img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje komandantima OVK

Kristofer Hil: Kao pripadnik OVK Hašim Tači ni o čemu nije odlučivao

12. novembar 2025, 17:07 B. B.
Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova. Foto: Printskrin/Youtube/Kosovo Specialist Chambers
Kristofer Hil
Copied

Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova

Penzionisani diplomata, nekadašnji specijalni izaslanik Sjedinjenih Država tokom rata na Kosovu i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je pred Specijalnim sudom u Hagu da nekadašnji predsednik i premijer Kosova Hašim Tači nije komandovao Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), kao i da ta formacija nije imala hijerarhijsku strukturu.

Hil je kao svedok odbrane svoj stav izneo na suđenju Tačiju i drugim optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom rata na Kosovu, kada su bili deo OVK.

Osima Tačija u Hagu se sudi i nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju i nekadašnjem lideru parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje u Skupštini Kosova Redžepu Seljimiju. Sva četvorica negiraju optužbe.

„Tači je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka“

Hil je rekao i da Tači nije mogao da donosi odluke u ime OVK tokom pregovora u Rambujeu, te da „nije bio komandant“, već da je morao „da pita komandante na Kosovu kako bi izneo svoj stav“.

Suđenje za ratne zločine Hašimu Tačiju: Optužen za mučenja, ubistva, progone

„Možda nije bio toliko moćan kako je izgledalo spolja, jer je svaka odluka koju je donosio bila rezultat mnogih prethodnih konsultacija. Moj utisak je da je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka. Taj utisak je imao smisla kada nam je rekao da ne može da se složi s onim što je dogovoreno u Rambujeu, i kao primer naveo da bi ga ubili kada bi se složio bez konsultacija. Donosilac odluka ne daje takav komentar. Shvatio sam da mu je povereno da prikuplja informacije. Povereno mu je da predstavi argumente OVK, ali mu nije povereno da donosi odluke, nije mu ostavljena uloga odlučivanja“, rekao je Hil о Tačiju.

Naveo je i da „nije siguran“ da je Tači bio jedan od osnivača OVK-a.

„Tači govorio blago i promišljeno“

Opisujući svoj prvi susret sa Tačijem 1998. godine, Hil ga je opisao kao osobu koja je govorila „blago i promišljeno“.

„Stekao sam utisak da je više pripadaо akademskom okruženju nego vojnom“, rekao je Hil o Tačiju.

Na pitanje advokata odbrane o tvrdnjama Slobodana Miloševića da je Tači bio „veliki ratnik i da je učestvovao u ubistvima“, Hil je odgvorio da je procenio da Tači nije onakav kako ga je Milošević opisao i da takve stvari o Tačiju „nije čuo ni od koga“.

Ubiti za domovinu i Tačija

Hil je naglasio da učestvuje u ovom procesu jer „ne veruje, niti je ikada čuo, da je Tači tokom rata naredio bilo kakve nezakonite aktivnosti“.

„Oružani oslobodalički pokret“

Govorеći o Jakupu Krasnićiju, Hil je naveo da ni on „nije bio jedna od ključnih figura OVK“.

Za Seljimija je rekao da se „ne seća da je imao visoku poziciju u OVK“.

Prema rečima bivšeg ambasadora u Beogradu, najveći problem za SAD je bio da pronađu ljude koji su mogli da govore u ime OVK i da zatim pregovaraju s njima.

Za OVK Hil je rekao da je bila organizacija „bez vertikalne strukture i bez hijerarhijske organizacije“.

Sudija Fergal Gejnor pitao je Hila da li se slaže da OVK može da se opiše kao „oružani oslobodilački pokret“.

Hil je odgovorio potvrdno, ali je dodao da je OVK imala „grupe koje su delovale po svom nahođenju“.

„Sa Ademom Demaćijem nije moglo da se sarađuje“

Hil јe istakao i da šef političkog krila OVK Adem Demaći „nije bio osoba s kojom je moglo da se sarađuje“, da je imao „oštre stavove prema Srbiji“ i „neku vrstu ogorčenosti“, jer je bio zatvorenik.

„On nije bio osoba s kojom јe moglo da se sarađuje, radi na dokumentu. Imao je vrlo snažne stavove, ali je u smislu saradnje bio težak i mi nismo bili zainteresovani da ga promovišemo“, rekao je Hil.

„Gelbard nazvao OVK terorističkom“

Na pitanje odbrane da li je Robert Gelbard, izaslanik za Balkan u administraciji nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, nazvao OVK terorističkom organizacijom, Hil je odgovorio potvrdno.

Hil je objasnio da je Gelbard tu kvalifikaciju zasnovao na svom iskustvu u Latinskoj Americi.

„Postojale su brojne kritike na račun izjave Gelbarda da je OVK bila teroristička organizacija, a govorilo se da je to ubrzalo događaj, odnosno napad na porodicu Jašari. Gelbard kao da je dao zeleno svetlo da se to desi. Verujem da za to nema dokaza, ali o tome se diskutovalo, jer ako američki izaslanik nazove OVK terorističkom organizacijom, kao da daje signal Srbima da preduzmu akciju protiv njih“, rekao je Hil.

 

Tagovi:

ratni zločini Kristofer Hil Kosovo Hašim Tači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kosovska Mitrovica

Iz novog broja „Vremena“

25.februar 2026. M. S.

Kvaka 22 za kosovske Srbe: Trebaju ti dokumenta koja ti ne damo

Kosovski zakon o strancima kao da je pisan da uništi život hiljadama ljudi. A Beograd na sve to ćuti

Milosav Simović, presuda

Slučaj generala Simovića

25.februar 2026. K. S.

U ime naroda: Šta stoji u presudi generalu Simoviću za odavanje državne tajne

„Vreme” objavljuje presudu Višeg suda u Nišu generalu Milosavu Simoviću u kojoj stoji koje je podatke i kome predavao zbog čega je  osuđen na šest meseci kućnog pritvora

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure