
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Marija Janković
Marković ocenio da će narod Srbije „biti gotov“ ako sada popusti pred „beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću“
Slavni srpski režiser Goran Marković izjavio je da se pobuna naroda koja je izbila zbog najave rudarenja u Zapadnoj Srbiji „neće završiti pre nego što ova užasna vlast ne padne“.
Marković je u intervjuu agenciji Beta rekao da će narod Srbije „biti gotov“ ako sada popusti pred „beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću“.
Na pitanje kako ocenjuje proteste građana zbog najave otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra, Marković je rekao da se radi o konačnom izlasku ljudi iz tunela u koji su gurnuti strahom, prevarama i stalnim obmanjivanjem.
„Najzad, sada, kada je došlo do pitanja opstanka, građani su se odvažili da stvari pogledaju svojim očima i da shvate kako je pobuna za nas jedino moguće rešenje. To se već dešavalo, ali ovog puta je stvar mnogo ozbiljnija, kažem, radi se golom životu, i tu više nema mesta vaganju. Pobuna se neće završiti pre pada ove užasne vlasti“, smatra on.
Komentarišući odluku vlasti da, nakon ukidanja 2022. godine, sada ponovo aktivira projekat „Jadar“, Marković je kazao da je u pozadini te odluke – iznuda.
„Veliki kapital je zatražio pomoć onih koji drže u šaci Vučića (predsednik Srbije Aleksandar) i ovi su ga pritisli. Ko zna šta sve imaju o njemu – poslednja krađa izbora nije njihov jedini adut – i on je morao da pristane na projekat ‘Jadar’ po cenu sopstvenog opstanka na vlasti. A vlast za njega znači sve, baš kao za građane zemlja, vazduh i voda. Ovo je poker sa velikim ulogom“, ocenio je Marković.
Upitan da li su i kojoj meri projekat „Jadar“ i otvaranje rudnika u drugim delovima Srbije bitni za budućnost zemlje, kako to tvrde predstavnici vlasti, Marković je rekao da se mora sprečiti pretvaranje Srbije u pustinju.
„Naravno da nije. Suprotno! Samo ako ne budemo prekriveni bušotinama, koje uz pomoć hemikalija vade utrobu zemlje i pejzaže plodne i šumovite Srbije pretvaraju u pustinju, mi imamo budućnost. Ako ljudi sada popuste pred beskrupuloznim interesima kapitala i ovdašnjom korumpiranom vlašću – gotovi smo“, naglasio je.
Komentarišući nedavni dolazak nemačkog kancelara Olafa Šolca u Beograd i potpisivanje Memoranduma o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, Marković je kazao da je to „najobičnije ponižavanje“ jedne male i siromašne zemlje.
„Toliki prezir prema ljudima iz susedstva niko nije mogao da zamisli. Oduzimanje dostojanstva našem narodu je čak gore od pošasti koja uskoro sledi. Prvo su nas ponizili, a onda će nas na tenane trovati. Tako ja vidim pojavu tih ljudi pred snishodljivom krpom u koju se pretvorio naš tiranin“, obrazložio je čuveni režiser.
„Sprečavanje rudnika litijuma svojim telima“
Upitan da li mogu i na koji način građani da spreče otvaranje rudnika litijuma, Marković je uporedio kompaniju Rio Tinto sa Oskarom Poćorekom i 1914. godinom.
„Mogu, naravno. Svojim telima. Ne bi bilo prvi put u istoriji. Zanimljivo je to što Rio Tinto otpočinje svoj zločinački pohod baš na mestu koje je Poćorek odabrao za početak svog pohoda na Srbiju“, naveo je on.
Upitan da li očekuje da će vlast doneti zakon o trajnoj zabrani geoloških istraživanja i eksploataciji litijuma i bora u Srbiji, kako su to zatražila ekološka udruženja sa rokom do 10. avgusta, Marković je kazao da ga ne interesuju odluke vlasti.
„Pravo da vam kažem, ne interesuje me šta će oni, dok se batrgaju, izmisliti da prežive. Njih jedino interesuje da ostanu na vlasti. To je jedina ideja koju imaju. Narod, zemlja, ljudi, to ih ne zanima“, smatra on.
„Nadam se da neće izvoditi tenkove“
Na pitanje Bete kakva se može očekivati reakcija građana ukoliko taj zakon ne bude donesen, Marković je rekao da niko ne može predvideti ponašanje „očajnih i ogorčenih ljudi“.
„Ne znam. Sve je sada u sferi iracionalnog. Masa se ponaša slično kao 1996. godine kada sam snimio dokumentarni film ‘Poludeli ljudi’ o četvoromesečnim protestima protiv Miloševićeve krađe na lokalnim izborima. Niko ne može predvideti ponašanje očajnih i ogorčenih ljudi“, kazao je režiser velikog broja kultnih srpskih filmova.
Dodao je da ne zna ni dokle je vlast spremna da ide u suprotstavljanju zahtevima građanima da se spreči realizacija projekta „Jadar“.
„Nadam se da neće, kao Milošević, izvoditi tenkove na ulicu. To bi bilo kobno za njih“, naglasio je.
Upitan da li bi i na koji način akademska zajednica trebalo da se aktivnije uključi u aktuelna dešavanja oko projekta „Jadar“, Marković je rekao da mu nije jasno kako niko od obrazovanih i mislećih ljudi nije pomenuo „generalni štrajk“.
„U mnogim ugnjetenim zemljama to je učinjeno. I kada sve stane, onda on (Aleksandar Vučić) može na svim njegovim kupljenim televizijskim kanalima da lupeta šta hoće. U trenutku kada zemlja stoji kao ukopana, njemu ostaje samo da kmeči i da se prenemaže. A to mu, dakako, neće pomoći“, zaključio je Goran Marković.
Izvor: Beta

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve