img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednički kandidat Boško Obradović: Pravoslavni rodoljub

02. februar 2022, 09:59 Sofija Popović
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Za porodične vrednosti, Kosovo i Rusiju: Boško Obradović
Copied

Zalaže se za „potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“. Sebe smatra „normalnim čovekom i hrišćaninom“, pa ne može da mrzi, ali mu je Vučić „jednostavno odvratan i nepodnošljiv“. Politika mu počiva na „porodičnim vrednostima“, borbu za prava LGBT populacije smatrao je zapadnim pomodarstvom kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji. Kandiduje se ispred osam organizacija Patriotskog bloka, koje se zalažu za promenu političkog sistema i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam

Boško Obradović rođen je 1976. godine u Čačku. Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Prošle godine postao je master politikolog, što ga je, kako kaže, osposobilo za nove radne pobede u praktičnoj politici.

Tokom studija 1999. godine osnovao je glasilo „Dveri srpske“ iz kojeg je 2003. godine nastalo udruženje građana Srpski sabor Dveri, blisko delovima Srpske pravoslavne crkve. Kako je tada govorio Boško Obradović, Dveri imaju crkvenu osnovu svog delovanja jer se „zalažu za crkveni sistem vrednosti“ a rešenje ključnih nacionalnih briga je „negde u dubini, u duhovnim pitanjima koja su najveći problem srpskog naroda danas“.

Iako formalno nevladina organizacija, Dveri su se godinama finansirale iz državnog budžeta, i za vreme vlada Vojislava Koštunice i Mirka Cvetkovića. Neretko su bili viđeni kao ideološki kišobran ekstremističkih organizacija, zabranjenih odlukom Ustavnog suda 2012. godine zbog ugrožavanja ljudskih prava.

U političkom životu Srbije Obradović se pojavio 2011. godine sa grupom građana Dveri – za život Srbije, na čijoj se listi kandidovao na Republičkim i lokalnim izborima u Čačku. Jedan mandat bio je šef najveće opozicione grupe u gradskoj skupštini. Predsednik Dveri je od juna 2015. godine.

Veoma brzo postaje prepoznatljivo lice srpske desnice. Stavovima da je gej parada „totalitarna ideologija koja se nameće društvu“, da su prava LGBT populacije zapadno pomodarstvo kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji, organizovanjem protesta protiv Briselskog sporazuma, odnosom prema Rusiji i NATO-u, uspeo je za sebe da veže razočarane radikale, konzervativne i desno orijentisane birače opozicije. Bio je i protiv prihvata tamnoputih izbeglica, pretačući neku tamnu tekućinu u vodu je slikovito prikazao šta bi Srbima moglo da se desi ako se izmešaju sa drugim rasama.

Da je tako pokazaće vanredni parlamentarni izbori 2016. godine, kada je zajedno sa Demokratskom strankom Srbije  osvojio 4,99 odsto glasova. Nakon verbalnog napada na tadašnjeg predsednika Republičke izborne komisije (RIK) rečima „kako vas nije sramota“ i „da li smete pred narod“, Obradović je na ponovljenim izborima na desetak biračkih mesta uspeo da preskoči cenzus i uđe u Parlament.

U septembru 2018. pristupa Savezu za Srbiju (SZS), koji će kasnije biti prozvan i „bojkot opozicjja“, jer je zbog „nefer uslova“, zloupotrebe državnih institucija i medija i pritiska na birače Srpske napredne stranke bojkotovala parlamentarne i lokalne izbore u junu 2020. godine. Zajedno sa Đilasom, Jeremićem, Lutovcem, Zelenovićem itd. potpisuje „Sporazum sa narodom“. SZS organizuje proteste i razne druge vanparlamentarne aktivnosti.

U „dverjanskom“ stilu Boško Obradović pozivao je na opkoljavanje Andrićevog venca „dok ne padne vlast“, unosio kamenje u skupštinsku salu, neretko je tamo zviždao, presretao ministre, upadao u RTS. Na stepeništu ispred Parlamenta je u maju 2020. stupio u štrajk glađu „ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, već i zbog „kršenja Ustava, rušenja demokratije“. Na drugoj strani skupštinsog stepeništa štrajkovali su i poslanici SNS-a- Aleksandar Martinović i Sandra Božić, ali zbog „nereagovanja tužilaštva i sudstva na fašističke ispade Boška Obradovića“.

U intervju za „Vreme“ iz 2019. godine Obradović je rekao da je važno da se u politički život uvede odgovornost za ono što političari obećavaju. „Moramo da uvedemo principe odgovornosti i smenjivosti vlasti. Onda ide obnova celog sistema, odnosno stvaranje uslova da svako radi svoj posao bez pritisaka onih sa vrha vlasti“.

Preuzima „ličnu odgovornost da kandiduje potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“, veruje u srpski narod i sebe, a svojim programom u pet tačaka smatra da može da objedini većinu naroda. Vraćanje države narodu, pravde običnom čoveku, a naciji ponosa biće okosnice njegove kampanje. Zalaže se za zaštitu poljoprivrednika i domaćih preduzetnika i „ekološki patriotizam“.

Evroskeptičan je, ali nije isključiv prema onoj Evropskoj uniji u kojoj bi se pitali političari poput Kristijana Štrahea, Matea Salvinija i Marin le Pen. Obradović NATO vidi kao „kriminalnu i zločinačku organizaciju“, a bliska mu je i ideja o vraćanju vojnog roka. Smatra da bi Rusija trebalo da bude najvažniji spoljnopolitički partner Srbije.

Boško Obradović kandiduje se ispred Dveri i još sedam organizacija Patriotskog bloka, koji se zalažu za promenu političkog sistema Srbije i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, porodične vrednosti, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori 2022. Boško Obadović 3. april 2022. Dveri Patriotski blok Predsednički kandidat predsednički izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Boban Kusturić na konferenciji za štampu

Republika Srpska

06.maj 2026. A.M.

Načelnik uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske pronađen mrtav

Policijski službenik MUP-a Republike Srpske i bliski saradnik Milorada Dodika, Boban Kusturić pronađen je mrtav u svojoj vikendici

Sufinansiranje medijskih projekata

06.maj 2026. R. Š.

Tabloidi i nevidljivi portali dobili milione od Grada Kragujevca

Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata podeljeno 10,65 miliona dinara, dok su lokalni kriticki mediji ostali bez podrske, sredstva su završila kod tabloida i medija van grada

POČETAK ZAJEDNIŠTVA I UPORNOST BEZ PREMCA: Slavija, studentski protest, decembar 2024.

Studentski protesti

06.maj 2026. M. L. J.

Slavija će opet svetleti do neba: Koji su protesti obeležili studentsku pobunu

Studenti u blokadi najavili su protest 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu. Ovaj kružni tok je postao simbol masovnih studentskih protesta koji su kulminaciju doživeli na po brojnosti rekordnom skupu 15. marta 2025.

Predsednik Srbije

Vanredni izbori

06.maj 2026. N. R.

Đurđevdan došao, Vučić oteže sa odlukom o izborima

Predsednik Aleksandar Vučić najavljivao je Đurđevdan kao dan kada će saopštiti kada su izbori. Sad kaže – reći će za desetak dana

Hag

06.maj 2026. I.M.

Odloženo izricanje presude Tačiju i ostalim liderima Oslobodilačke vojske Kosova

Presuda Hašimu Tačiju i ostalim bivšim liderima OVK u Hagu odložena je za 20. jul 2026. godine, potvrdio advokat Luka Mišetić.

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure