

Izbori
Paravani za izbore: Izvol’te u „bugarski voz“
Kako je režim predlogom o novim zabarakadiranim paravanima za izbore pokušao još jednom da prekroji izbornu volju i „štrpne“ koji glas




Pred geografiju veliki naučnik je postavio zadatak da rasvetljava genezu složenih problema "koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja"
Geografski fakultet u Beogradu proslavlja 130 godina i 170 godina izučavanja geografije u visokom obrazovanju.
Ukazom knjaza Aleksandra Karađorđevića na Prirodno-tehničkom odeljenju Liceja, prvi put je uvedena geografija kao jedan od 12 nastavnik predmeta, a zatim, 1893. godine, na predlog Jovana Cvijića, Akademijski savet Velike škole na sednici 22. juna doneo je odluku o osnivanju Geografskog zavoda. Šest dana kasnije, u delovodniku je upisano: „Prof. dr Jovan Cvijić moli da mu se za Geografski zavod stavi na raspolagoženje knjižnica Učenog društva“.
Cvijić je osnovao Geografski zavod kao nacionalnu geografsku naučnu instituciju i postavio pred njega zadatak – da rasvetljava genezu složenih problema „koji se tiču veza i uzajamnih uticaja između celokupne prirode i etničkih elemenata, ljudskih tvorevina i ljudskih kretanja“, i tako pokreće naučnu misao napred.
Geografski fakultet je inicijator i nosilac razvoja srpske geografske škole, koja se po njenom tvorcu naziva i Cvijićeva geografska škola. U nauci se smatra da je srpska geografska škola u oblasti izučavanja naselja i stanovništva „prva škola te vrste kod nas, a u mnogome i u svetu“.
Često se ističe da je geografska nauka najprirodnija u sistemu društvenih nauka i najdruštvenija u sistemu prirodnih nauka. Treba naglasiti da su najveći izazovi savremenog društva samo neke od tema kojima se bave zaposleni na Geografskom fakultetu: siromaštvo, glad, klimatske promene, demografske promene, globalni migracioni tokovi, izbeglice, pandemije, zdravstvena zaštita i zdrave godine života stanovništva, biodiverzitet, ranjive grupe stanovništva, reproduktivne norme, jednakost polova, obnovivi i neobnovivi resursi, geopolitički konflikti, veštačka inteligencija i sajber bezbednost, globalizacija.
Toliko aktuelnih svetskih pitanja, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, predmet su proučavanja geografske nauke što navodi na činjenicu da će geografi i u budućnosti imati ključnu ulogu u objašnjavanju i razumevanju ovih procesa. Izazovi i problemi su aktuelni i značajni za geografe, koji treba da pruže ljudima nadu, uverenje i sposobnosti da se bore za jedan bolji svet. To je ujedno glavni cilj nauke uopšte.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Kako je režim predlogom o novim zabarakadiranim paravanima za izbore pokušao još jednom da prekroji izbornu volju i „štrpne“ koji glas


Koliko će predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću njegov predizborni „cirkuski karavan“ od sela do sela, režiran dijalog sa narodom koji se svaki put otrgne u monolog, pomoći da sa se biračima nametne kao budući premijer Srbije


Saslušanje Estele Radonjić Živkov, bivše zamenice direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i svedoka u postupku „Generalštab“, studenti u blokadi ocenili su kao politički progon i zastrašivanje


Poslanik Šaip Kamberi kaže da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić jednom građaninu koji je upotrebio pogrdni izraz „Šiptar“ obećao zaposlenje u BIA u roku od 48 sati


Predsednik SVM Balint Pastor kaže da ta partija neće podržati studente i da „ne bi bilo zdravo niti normalno da usred utakmice koja je u toku deo igrača pređe na suprotnu stranu“
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekat Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve