img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Moskva: Likvidacija Centra Saharov

19. avgust 2023, 09:07 J.H.
Foto: AP Photo/APTN
Pod policijskim nadzorom: Centar Saharov u Moskvi
Copied

U Rusiji se nastavlja eliminacija medija i organzacija koje nisu na liniji Kremlja. Na red je došao Centar Saharov osnovan 1996. godine

Ruski sud je u petak zatvorio Centar Saharov, poznatu nevladinu organizaciju posvećenu očuvanju zaostavštine fizičara i dobitnika Nobelove nagrade, aktiviste za ljudska prava Andreja Saharova, javlja Dojče vele (DW).

Zatvaranje grupe za ljudska prava smatra se delom kampanje Kremlja da se obračuna sa liberalno orijentisanim organizacijama koje osporavaju zvanične narative Kremlja, uključujući i one o vojnoj kampanji Moskve u Ukrajini.

Moskovski gradski sud je u saopštenju naveo da je odlučio da zatvori Centar Saharov na zahtev Ministarstva pravde zbog „nezakonitog održavanja konferencija i izložbi.“

Od svog osnivanja 1996. godine Centar Saharov je bio domaćin stotinama debata, izložbi i drugih događaja, a 2015. hiljade ljudi okupilo se tamo da oda poslednju poštu opozicionom političaru Borisu Njemcovu koji je ubijen u blizini zidina Kremlja. Vlasti su Centar 2014. proglasile „stranim agentom“ i ove godine naredile iseljenje iz prostorija.

Andrej Saharov, koji je umro 1989. godine, bio je ključna figura u razvoju sovjetskog programa hidrogenske bombe, ali je kasnije postao poznat po aktivizmu u promovisanju ljudskih prava i sloboda. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975. godine, ali mu nije bilo dozvoljeno da otputuje u Norvešku da bi je primio. Saharov je 1980. godine poslat u interno izgnanstvo koje je trajalo šest godina.

Likvidacija Memorijala

Krajem 2021. godine Vrhovni sud  Rusije bio je usvojio tužbu Generalnog tužilaštva i 28. decembra odlučio da likvidira međunarodnu organizaciju Memorijal zvanično osnovanu 1992. godine u Moskvi, a koja je počela sa radom 1987.  Jedan od organizatora i prvi počasni predsednik Memorijala bio je akademik Аndrej Saharov. Prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin je bio u savetu Memorijala.

Glavni zadatak Međunarodnog istorijskog, obrazovnog, dobrotvornog i humanitarnog društva Memorijal bio je proučavanje političke represije u SSSR. Оd 1989. godine u Rusiji je podignuto preko 1.500 spomenika žrtvama političke represije, od čega 210 u Moskvi.

Pročitajte još Zakon o stranim agentima u Rusiji: Likvidiran Saharovljev Memorijal

U Rusiji se gašenju ove organizacije bilo usprotivilo oko 300 javnih ličnosti, među kojima 62 akademika i dopisnih članova Ruske akademije nauka. Оni su u otvorenom pismu likvidaciju Memorijala opisali kao „pokušaj da se naciji oduzme pamćenje“.

U odbranu Memorijala bio se oglasio se i Jeljcin centar, baš kao i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov i Dmitrij Muratov koji su pozvali tužilaštvo da slučaj reši vansudski i odustane od tužbe. Ništa nije pomoglo.

Memorijal je sudskom odlukom likvidiran zbog „sistematskog kršenja zakona o stranim agentima“, koji je, kako ruski zvaničnici vole da nagase, donet po ugledu na istoimeni zakon koji je u SAD na snazi od 1930-ih. Po tom zakonu NGO koje se finansiraju iz inostranstva u svakom objavljenom materijalu moraju da navedu da ga je sačinila „organizacija koja je proglašena za stranog agenta“.

J.H./FoNet/DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

gušenje kritike Rusija Moskva Cenzura Zakon o stranim agentima centar saharov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zoran Đinđić

12.jun 2026. M. L. J.

Oštećen grob Zorana Đinđića – dva puta za deset dana

Dva puta u roku od deset dana nepoznati vandali su oštetili nadgrobni spomenik ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću, koji je sahranjen na Novom groblju u Beogradu. DS traži da se počinioci hitno pronađu

Srbijagas

12.jun 2026. R. Š.

Primer očajne privatizacije: Srbija traži 20 miliona evra – posle 25 godina

Srbijagas u međunarodnoj arbitraži traži odštetu od države Litvanije za pokušaj privatizacije od pre 25 godina

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Izbori na medicinskom fakultetu

12.jun 2026. A. P.

Supruga ministra i poslanica SNS: Ko su prodekanke Medicinskog fakulteta u Beogradu

Profesorki Vesni Bjegović Mikanović je odbijena kandidatura, ali zato nije profesorki Milici Bajčetić koja je postala dekanka te ustanove. Mesta prodekanki daleko su zanimljivija

EU i izbori u Srbiji

12.jun 2026. Rajna Šćepanović

„Nuklearna opcija“: Da li će EU priznati rezultate izbora ako režim SNS-a nastavi po starom

Odnos Evropske unije prema izborima u Srbiji zavisiće od sprovođenja preporuka za poboljšanje izbornih uslova. U krajnjem slučaju postoji i „nuklearna opcija“ - da EU ne prizna rezultate izbora zbog mešetarenja režima Aleksandra Vučića

Bivši načelnik beogradske policije

Slučaj Senjak

12.jun 2026. A.M.

Veselin Milić ostaje u pritvoru

Viši sud u Beogradu produžio je pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću za još 30 dana

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure