Pravosuđe
Anketna komisija: Treba podneti tužbu zbog Vučićevih pomilovanja
Anketna komisija dostaviće Zagorki Dolovac inicijativu za podnošenje tužbe Upravnom sudu radi poništavanja odluka o pomilovanju koje je doneo Aleksandar Vučić

Čak i nakon najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila po istom principu sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost. Da li bi uskoro mogao da poraste pritisak na vlasti Aleksandra Vučića?
Situacija u Srbiji je napeta: svakodnevno stižu novi izveštaji o policijskom nasilju protiv demonstranata, hapšenjima – i optužbama da vlast angažuje batinaške grupe protiv građana, piše DW.
Protesti, započeti posle pada nadstrešnice u Novom Sadu u novembru, dugo su bili mirni – ali poslednjih dana nasilje eskalira. A populistički predsednik Srbije Aleksandar Vučić sada želi još oštrije da se obračuna s protestima.
Kako Brisel reaguje na eskalacije u zemlji kandidatu za članstvo u EU?
Ambasador Evropske unije u Srbiji, Andreas fon Bekerat, pozvao je u saopštenju „sve strane na smirivanje napetosti“. Svaka sumnja u prekomernu upotrebu sile od strane policije mora biti propisno istražena, rekao je.
Evropska komisija je na upit DW saopštila da pažljivo prati situaciju. „Prava na mirno demonstriranje i slobodu okupljanja moraju biti poštovana, a vlasti moraju zaštititi učesnike okupljanja od povreda ili nasilja“, rekao je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Ali ovakva saopštenja nekima nisu dovoljna. Kritičari već mesecima traže oštriji kurs prema srpskoj vlasti i predsedniku Vučiću.
Kritika iz Evropskog parlamenta
Jedan od njih je evropski poslanik Tonino Picula, izvestilac za Srbiju. Hrvatski socijaldemokrata je kritikovao to što EU ne pokazuje jedinstveni i kritičniji stav prema Srbiji.
„EU ovog trenutka nema motiva ili kapaciteta da se drugačije odnosi prema malignom režimu Aleksandra Vučića. Za razliku od Ukrajine, nedostaje komponenta zajedništva u EU koja bi predstavljala pritisak koji bi doveo do kompromisa i možda izlaska na izbore“, rekao je Picula za N1.
Strateški interesi Brisela, ali i Beograda, takođe bi mogli da igraju ulogu u tome: prošle godine Nemačka je sa Srbijom potpisala Sporazum o litijumu.
Osim toga, Srbija je prijateljske odnose sa Rusijom vešto koristila, kaže Antigona Imeri iz Centra za evropske političke studije (CEPS) iz Brisela. Iz straha od približavanja Rusiji, EU je bila previše popustljiva: „Ta strategija je propala, EU sada mora hitno da postavi drugačiji ton.“
Gubitak poverenja među ljudima u Srbiji
Ali čak i nakon najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila business as usual sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost. „To je iz geopolitičke perspektive razumljivo, ali postaje problematično ukoliko se stvara utisak da se to čini na račun osnovnih vrednosti Unije,“ kaže Imeri.
Takav utisak dodatno potkopava poverenje mnogih ljudi u EU – a ono je u Srbiji ionako slabo.
Više istraživanja je ovog proleća pokazalo da samo oko 40 odsto građana podržava ulazak u EU, dok je više od polovine protiv. Druga istraživanja doduše pokazuju tesnu trku.
EU najvažniji ekonomski partner
Međutim, ne vide svi stručnjaci strategiju Brisela prema Beogradu kao problematičnu.
„Mislim da je prerano ocenjivati stav EU po tom pitanju“, kaže Nina Vujanović iz briselskog trusta mozgova Bruegel. EU je signalizirala da prati situaciju i to treba i dalje da čini, kaže ona.
Umesto vršenja pritiska, EU bi trebalo da koristi ekonomske podsticaje – tako bi rizik da se Srbija približi Rusiji bio mali: „Srbija ima mnogo veći privredni interes da sprovodi EU reforme nego da se okreće Rusiji“, kaže Vujanović. Zemlja je ekonomski odavno snažno povezana sa EU.
Koliki manevarski prostor ima EU?
Pritisak na Vučića i njegove kolege mogao bi da se izvrši ekonomskim sredstvima: EU je obećala Srbiji 1,6 milijardi evra do 2027. godine – međutim, ta sredstva su vezana za sprovođenje reformi.
„EU bi mogla da odloži ili smanji ta sredstva ako utvrdi da zemlja ne ispunjava obaveze“, objašnjava Vujanović. Trenutno izgleda da je Srbija daleko od sprovođenja potrebnih reformi.
U izveštaju EU o vladavini prava u Srbiji, objavljenom u julu, navodi se da i dalje postoji snažan politički pritisak na pravosuđe i aktere civilnog društva, te da raste zabrinutost za bezbednost novinarki i novinara u zemlji.
Upravo protiv toga studenti i građani u Srbiji mesecima izlaze na ulice – uprkos opasnosti da ih policija uhapsi ili povredi. Ako nasilje na protestima ne prestane, EU bi mogla biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji stav prema Beogradu.
Izvor: Dojče vele
Anketna komisija dostaviće Zagorki Dolovac inicijativu za podnošenje tužbe Upravnom sudu radi poništavanja odluka o pomilovanju koje je doneo Aleksandar Vučić

Direktor Jovine gimnazije Radivoje Stojković nastavlja da maltretira nastavnike. Opet ich suspenduje i zakazuje im ročište – iako ima sudsku zabranu prilaska nastavnicima i zabranu ulaska u školu

U Nišu je uhapšeno šest osoba zbog napada na bajkere tokom izbornog dana. Studenti traže da dolijaju i nalogodavci

Dejan Šoškić kaže da bi razmotrio funkciju premijera ako predlog dođe od studenata i bude rezultat demokratskog procesa. Očekuje da bi nova vlada mogla da bude formirana u narednih mesec dana

Vlada je SPC odobrila oko 6,5 miliona evra, navodno za novi mozaik u Hramu Svetog Save. Prva uplata legla je na račun u Alta banci. „Vreme“ u novom broju piše o sumnji da je novac iznet u Moskvu i o padu poslovne imperije Davora Macure
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve