

Propaganda
Šta znači „ustaša“ ako su svi „ustaše“?
Režim u Srbiji inflatorno govori o „ustašama“, a to su svi koji mu se ne dopadaju i koji nešto vrede, piše istoričar Dragan Popović u letnjem dvobroju „Vremena“. To ima strašne posledice




U Beogradu se šetalo do Palate pravde. Govor bivšeg sudije Zorana Ivoševića, Nikitin, poruka žene u kolicima, brojnost studenata su tačke su po kojima će se pamtiti jedanaesti protest "Srbija protiv nasilja"
Današnja, jedanaesta šetnja protesta „Srbija protiv nasilja“ u Beogradu kretala se od Narodne skupštine preko Palate pravde do Gazele gde je blokiran saobraćaj.
Danas se protestovalo i u Kraljevu i Leskovcu.


I ove nedelje, osim u Beogradu, protesti su organizovani u oko 30 gradova širom Srbije. U petak uveče protesti „Srbija protiv nasilja“ održani su u Novom Sadu, Šapcu, Požarevcu, Čačku, Jagodini, Kragujevcu, Nišu, Vranju, Zaječaru… Dan ranije u Somboru i Kruševcu, nešto ranije u Valjevu.
Među prvima u Beogradu ispred Narodne skupštine došli su studenti.


Na čelu kolone, ispred transparenta bila je žena u kolicima sa natpisom na kojem su pisale reči Fride Kalo: „Ništa nije apsolutno. Sve se menja, sve se kreće, sve poleti i odleti“.
Na protestu u Beogradu bio je i ruski antiratni aktivista Pjotr Nikitin koji je dva dana zadržan na aerodromu
„Tu sam od početka jer moj stariji sin ide u Osnovnu školu ‘Vladislav Ribnikar’ i nastaviću da dolazim“, rekao je Nikitin za BBC na srpskom.
Na transparentima današnjeg protesta je pisalo „Uhapsite Gašića“, „Podrška za inspektore“, „Penzioneri su gladni“.


Fokus današnjeg protesta u Beogradu bila je Palata pravde, zato što je posvećen pravosuđu i predstavlja nastavak prethodnog na kojem su, podržani časni policajci.
Pre protesta, poslanica Marinika Tepić je Palatu pravde opisala kao „leglo pravnog nasilja. Tu je i Više javno tužilaštvo gde je: zataškan slučaj “Savamala”, zaustavljen slučaj “Helikopter”, tražen pritvor za policajku Katarinu, smenjene antikorupcije tužiteljke“.
Ispred Palate pravde građanima se obratio Zoran Ivošević bivši sudija Vrhovnog suda. Njegov govor je kasnije među građanima ocenjen kao izuzetan.
„Od sudije se očekuje da služi vladavini prava, a ne vladavini ljudi na vlasti. Da brani istinu od moćnika, a ne moćnike od istine“, rekao je sudija Ivošević.
Sudijom ne mogu upravljati, kako je rekao, ni predsednici države ni šefovi partija, ni ministri, ni klanovi ni kumovi ni prijatelji. Sudija sem Ustava i zakona mora poštovati i kodeks sudijske etike, dodao je. A po tom kodeksu sudija mora da bude nezavisan, pravedan, profesionalan, slobodan, hrabar, doličan, nepodmitljiv i odan pozivu.
„Sudija od integriteta nije omiljen, ali je poštovan – njega ne tapšu već uvažavaju ali i zaobilaze u traganju za onim ko pristaje da sudi po nalogu dnevne politike. Sudiju bez integriteta ne cene ni oni koji su ga takvim učinili“, ocenio je.
Od sudija se očekuje da služi vladavini prava a ne vladavini ljudi na vlasti i da brani istinu od moćnika, a ne moćnike od istine, naveo je. Kako je dodao, ovo treba da važi i za javne tužioce i istražne policajce, što iziskuje promenu Ustava, kako bi u podeli vlasti moglo da učestvuje čitavo pravosuđe, a ne smao sudstvo. „Dobro je što je njihovo zajedništvo već otpočelo u Srbiji protiv nasilja“, zaključio je sudija Ivošević.
U Kraljevu, student Lazar Simić rekao je ispred stanice policije okupljenima da „ne postoji ništa što nije već rečeno, ali neke važne stvari treba iznova i iznova govoriti glasno i među hrabrim ljudima. Odavno nisu vredni pomena funkcioneri koji besramno ponižavaju svoje građane, ni armija botova koja isto tako besramno radi, a ponosna na svoju besramnost truje naše društvo mržnjom i lažima… Nije vredan pomena već sada čuveni tandem Gašić-Vulin koji bi trebalo da bude zadužen za našu bezbednost, a kriv za sve i za što nas ne čini bezbednim, nije vredan pomena ni njihov šef, kako ga oni nazivaju, ne stideći se svog neznanja i poltronstva“.


Najupornijih stotinak ljudi je ostalo do kraja i blokiralo obe trake, i prema Nišu i prema Novom Beogradu.
Jedna od tema poslednjih nekoliko šetnji je brojnost demonstranata.
U Beogradu se na početku protesta oko 19 časova činilo da je visoka temperatura nadjačala želju stanovnika za promenama u društvu, ali, kad je kolona krenula, ispostavilo se da je utisak bio pogrešan, da kada je čelo protesne kolone bilo kod Savskog trga, začelje je bilo još u Kneza Miloša, a sredina kolone u Nemanjinoj.
Predsednik stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, u koloni građana u Beogradu, kazao je za N1 da brojnost ljudi na protestu nije najvažnija, jer je leto i sezona godišnjih odmora, ali da ipak „protesti i dalje žive sa velikim brojem ljudi za ovakvo doba godine“.
Demonstranti traže odgovornost vlasti zbog, kako navode, dugogodišnjeg stvaranja ambijenta koji je doveo do porasta nasilja u zemlji. Međutim, ni posle uporno ponavljanih zahteva, vlast ne pristaje na njih, što pokazuje i glasanje u Skupštini Srbije gde je izglasano poverenje ministru policije Bratislavu Gašiću.
S.Ć./N1/Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Režim u Srbiji inflatorno govori o „ustašama“, a to su svi koji mu se ne dopadaju i koji nešto vrede, piše istoričar Dragan Popović u letnjem dvobroju „Vremena“. To ima strašne posledice


Izborna utakmica će se igrati do poslednjeg zvižduka, piše Đorđe Vukadinović u novom dvobroju „Vremena“, gde ekskluzivno predstavlja istraživanje javnog mnjenja Nove srpske političke misli


Punomoćnik porodica šestoro srpskih mladića ubijenih u kafiću „Panda“ u Peći 1998. godine, advokat Ivan Ninić, zatražio je od Tužilaštva za organizovani kriminal da proveri navode prema kojima je Radomir Boban Baćović navodno bio jedan od neposrednih izvršilaca tog zločina


Kad zatvori sva poglavlja, Crnu Goru čeka mukotrpna ratifikacija u svakoj članici EU. Možda zato kancelar Fridrih Merc govori o ulasku u Uniju do 2030. godine


Vanredno zasedanje Narodne skupštine ulazi u završnicu, a predsednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će poslanici u sredu odlučivati o predlogu opozicije za izglasavanje nepoverenja Vladi Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve