img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demanti

Reakcija kompanije Rio Tinto na navode iznete u izjavi Gorana Markovića u „Vremenu“

05. avgust 2024, 08:19 Rio Tinto
Foto: Marija Janković
Goran Marković
Copied

Protiv projekta „Jadar" vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi

Portal Vreme.com  objavio je 4. avgusta izjavu režisera Gorana Markovića u kojoj je izneo netačne i paušalne navode koji se odnose na Projekat „Jadar“.  Tendencioznim navodima režiser Marković izjavljuje: „Samo ako ne budemo prekriveni bušotinama, koje uz pomoć hemikalija vade utrobu zemlje i pejzaže plodne i šumovite Srbije pretvaraju u pustinju, mi imamo budućnost. Ako ljudi sada popuste pred beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću – gotovi smo…”

Naučna istraživanja pokazuju da se Projekat „Jadar“ može bezbedno realizovati uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine.

Nacrti studija za procenu uticaja na životnu sredinu za Projekat „Jadar“  koje je sprovelo više od 100 domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od deset fakulteta, detaljno analiziraju početno stanje životne sredine i procenjuju tehnička rešenja i njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Na osnovu toga, u studijama su navedeni svi poznati potencijalni rizici i predložena su odgovarajuća rešenja za ublažavanje uticaja, čime je pokazano da se projekat može odgovorno i bezbedno realizovati.

Metoda podzmenog rudarenja litijuma nije niti nova, niti neproverena i ne razlikuje se umnogome od metoda podzemnog rudarenja drugih minerala u kojima kompanija Rio Tinto ima dugogodišnje iskustvo.

Tehnologija prerade koncentrata jadarita razvijena je i temeljno testirana u Razvojno-tehničkom centru kompanije Rio Tinto u Melburnu u Australiji.

Projekat Jadar neće ispuštati sumpornu kislinu niti u vazduh, niti u zemljište, niti u vodu. Tokom procesa prerade rude predviđenim Projektom Jadar, sumporna kiselina se koristi u postupku rastvaranja rude kako bi se dobila tečnost bogata litijumom i borom. Proces se odvija u zatvorenim rezervoarima u kojima se ruda rastvara uz dodatak koncentrovane sumporne kiseline i vode. Važno je napomenuti da se ovaj proces odvija na niskoj temperaturi (90 °C) daleko ispod tačke ključanja sumporne kiseline.

Pre otvaranja rudnika, Projekat „Jadar“ mora proći celokupan proces predviđen zakonima Republike Srbije, koji uključuje i inkluzivnu javnu raspravu, što potvrđuje da on može i mora biti realizovan jedino uz apsolutno poštovanje zakona Republike Srbije i najviših standarda Evropske unije.

„Jadar“ bi bio podzeman rudnik što znači da će sve poljoprivredne površine iznad rudnog tela biti i dalje dostupne za obradu. Zahvaljujući sistemu za kontrolu industrijskih gasova, kao i merama za suzbijanje prašine, zaštitu vode i zemljišta, naučno je utvrđeno da će poljoprivreda u okolini kompleksa moći da se nastavi.

Projekat „Jadar“ neće uticati na vodosnabdevanje lokalnog stanovništva ni na koji način. Važna karakteristika Projekta „Jadar“ je to što će se podzemna eksploatacija obavljati na dubini od okvirno 370 do 650 metara – u prostoru koji je hidrogeološki izolovan vodonepropusnim slojevima od izvora vode koje zahvataju lokalni kopani bunari. Višegodišnja istraživanja i prikupljeni podaci pokazuju da duboke podzemne vode i plitke aluvijalne izdani imaju hidrogeološku izolovanost. Sve otpadne vode iz rudnika bile bi prečišćavane proverenim tehnikama do nivoa kvaliteta vode u reci Jadar.

Protiv projekta „Jadar“ vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Takve neodgovorne i kontinuirane optužbe bez ikakvih dokaza plasirane su sa ciljem da se javnost dovede u zabludu i izazove  neopravdana zabrinutost građana. Naučne činjenice, koje su potvrdili nezavisni stručnjaci i koje su predstavljene u studijama o proceni uticaja na životnu sredinu u potpunosti opovrgavaju te lažne tvrdnje.

Kompanija Rio Tinto podržava stručnu debatu zasnovanu na naučno utvrđenim činjenicama. Širenje netačnih informacija i neosnovanih optužbi shvatamo ozbiljno i koristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo zaštitili reputaciju kompanije.

Tagovi:

Rio Tinto Goran Marković Demanti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure