzaže plodne i šumovite Srbije pretvaraju u pustinju, mi imamo budućnost. Ako ljudi sada popuste pred beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću – gotovi smo…”

Naučna istraživanja pokazuju da se Projekat „Jadar“ može bezbedno realizovati uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine.

Nacrti studija za procenu uticaja na životnu sredinu za Projekat „Jadar“  koje je sprovelo više od 100 domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od deset fakulteta, detaljno analiziraju početno stanje životne sredine i procenjuju tehnička rešenja i njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Na osnovu toga, u studijama su navedeni svi poznati potencijalni rizici i predložena su odgovarajuća rešenja za ublažavanje uticaja, čime je pokazano da se projekat može odgovorno i bezbedno realizovati.

Metoda podzmenog rudarenja litijuma nije niti nova, niti neproverena i ne razlikuje se umnogome od metoda podzemnog rudarenja drugih minerala u kojima kompanija Rio Tinto ima dugogodišnje iskustvo.

Tehnologija prerade koncentrata jadarita razvijena je i temeljno testirana u Razvojno-tehničkom centru kompanije Rio Tinto u Melburnu u Australiji.

Projekat Jadar neće ispuštati sumpornu kislinu niti u vazduh, niti u zemljište, niti u vodu. Tokom procesa prerade rude predviđenim Projektom Jadar, sumporna kiselina se koristi u postupku rastvaranja rude kako bi se dobila tečnost bogata litijumom i borom. Proces se odvija u zatvorenim rezervoarima u kojima se ruda rastvara uz dodatak koncentrovane sumporne kiseline i vode. Važno je napomenuti da se ovaj proces odvija na niskoj temperaturi (90 °C) daleko ispod tačke ključanja sumporne kiseline.

Pre otvaranja rudnika, Projekat „Jadar“ mora proći celokupan proces predviđen zakonima Republike Srbije, koji uključuje i inkluzivnu javnu raspravu, što potvrđuje da on može i mora biti realizovan jedino uz apsolutno poštovanje zakona Republike Srbije i najviših standarda Evropske unije.

„Jadar“ bi bio podzeman rudnik što znači da će sve poljoprivredne površine iznad rudnog tela biti i dalje dostupne za obradu. Zahvaljujući sistemu za kontrolu industrijskih gasova, kao i merama za suzbijanje prašine, zaštitu vode i zemljišta, naučno je utvrđeno da će poljoprivreda u okolini kompleksa moći da se nastavi.

Projekat „Jadar“ neće uticati na vodosnabdevanje lokalnog stanovništva ni na koji način. Važna karakteristika Projekta „Jadar“ je to što će se podzemna eksploatacija obavljati na dubini od okvirno 370 do 650 metara – u prostoru koji je hidrogeološki izolovan vodonepropusnim slojevima od izvora vode koje zahvataju lokalni kopani bunari. Višegodišnja istraživanja i prikupljeni podaci pokazuju da duboke podzemne vode i plitke aluvijalne izdani imaju hidrogeološku izolovanost. Sve otpadne vode iz rudnika bile bi prečišćavane proverenim tehnikama do nivoa kvaliteta vode u reci Jadar.

Protiv projekta „Jadar“ vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Takve neodgovorne i kontinuirane optužbe bez ikakvih dokaza plasirane su sa ciljem da se javnost dovede u zabludu i izazove  neopravdana zabrinutost građana. Naučne činjenice, koje su potvrdili nezavisni stručnjaci i koje su predstavljene u studijama o proceni uticaja na životnu sredinu u potpunosti opovrgavaju te lažne tvrdnje.

Kompanija Rio Tinto podržava stručnu debatu zasnovanu na naučno utvrđenim činjenicama. Širenje netačnih informacija i neosnovanih optužbi shvatamo ozbiljno i koristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo zaštitili reputaciju kompanije.

Tagovi:

Rio Tinto Goran Marković Demanti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure