img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Puk Azov: Neonacisti u odbrani Mariupolja

06. mart 2022, 11:50 J.H.
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Barikade na ulazu u grad: Mariupolj
Copied

Lučki grad Mariupolj je pod ruskom opsadom i preti mu humanitarna katastrofa. On stoji na putu kopnenog koridora između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike koji je očigledno jedan od ciljeva ruske invazije na Ukrajinu. U odbranu grada je uključen i Puk Azov, radikalno desničaraska jedinica koja koristi neonacističke simbole i podređena je Ministarstvu unutrašnjih poslova

Prethodnih dana je između ruske vojske i ukrajinskih vlasti u lučkom gradu Mariupolj na Crnom moru više puta ugovaran prekid vatre da bi civili preko otvorenog koridora mogli da se evakuišu. Mariupolj je već desetak dana pod opsadom, odsečeni su struja, voda, i grejanje, ponestaje hrane. Neprestano odjekuju detonacije. Ima mnogo mrtvih. Lekari bez granica u gradu u kome živi 440.000 stanovnika upožoravaju na katastrofalnu situaciju. Gradonačelnik Vodim Bojčenko optužuje Ruse za „humanitarnu blokadu“. Ruska strana optužuje odbranu grada da se ne pridržava primirja, Ukrajinci za to optužuju ruske trupe.

APTOPIX Russia Ukraine War
Ruska opsada Mariupolja: Beba od 18 meseci povređena tokom granatiranja / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Da bi uspostavili kopneni koridor između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike Rusi moraju da osvoje i stave pod svoju kontrolu Mariupolj.

Nemački „Špigel“ u broju od 4. marta piše da Mariupolj kao deo teritorijalne odbrane brani i radikalno desni Puk Azov koji je podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova Ukrajine. O ovom puku, koji koristi neonacističke simbole, su izveštavali i BBC i Al Džazira. Drugi program nemačkog javnog servisa ZDF izveštavao je ranije da se nemački desničari priključuju puku Azov koji je formiran tokom sukoba na istoku Ukrajine 2014.

Kada govori o „etnacifikaciji“ kao cilju ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini predsednik Rusije Vladimir Putin misli i na Puk Azov. To, međutim, svakako nije većinska Ukrajina, a u ovom trenutku je predsedniku Volodimiru Zelenskom, koji je jevrejskog porekla, verovatno svejedno ko se bori protiv Rusa, samo da se bori.

Pukom Azov, koji je paravojna jedinica, komanduje Andrej Bileckij rođen u Harkovu, po struci inženjer vodoprivrede, koji je od 2014. do 2019. bio član Vrhovne rade – parlamenta Ukrajine. On je vođa Socijal-Nacionalnog Zbora, ultranacionalističke ekstremne organizacije koja otvoreno sledi ideje nemačkog nacionalsocijalizma. Bileckij je povezan sa sličnim neonacističkim organizacijama u svetu, pa i u Nemačkoj. Partija je bliska kontroverznoj muzičkoj subkulturi National Socialist Black Metal.

Visoki komesarijat UN za ljudska prava je bio osudio Puk Azov da je isterao stanovnike iz nekih zgrada u Mariupolju i zauzeo ih sa svoje potrebe.

Puk Azov se 2014. sastojao od 850 boraca od kojih je 85 stranaca. Danas, izveštavaju nemački mediji, on broji oko 2.500 boraca, broj stranaca nije poznat, ali je među njiman navodno, kao jedan od visokih oficira Francuz Gaston Beson, nastanjen u Puli, jedan od boraca rata u Hrvatskoj. U Francuskoj je izašla i knjiga o njemu pod naslovom „Gaston Beson borac protiv Srba“.

IMG-1803
Foto: Wikimedia

U grbu puka Azov je na žutoj podlozi simbol koji je na levo iskrivljeni, pomalo izduženi kukasti krst kroz koji je provučena crna crta. Nemački ZDF je u jednom ranijem prilogu emitovanom pre rata u Ukrajini o toj paravojnoj jedinici, prikazala dvojicu njegovih boraca koji su na glavi nosili nemačke šlemove sa kukastim krstom i oznakom SS.

Komandant Bileckij je izjavio da on lično nije ni rasista, ni antisemita, a kao dokaz navodi da je jedan od njegovih visokih oficira Jevrejin Natan Hasin. Hasin je bio jedan od komandanata masovnih demonstracije poznatih kao Evromajdan, potiče iz ortodoksne jevrejske porodice.

Volodimir Zelenski se nije izjašnjavao o slavljenju ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere koji je bio direktno odgovoran za masovnu likvidaciju Jevraja u Ukrajini tokom Drugog svetskog rata, niti o puku Azov. Zelenski je za predsednika 2019. bio izabran sa preko 70 odsto glasova, što samo po sebi govori da je Ukrajina dominantnom većinom demokratski i prozapadno opredeljena.

Paravojne jedinice, kakav je Puk Azov, Putinu su poslužile kao izgovor da napadne Ukrajinu koja se od Rusije okrenula ka Zapadu.

 J.H./Spiegel/ZDF/Zeit/Presse/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Zelenski Mariupolj Puk Azov entnacifikacija Andrej Bileckij Gaston Beson National Socialist Black Metal Natan Hasin Putin Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure