

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




Ukrajini će možda biti potreban čak bilion evra spoljne pomoći da sanira štetu koja je izazvana invazijom Rusije, rečeno je u Briselu. Ko će to da plati? Ukrajinski zvaničnici predlažu da bi trebalo uzeti milijarde dolara vrednu imovina ruskih oligarha i rezerve Ruske centralne banke
Koliko će koštati obnova gradova, infrastrukture, i svega što je uništeno u Ukrajini i ko će to da plati – pitanja su na koja nema odgovora, ali o kojima se razmišlja i u Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na upravo završenom sastanku lidera EU u Briselu, šef Evropske investicione banke Verner Hojer rekao je da će Ukrajini možda biti potreban čak bilion evra spoljne pomoći da sanira štetu koja je izazvana invazijom Rusije.
Takođe smatra da će „Evropa morati da igra najveću ulogu u naporima obnove“.
Krajem aprila, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je nabrojao da je ruska invazija uništila oko 1.500 obrazovnih objekata, 350 medicinskih ustanova, oko 2.400 kilometara puteva i 300 mostova.“To nije samo statistika. Ovo je Marijupolj, Volnovaha, Oktirka, Černigov, Borodjanka – desetine i desetine naših gradova, naselja i sela“, rekao je.
Sredinom maja Evropska komisija je predložila da Ukrajini svakog meseca stiže pet milijardi evra, kao da se uspostavi međunarodna platforma „Obnova Ukrajine“ koja bi omogućila zemljama da doniraju novac za plan rekonstrukcije.
SAD i nekoliko drugih nacija objavile su da podržavaju sveobuhvatan plan za podršku i obnovu Ukrajine. Američki Senat je u maju usvojio paket pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara.
Za Ukrajinu bi bilo loše ako bi veći deo novca za obnovu dobila u vidu kredita. Pojedini stručnjaci ističu da zemlja koja je uništena ratom neće uskoro imati kapacitet da otplaćuje zajmove.
Zbog toga određeni ukrajinski zvaničnici smatraju da bi Rusija trebala da plati obnovu njihove zemlje. Trebalo bi, po njima, uzeti milijarde dolara vrednu imovina ruskih oligarha i rezerve Ruske centralne banke vredne oko 300 milijardi dolara.
„Ne mislim da američki, nemački ili bilo koji drugi poreski obveznici u svetu treba da plaćaju ono što je Rusija uradila. Postoje alternativni načini da se Ukrajina obnovi, a to je da Rusija plati ono što je uradila“, rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova.
Iz Rusije nisu komentarisali ovaj predlog.
S.Ć./ NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve