Izbora još nema, a kada će – ne zna se. Uprkos tome, deluje izvesno da će studenti formirati svoju listu, bez posebne saradnje sa opozicijom. To mahom drže u tajnosti.
Kako izgleda formiranje liste? O tome za „Vreme“ govori Jelena Kleut, profesorka komunikologije na novosadskom Filozofskom fakultetu.
„Vrlo su angažovani po tom pitanju. Postavili su kriterijume koji podrazumevaju ne samo otklon od vlasti nego i od opozicije. Strahuju da bi opozicioni funkcioneri mogli da im umanje šanse na izborima“, priča Kleut za novi broj „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (4. septembar).
Objašnjava da studenti biraju ljude koji mogu da iznesu parlamentarne aktivnosti, ali i koji predstavljaju važne društvene simbole.
Razume ih zašto kalkulišu sa time kada će lista biti obnarodovana.
„Sve ovo će se nekada izučavati u udžbenicima politikološke literature – kako plenumske strukture difuzno, kroz mnogo fakulteta i univerziteta formiraju izbornu listu kroz iterativne procese: izbore, provere, vetiranja“, kaže ona.
Kako je „Vreme” ranije pisalo glavni dokument po kojem se odvija politička artikulacija studenata u blokadi jeste Direktiva gde se opisuje način formiranja liste kao i način izlaženja na izbore. „Svaki kandidat se bira shodno pozitivnim i negativnim kriterijumima definisanim u samom dokumentu Direktive.”
A, nakon što se preliminarna lista sastavi, sledi proces vetiranja, tokom koga plenumi mogu da prilože dokaze i argumente za isključivanje pojedinih kandidata sa liste ukoliko ne poštuju kriterijume ili se veruje da bi iz bilo kog drugog razloga povredili integritet liste i ideala studentske borbe.
Što se opozicije tiče, ukazuje Kleut, studentska logika je jasna: „Ne žele da biraju između različitih opozicionih opcija, jer je to uvod u razdore raznih vrsta.“
Ceo intervju pročitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (4. septembar) ili se pretplatite na digitalno izdanje