Pre gotovo devet meseci, devetog februara, održani su parlamentarni izbori na Kosovu. Međutim, Vlada i dalje nije formirana dok je Skupština konstituisana tek početkom oktobra.
Prvi rok po konstituisanju Skupštine za izbor nove Vlade bio je u nedelju (26. oktobar). Tada Vlada nije izabrana. Predlog za premijera bio je Aljbin Kurti, lider Pokreta Samoopredeljenje i premijer u tehničkom mandatu. Njega u ovom ciklusu predsednica Kosova Vjosa Osmani više ne može predložiti.
Nakon neuspeha Kurtija, predstavnici Demokratske partije Kosova (PDK) i Demokratskog saveza Kosova (LDK) izjavili su da neće predložiti mandatara, jer, kako navode, nemaju dovoljan broj glasova. Inače, za formiranje nove Vlade neophodan je 61 glas od 120 poslanika.
Opozicija je najavila vanredne izbore i mogućnost postizbornog saveza – bez učešća Samoopredeljenja.
Proceduralna igranka
Međutim, uprkos željama i Kurtija i opozicije da se odmah ide na prevremene izbore, Ustav Kosova kaže drukčije.
Prema članu 95 ukoliko sastav predložene Vlade ne dobije neophodnu većinu, predsednik je dužan da u roku od 10 dana imenuje nekog drugog kandidata, na osnovu iste procedure.
„Ukoliko se vlada ne izabere ni drugi put, onda predsednik Kosova raspisuje izbore, koji bi trebalo da se održe u roku od 40 dana“, piše u Ustavu.
Dodatno, mandat predsednice Kosova Vjose Osmani ističe aprila naredne godine.
Finansijska kriza?
Bez nove vlade Kosovu preti i finansijska kriza, jer budžet za 2026. ne može da bude usvojen, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Rok da vlada predloži budžet za sledeću godinu ističe ovog petka (31. oktobar), a da ga skupština usvoji, poslednjeg dana ove godine.
Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Prištini Mazljum Baraljiu za portal Alternativna kaže da je ova „politička klasa ispala jako neodgovorna prema društvu i prema građaninu“.
„Partije su preuzele obavezu od glasača da rade za interes građana i institucija, a ne za svoj lični i partijski interes“, naglasio je Baraljiju.
Zastoj u Skupštini
Predsednik Skupštine Kosova izabran je nakon rekordnih 58 pokušaja konstitutivne sednice. Međutim, to nije značilo i konstituisanu skupštinu zato što nije bio izabran potpredsednik iz redova srpske zajednice.
Potpredsednik iz srpske zajednice biran je žrebom. Konačno je onda izabran Nenad Rašić, lider stranke Za slobodu, pravdu i opstanak i ministar za zajednice i povratak u tehničkom mandatu.
Na ovaj izbor predstavnici Srpske liste žalili su se Ustavnom sudu u Prištini i zahtevali „uvođenje privremene mere kako bi se zaustavile protivustavne radnje koje mogu naneti nepopravljivu štetu“.
Ustavni sud za sada je potvrdio da razmatra ovu žalbu Srpske liste.
Istovremeno, Osmani je izjavila da je žalba bila nepotrebna, te da kašnjenje koje stvara Srpska lista šteti interesima ne samo Kosova kao države, već i svih građana, uključujući i Srbe.
Od deset mesta koja su opredeljena za srpsku zajednicu, devet mesta je osvojila Srpska lista, a jedno mesto Rašić.