img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demanti

Reakcija kompanije Rio Tinto na navode iznete u izjavi Gorana Markovića u „Vremenu“

05. avgust 2024, 08:19 Rio Tinto
Foto: Marija Janković
Goran Marković
Copied

Protiv projekta „Jadar" vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi

Portal Vreme.com  objavio je 4. avgusta izjavu režisera Gorana Markovića u kojoj je izneo netačne i paušalne navode koji se odnose na Projekat „Jadar“.  Tendencioznim navodima režiser Marković izjavljuje: „Samo ako ne budemo prekriveni bušotinama, koje uz pomoć hemikalija vade utrobu zemlje i pejzaže plodne i šumovite Srbije pretvaraju u pustinju, mi imamo budućnost. Ako ljudi sada popuste pred beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću – gotovi smo…”

Naučna istraživanja pokazuju da se Projekat „Jadar“ može bezbedno realizovati uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine.

Nacrti studija za procenu uticaja na životnu sredinu za Projekat „Jadar“  koje je sprovelo više od 100 domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od deset fakulteta, detaljno analiziraju početno stanje životne sredine i procenjuju tehnička rešenja i njihov uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Na osnovu toga, u studijama su navedeni svi poznati potencijalni rizici i predložena su odgovarajuća rešenja za ublažavanje uticaja, čime je pokazano da se projekat može odgovorno i bezbedno realizovati.

Metoda podzmenog rudarenja litijuma nije niti nova, niti neproverena i ne razlikuje se umnogome od metoda podzemnog rudarenja drugih minerala u kojima kompanija Rio Tinto ima dugogodišnje iskustvo.

Tehnologija prerade koncentrata jadarita razvijena je i temeljno testirana u Razvojno-tehničkom centru kompanije Rio Tinto u Melburnu u Australiji.

Projekat Jadar neće ispuštati sumpornu kislinu niti u vazduh, niti u zemljište, niti u vodu. Tokom procesa prerade rude predviđenim Projektom Jadar, sumporna kiselina se koristi u postupku rastvaranja rude kako bi se dobila tečnost bogata litijumom i borom. Proces se odvija u zatvorenim rezervoarima u kojima se ruda rastvara uz dodatak koncentrovane sumporne kiseline i vode. Važno je napomenuti da se ovaj proces odvija na niskoj temperaturi (90 °C) daleko ispod tačke ključanja sumporne kiseline.

Pre otvaranja rudnika, Projekat „Jadar“ mora proći celokupan proces predviđen zakonima Republike Srbije, koji uključuje i inkluzivnu javnu raspravu, što potvrđuje da on može i mora biti realizovan jedino uz apsolutno poštovanje zakona Republike Srbije i najviših standarda Evropske unije.

„Jadar“ bi bio podzeman rudnik što znači da će sve poljoprivredne površine iznad rudnog tela biti i dalje dostupne za obradu. Zahvaljujući sistemu za kontrolu industrijskih gasova, kao i merama za suzbijanje prašine, zaštitu vode i zemljišta, naučno je utvrđeno da će poljoprivreda u okolini kompleksa moći da se nastavi.

Projekat „Jadar“ neće uticati na vodosnabdevanje lokalnog stanovništva ni na koji način. Važna karakteristika Projekta „Jadar“ je to što će se podzemna eksploatacija obavljati na dubini od okvirno 370 do 650 metara – u prostoru koji je hidrogeološki izolovan vodonepropusnim slojevima od izvora vode koje zahvataju lokalni kopani bunari. Višegodišnja istraživanja i prikupljeni podaci pokazuju da duboke podzemne vode i plitke aluvijalne izdani imaju hidrogeološku izolovanost. Sve otpadne vode iz rudnika bile bi prečišćavane proverenim tehnikama do nivoa kvaliteta vode u reci Jadar.

Protiv projekta „Jadar“ vodi se intenzivna kampanja širenja dezinformacija, u kojoj se zlonamerno plasiraju lažne vesti i neosnovane tvrdnje da će Projekat imati destruktivne, negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Takve neodgovorne i kontinuirane optužbe bez ikakvih dokaza plasirane su sa ciljem da se javnost dovede u zabludu i izazove  neopravdana zabrinutost građana. Naučne činjenice, koje su potvrdili nezavisni stručnjaci i koje su predstavljene u studijama o proceni uticaja na životnu sredinu u potpunosti opovrgavaju te lažne tvrdnje.

Kompanija Rio Tinto podržava stručnu debatu zasnovanu na naučno utvrđenim činjenicama. Širenje netačnih informacija i neosnovanih optužbi shvatamo ozbiljno i koristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo zaštitili reputaciju kompanije.

Tagovi:

Rio Tinto Goran Marković Demanti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure