
Politička analiza
Sunovrat režima: Dobrodošli u spiralu ćutnje
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
Od četvrtka srpska roba ima carinu od čak 35 odsto pri izvozu u Ameriku. Iako se ne izvozi bogzna koliko - mahom automobilske gume, nešto oružja - pojedine domaće firme mogle bi da stradaju
Prošla su četiri meseca otkako je američki predsednik Donald Tramp svet šokirao pokazujući tabelu sa državama i nametima na uvoz u Sjedinjene Države koje uvodi, a sada je došlo vreme da carine i stupe na snagu.
Biće to ovog četvrtka (7. avgust).
Američki predsednik Donald Trump potpisao je poslednjeg julskog dana izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja da bi se „globalna trgovina restrukturisala u korist američkih radnika“, saopšteno je još tada.
Odlukom su obuhvaćene i zemlje u regionu Zapadnog Balkana, pa će se Srbija suočiti sa carinama od čak 35 odsto što je među najvišim stopama na svetu.
Kako će to strefiti Srbiju?
Nove carine SAD će se loše odraziti na domaću privredu i izvoz, jer je to udar na konkurentnost srpske robe na tamošnjem tržištu, koja je zbog većih carina u startu skuplja, kažu za „Vreme” u Privrednoj komori Srbije (PKS)
Kako pojašnjavaju, iako je ukupan obim trgovine između Srbije i Sjedinjenih Država relativno skroman, određene kompanije i sektori – posebno oni koji u velikoj meri zavise od izvoza na američko tržište – ove mere doživljavaju kao udarac.
„Šira zabrinutost odnosi se na neizvesnost koju ove promene stvaraju za investitore i izvoznike, kao i na moguće dugoročne posledice po integraciju Srbije u globalne lance snabdevanja“, pojašnjavaju u PKS-u.
Kako dodaju, svi sektori bi mogli biti pogođeni – ne samo zbog izazova sa kojima se suočava domaća proizvodnja, već i zbog šireg narušavanja globalnih trgovinskih odnosa.
„Ova situacija otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju pravila Svetske trgovinske organizacije (STO), sporazuma o slobodnoj trgovini i uspostavljenih principa međunarodne konkurentnosti“, navode u PKS-u.
Ko će biti najpogođeniji?
Industrije poput prerade čelika i metala, proizvodnje mašina, kao i pojedini segmenti tekstilne i industrije nameštaja, deluju kao najizloženije novim nametima, navode u PKS-u.
„Pored toga, mala i srednja preduzeća su posebno ranjiva zbog manje fleksibilnosti i ograničenih finansijskih rezervi“, poručuju iz PKS-a.
Nameti će uticati na automobilsku industriju (gume, delovi), metalnu industriju, izvoznike delova za mašine, izvoznike oružja i municije, te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tekstila i nameštaja.
Koliko Srbija izvozi u SAD?
Od januara do juna 2025. godine ukupna razmena Srbije i SAD iznosila je 863 miliona dolara, što predstavlјa povećanje od 24 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Ovaj period je obeležen deficitom u iznosu od 72,5 miliona američkih dolara. Izvoz Srbije je iznosio 395,2 miliona dolara (povećanje od 23 odsto), dok je uvoz iznosio 467,8 miliona USD (povećanje od 25 odsto).
Izvoz robe u SAD iz Srbije u 2020. godini bio je 321, a četiri godine kasnije 678 miliona evra, podaci su Privredne komore Srbije.
Značajan deo izvoza iz Srbije u SAD u 2024. bile su usluge, pre svega u oblasti informacionih tehnologija (IT), podaci su Privredne komore Srbije.
Međutim, usluge neće biti obuhvaćene novim carinama.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Srbija je prošle godine u SAD najviše izvezla gume za automobile i to u vrednosti od 153,6 miliona dolara.
Na drugom mestu nalazila se nerazvrstana roba (stručnjaci za spoljnu trgovinu ističu da se tu u najvećoj meri nalaze proizvodi vezani za bezbednost – oružje, municija, vojna oprema, eksplozivi itd.) sa 118,5 miliona dolara. Nakon toga, kao treće po redu, su oružje i municija koji su izvezeni u vrednosti od 56,8 miliona dolara, piše Danas.
U prvih pet stavki nalaze se i klipni motori sa unutrašnjim sagorevanjem sa vrednošću od 40,7 miliona i stočna hrana sa 35 miliona dolara.
„Po informacijama koje imamo privrednici razmatraju alternativne zemlje za izvoz robe. Većina privrednika je izjavila da bi im za održivo poslovanje bila prihvatljiva tarifa od maksimalnih 10 odsto”, navode u PKS-u.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
Ražalovani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje ni presudu ni odluku izborne komisije i tvrdi da će zakazati referendum pa poslušati volju naroda. Aleksandar Vučić kaže da nije Dodik generator krize
Američki diplomata Kristofer Hil, kojeg je Srbija upamtila iz dve neslavne epizode, sada će navodno pro bono raditi u „Pupin inicijativi“ za dobrobit odnosa Srbije i SAD
Nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana i Studije o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe Srbija je dobila i Komisiju za nuklearnu energiju. Rusi su u niskom startu
Direktor policije Dragan Vasiljević brani svoje policajce od optužbi da biju i kad treba i kad ne treba. Policija, kaže, jedino neće stajati mirno dok je neko pohuje jajima i brašnom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve