img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Mediji i femicid: Crvene cipele u crnoj hronici

05. decembar 2022, 20:14 Jovana Gligorijević
Foto: Snežana Krstić
Copied

Država Srbija ne vodi nikakvu evidenciju o broju femicida koji se dogode svake godine. Broj žrtava se zna iz medija. Naime. ženske organizacije prilježno broje medijske objave o počinjenim femicidima i tako imamo nekakvu evidenciju

Ćitaoci će se možda iznenaditi: država Srbija ne vodi nikakvu evidenciju o broju femicida koji se dogode svake godine. Naravno, to za sobom povlači pitanje odakle nam onda broj žena ubijenih u partnerskom i porodičnom kontekstu. Odgovor je: iz medija. Ženske organizacije prilježno broje medijske objave o počinjenim femicidima i tako imamo nekakvu evidenciju. Najveća mana ove, jedine raspoložive metode, jeste sumnja u to da je broj žena koje stradaju tokom godine možda i veći, jer ne dospevaju svi slučajevi do medija.

Ipak, u ovom smislu, moglo bi se reći da bez medija ne bismo imale nikakvu evidenciju o godišnjem broju femicida i da mediji vrše jako važnu funkciju na ovom polju. I to nije netačno, ali, kad se zagrebe iza brojeva, otvara se “grotlo pakla” u kom su mrtve žene razvlačene, okrivljene i o njihovom dostojanstvu ne vodi računa niko.

Besmisleno je nabrajati sve slučajeve kada su mediji zanemarili dostojanstvo žrtve rodno zasnovanog nasilja, jer je lakše nabrojati slučajeve gde to nisu uradili. Umesto toga, na dva paradigmatična slučaja, pokazaćemo kako medijsko izveštavanje najčešće izgleda u praksi. Jedan slučaj je pokušaj femicida (žrtva je preživela), dok je drugi, nažalost, rezultirao smrću žene.

Razvlačićemo te dok si u komi

U oktobru 2019. godine Gordana K. došla je na posao u pekaru na Čukarici, očekujući još jedan uobičajen, premda naporan radni dan. Nije ni slutila da će taj dan za nju biti koban. Oko 11 časova u pekaru je ušao Ahmo H, redovna mušterija u pekari i čovek kog je Gordana znala od ranije. Naime, po onome što je istraga utvrdila, Ahmo je proganjao Gordanu, pod izgovorom da je “zaljubljen” u nju. Tog prepodneva, Ahmo je ušao u pekaru i hicem iz pištolja upucao Gordanu u glavu. Ovaj slučaj, za medije je mogao da bude prilika da ukažu na fenomen proganjanja, muke opsesivnosti, da pomenu ranjivost radnica u uslužnim delatnostima i, generalno, da otvore čitav niz društvenih problema.

Umesto toga, mediji (ne samo tabloidi) upustili su se u čisto senzacionalističko izveštavanje prepuno spekulacija i neistina. Gordana je mesec dana provela u komi, ali je uspela da preživi i oporavi se dovoljno da bude otpuštena iz bolnice.

U periodu dok jedna nedužna žena leži u komi sa ranom od metka u glavi, dok joj se lekari bore za život i dok se ne zna da li će preživeti, mediji u Srbiji nadevaju joj nadimak “fatalna pekarka”. Gordana Kukolj više nema ime, svedena je na mesto gde je radila i mesto gde je zamalo ubijena. Dodavanje epiteta “fatalna” ženi koja leži u komi neoprostivo je: ako je neko u ovoj priči fatalan, onda je to Ahmo, čiji je postupak za Gordanu bio doslovno fatalan. Ali, nakon što je ispalio metak u Gordanu, pokušao je samoubistvo, pa je tako on ispao siroti zaljubljeni čovek kog je žena zamalo koštala glave.

Iako su Gordanine koleginice u svojim izjavama za medije bile više nego izričite u tome da je Ahmo Gordanu proganjao, mediji su objavljivali spekulacije o tome da su njih dvoje zapravo bili u vezi, koju je Gordana prekinula, pa se on odlučio na ovaj “očajnički potez”. Podsećamo: ovo se nije desilo pre 30 godina kada mediji nisu imali nikakvo predznanje o rondo zasnovanom nasilju, nego u jesen 2019. godine. Takođe, uzimanje izjava od Gordaninih koleginica samo po sebi je etički sporno, ali ove žene su bar govorile potpisane imenom i prezimenom. O ljubavnoj vezi govorili su samo neimenovani izvori.

Sudski epilog ovog slučaja mediji nisu ispratili niti znamo da li je do njega došlo. Poslednje što znamo jeste da je Gordana dala iskaz u tužilaštvu pre dve i po godine.

Kriva si jer si ga napustila

U decembru 2020. na glavnom trgu u Leskovcu, Saša P. ispalio je više metaka u bivšu suprugu Milenu P, a zatim izvršio samoubistvo. Milenin slučaj mogao je da bude primer uspešnog napuštanja nasilnika i samoosnaživanja, samo da se nije ostvarilo ono što odavno znamo: žena je u najvećem riziku od femicida kada odluči da napusti nasilnika.

Njih dvoje su, prema tvrdnjama Mileninog oca, u početku imali skladan brak. Sve do momenta kada je Saši, dok je radio u fabrici metalnih profila u Aleksincu, cirkular odsekao šaku. Tada za Milenu počinje pakao: primorana je da sama radi sve kućne poslove i brine o seoskom imanju na kom su živeli, sve vreme trpeći Sašin alkoholizam, fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje. Polovinom 2020. uspeva da ga napusti, nađe posao i stan u Aleksincu i da započne život bez nasilja. Međutim, tog decembarskog popodneva, Saša je presreće dok se vraćala sa posla, ubija je, a potom čini i samoubistvo.

Mediji se odmah pojavljuju na licu mesta, trkaju se ko će iz veće blizini snimiti lokve krvi na asfaltu, a posebno se fiksiraju na jedan detalj: veliko plišano srce. Saša je Milenu presreo noseći sa sobom dva predmeta, plišano srce i – pištolj. Ali, medijima pištolj nije bio ni na kraj pameti kao dokaz namere da je ubije. Pisali su o tom plišanom srcu kao dokazu neke nadnaravno velike ljubavi koju je osećao prema njoj. U podtekstu medijskih izveštaja, Saša je predstavljen kao nesrećnik kom je cirkular odsekao šaku, a onda ga je, na svu tu muku, još i ostavila žena. A on je samo voleo…

Ponovo, imali smo izjave koleginica, koje su, vidno potresene, svedočile kako je Milena taman počela da nalazi mir i da se konsoliduje nakon što je izašla iz nasilja. Ali, jednak prostor u medijskim objavama zauzimao je podatak da je Saši cirkular odsekao šaku, da ga je to psihički izmenilo. Možda i nehotice, mediji su Sašin postupak pravdali tim spoljnim faktorom: on je ostao bez šake. Sašina povreda na radu i posledični gubitak šake, nisu i ne smeju da budu ni objašnjenje ni opravdanje. Jedino legitimno objašnjenje zašto je ubio Milenu jeste: zato što je tako odlučio. Ovaj slučaj paradigmatičan je za medijsko izveštavanje o femicidu jer pokazuje večitu grešku medija kada izveštavaju o femicidu: jedini uzrok ubistva žene je ubica. I dalje od toga ne može se ići: Saša nije jedini čovek na svetu koji je izgubio šaku, ni jedini čovek kog je žena napustila. Ako uđemo u pravdanje femicida spoljnim uzrocima, šaljemo netačnu poruku da je svaki muškarac koji se povredi na radu, koji ima problem sa alkoholom, drogom, dugovima… potencijalni ubica svoje partnerke.

A to nije istina, iako bi istina morala da bude prioritet u medijskom izveštavanju.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Femicid Femicid u Srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure