

Komunikacija
Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu
Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?




Ukrajini će možda biti potreban čak bilion evra spoljne pomoći da sanira štetu koja je izazvana invazijom Rusije, rečeno je u Briselu. Ko će to da plati? Ukrajinski zvaničnici predlažu da bi trebalo uzeti milijarde dolara vrednu imovina ruskih oligarha i rezerve Ruske centralne banke
Koliko će koštati obnova gradova, infrastrukture, i svega što je uništeno u Ukrajini i ko će to da plati – pitanja su na koja nema odgovora, ali o kojima se razmišlja i u Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na upravo završenom sastanku lidera EU u Briselu, šef Evropske investicione banke Verner Hojer rekao je da će Ukrajini možda biti potreban čak bilion evra spoljne pomoći da sanira štetu koja je izazvana invazijom Rusije.
Takođe smatra da će „Evropa morati da igra najveću ulogu u naporima obnove“.
Krajem aprila, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je nabrojao da je ruska invazija uništila oko 1.500 obrazovnih objekata, 350 medicinskih ustanova, oko 2.400 kilometara puteva i 300 mostova.“To nije samo statistika. Ovo je Marijupolj, Volnovaha, Oktirka, Černigov, Borodjanka – desetine i desetine naših gradova, naselja i sela“, rekao je.
Sredinom maja Evropska komisija je predložila da Ukrajini svakog meseca stiže pet milijardi evra, kao da se uspostavi međunarodna platforma „Obnova Ukrajine“ koja bi omogućila zemljama da doniraju novac za plan rekonstrukcije.
SAD i nekoliko drugih nacija objavile su da podržavaju sveobuhvatan plan za podršku i obnovu Ukrajine. Američki Senat je u maju usvojio paket pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara.
Za Ukrajinu bi bilo loše ako bi veći deo novca za obnovu dobila u vidu kredita. Pojedini stručnjaci ističu da zemlja koja je uništena ratom neće uskoro imati kapacitet da otplaćuje zajmove.
Zbog toga određeni ukrajinski zvaničnici smatraju da bi Rusija trebala da plati obnovu njihove zemlje. Trebalo bi, po njima, uzeti milijarde dolara vrednu imovina ruskih oligarha i rezerve Ruske centralne banke vredne oko 300 milijardi dolara.
„Ne mislim da američki, nemački ili bilo koji drugi poreski obveznici u svetu treba da plaćaju ono što je Rusija uradila. Postoje alternativni načini da se Ukrajina obnovi, a to je da Rusija plati ono što je uradila“, rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova.
Iz Rusije nisu komentarisali ovaj predlog.
S.Ć./ NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo


U okviru višednevne posete Kini, srpska delegacija učestvuje u nizu sastanaka sa kineskim zvaničnicima. Miloš Vučević je potpisivanje memoranduma opisao kao priliku za učenje iz kineskog modela razvoja i jačanje bilateralne saradnje


Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve