img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednički kandidat Boško Obradović: Pravoslavni rodoljub

02. februar 2022, 09:59 Sofija Popović
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Za porodične vrednosti, Kosovo i Rusiju: Boško Obradović
Copied

Zalaže se za „potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“. Sebe smatra „normalnim čovekom i hrišćaninom“, pa ne može da mrzi, ali mu je Vučić „jednostavno odvratan i nepodnošljiv“. Politika mu počiva na „porodičnim vrednostima“, borbu za prava LGBT populacije smatrao je zapadnim pomodarstvom kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji. Kandiduje se ispred osam organizacija Patriotskog bloka, koje se zalažu za promenu političkog sistema i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam

Boško Obradović rođen je 1976. godine u Čačku. Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Prošle godine postao je master politikolog, što ga je, kako kaže, osposobilo za nove radne pobede u praktičnoj politici.

Tokom studija 1999. godine osnovao je glasilo „Dveri srpske“ iz kojeg je 2003. godine nastalo udruženje građana Srpski sabor Dveri, blisko delovima Srpske pravoslavne crkve. Kako je tada govorio Boško Obradović, Dveri imaju crkvenu osnovu svog delovanja jer se „zalažu za crkveni sistem vrednosti“ a rešenje ključnih nacionalnih briga je „negde u dubini, u duhovnim pitanjima koja su najveći problem srpskog naroda danas“.

Iako formalno nevladina organizacija, Dveri su se godinama finansirale iz državnog budžeta, i za vreme vlada Vojislava Koštunice i Mirka Cvetkovića. Neretko su bili viđeni kao ideološki kišobran ekstremističkih organizacija, zabranjenih odlukom Ustavnog suda 2012. godine zbog ugrožavanja ljudskih prava.

U političkom životu Srbije Obradović se pojavio 2011. godine sa grupom građana Dveri – za život Srbije, na čijoj se listi kandidovao na Republičkim i lokalnim izborima u Čačku. Jedan mandat bio je šef najveće opozicione grupe u gradskoj skupštini. Predsednik Dveri je od juna 2015. godine.

Veoma brzo postaje prepoznatljivo lice srpske desnice. Stavovima da je gej parada „totalitarna ideologija koja se nameće društvu“, da su prava LGBT populacije zapadno pomodarstvo kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji, organizovanjem protesta protiv Briselskog sporazuma, odnosom prema Rusiji i NATO-u, uspeo je za sebe da veže razočarane radikale, konzervativne i desno orijentisane birače opozicije. Bio je i protiv prihvata tamnoputih izbeglica, pretačući neku tamnu tekućinu u vodu je slikovito prikazao šta bi Srbima moglo da se desi ako se izmešaju sa drugim rasama.

Da je tako pokazaće vanredni parlamentarni izbori 2016. godine, kada je zajedno sa Demokratskom strankom Srbije  osvojio 4,99 odsto glasova. Nakon verbalnog napada na tadašnjeg predsednika Republičke izborne komisije (RIK) rečima „kako vas nije sramota“ i „da li smete pred narod“, Obradović je na ponovljenim izborima na desetak biračkih mesta uspeo da preskoči cenzus i uđe u Parlament.

U septembru 2018. pristupa Savezu za Srbiju (SZS), koji će kasnije biti prozvan i „bojkot opozicjja“, jer je zbog „nefer uslova“, zloupotrebe državnih institucija i medija i pritiska na birače Srpske napredne stranke bojkotovala parlamentarne i lokalne izbore u junu 2020. godine. Zajedno sa Đilasom, Jeremićem, Lutovcem, Zelenovićem itd. potpisuje „Sporazum sa narodom“. SZS organizuje proteste i razne druge vanparlamentarne aktivnosti.

U „dverjanskom“ stilu Boško Obradović pozivao je na opkoljavanje Andrićevog venca „dok ne padne vlast“, unosio kamenje u skupštinsku salu, neretko je tamo zviždao, presretao ministre, upadao u RTS. Na stepeništu ispred Parlamenta je u maju 2020. stupio u štrajk glađu „ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, već i zbog „kršenja Ustava, rušenja demokratije“. Na drugoj strani skupštinsog stepeništa štrajkovali su i poslanici SNS-a- Aleksandar Martinović i Sandra Božić, ali zbog „nereagovanja tužilaštva i sudstva na fašističke ispade Boška Obradovića“.

U intervju za „Vreme“ iz 2019. godine Obradović je rekao da je važno da se u politički život uvede odgovornost za ono što političari obećavaju. „Moramo da uvedemo principe odgovornosti i smenjivosti vlasti. Onda ide obnova celog sistema, odnosno stvaranje uslova da svako radi svoj posao bez pritisaka onih sa vrha vlasti“.

Preuzima „ličnu odgovornost da kandiduje potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“, veruje u srpski narod i sebe, a svojim programom u pet tačaka smatra da može da objedini većinu naroda. Vraćanje države narodu, pravde običnom čoveku, a naciji ponosa biće okosnice njegove kampanje. Zalaže se za zaštitu poljoprivrednika i domaćih preduzetnika i „ekološki patriotizam“.

Evroskeptičan je, ali nije isključiv prema onoj Evropskoj uniji u kojoj bi se pitali političari poput Kristijana Štrahea, Matea Salvinija i Marin le Pen. Obradović NATO vidi kao „kriminalnu i zločinačku organizaciju“, a bliska mu je i ideja o vraćanju vojnog roka. Smatra da bi Rusija trebalo da bude najvažniji spoljnopolitički partner Srbije.

Boško Obradović kandiduje se ispred Dveri i još sedam organizacija Patriotskog bloka, koji se zalažu za promenu političkog sistema Srbije i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, porodične vrednosti, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

3. april 2022. Boško Obadović Dveri izbori 2022. Patriotski blok predsednički izbori 2022. predsednički kandidat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Skupovi ispred Skupštine Srbije

05.novembar 2025. R.V.

Skup podrške Dijani Hrki i dalje traje, Vučićeve pristalice se povukle

Završen je skup pristalica Aleksandra Vučića ispred Skupštine Srbije. dok skup podrške Dijani Hrki i dalje traje

Skupština Kosova

Kosovo

05.novembar 2025. M.S.

Gljauk Konjufca drugi mandatar za sastav nove vlade Kosova: Šta dalje?

Predsednica Kosova Vjosa Osmani predložila je Gljauka Konjufcu, prvog potpredsednika Samoopredeljenja, za mandatara za sastav nove vlade Kosova. Šta dalje?

Ćacilend

05.novembar 2025. V.K.

„Čuvari partije“: KRIK objavio najistaknutija imena „Ćacilenda“

Među poznatim "ćacijima" nalaze se „kriminalci osuđivani za ubistva, prebijanja, trgovinu drogom, ali i osobe blisko povezane sa ljudima iz podzemlja“

Grupa Srba sa KiM pešači u znak podrške Aleksandru Vučiću

Kosovo

05.novembar 2025. M.S.

Srbi sa KiM stigli u Beograd: Najavljen doček u Ćacilendu

U znak podrške Aleksandru Vučiću i skupu protiv blokada koji će biti organizovan navodno u Novom Sadu, Srbi sa Kosova pešače već osam dana. U sredu su stigli u Beograd, gde će im biti priređen svečan doček u Ćacilendu

Ćacilend

05.novembar 2025. Katarina Stevanović

Čuvar Ćacilenda na prvoj liniji fronta

Između dve ograde, između dva sveta, prolaz je moguć samo uz „čarobne reči“. Onaj unutar ograđenog prostora čuvaju policija i "ćaci obezbeđenje"

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure