img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojska

Da li novi vojni savezi na Zapadnom Balkanu ugrožavaju bezbednost?

09. april 2025, 17:56 Tomas Braj (DW)
Foto;: Zvanični sajt Vojske Srbije
Vojska Srbije
Copied

„Ako dublje pogledate dublje izavojne ravnoteže snaga, pokazuje se da je rat u nekoj bližoj budućnosti malo verovatan“, piše nemački novinar Tomas Braj

Državni mediji u Srbiji bili su jednoglasni u pohvalama dogovora o vojnoj saradnji Srbije i Mađarske: „Bomba koja trese region“, napisao je tabloid Informer. Vladino glasilo Kurir videlo je u tome „istorijski trenutak“. Novosti govore o „novom dokazu gvozdenog prijateljstva“, a portal Republika tvrdi da su „Hrvati i Albanci u panici zbog srpsko-mađarskog vojnog saveza“.

Bez obzira da li je reč o novinama, TV-stanicama ili internet-portalima, svi mediji pod strogom državnom kontrolom jednoglasno su se raspisali o vojnom savezu koji su početkom aprila u Beogradu potpisali ministri odbrane Mađarske Kristof Salaj-Bobrovnicki i Srbije Bratislav Gašić. Nekoliko dana kasnije, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, najavio je ulazak tog entiteta Bosne i Hercegovine u „novi vojni savez“, piše DW.

Srpski mediji s obe strane Drine novi „vojni pakt“ predstavili su kao reakciju na nedavno dogovoreno vojno savezništvo između NATO-partnera Hrvatske i Albanije, kao i Kosova, čiju nezavisnost od Srbije Beograd ni više od deceniju i po kasnije nije priznao.

„Ono što posebno zabrinjava“ jeste to što je „taj vojni savez formiran bez konsultacija sa Beogradom“, kritikovalo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Dodalo je i da je cilj sporazuma izolacija Srbije i stvaranje „paravojnih struktura“ na Kosovu, kao i da to predstavlja „grubu provokaciju“.

Vojni sporazum Zagreba, Tirane i Prištine

Pa šta zapravo predviđa dogovor vlada u Zagrebu, Tirani i Prištini? Sporazum koji su 18. marta 2025. u Tirani potpisali ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova predviđa saradnju u okviru Strateškog koncepta NATO i bezbednosne politike Evropske unije. Ojačati saradnju između industrija naoružanja i obuku vojnika i oficira. A u planu su i zajedničke vojne vežbe.

U okviru evroatlantskih integracija jedan od fokusa je na merama za suzbijanje kibernetičkih napada i kampanja dezinformisanja. Iako Srbija tvrdi da je ugrožena tim novim vojnim savezom, hrvatski premijer Andrej Plenković uverava: „Ovaj memorandum o saradnji nema nikakav neprijateljski karakter.“

Međutim, višedecenijska nacionalna rivalstva i animoziteti između Srbije i Hrvatske podstakla su taj trilateralni sporazum. Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić je likovao: „Prošla su vremena kada je Hrvatska morala da pita Beograd šta sme i kako treba da postupi. To se više nikada neće dogoditi.“

Zagrebački Jutarnji list tvrdio je da je svemoćni predsednik Srbije Aleksandar Vučić doživeo nervni slom zbog tog dogovora. Zato su slavodobitni naslovi srpske štampe bili sasvim logični: „Hrvatska i Albanija dobile ekspresan odgovor: Mađarska i Srbija potpisale vojni savez“.

Šta su se dogovorili Beograd i Budimpešta?

Međutim, ako se bliže pogleda „vojni savez“ Beograda i Budimpešte, koji je predstavljen kao istorijski, vidi se ta je to politički spin medijske scene koju kontroliše Vučić. „To je u skladu s ostalim Vučićevim marketinškim trikovima“, rekao je opozicioni političar Petar Bošković za Danas, beogradski list koji je kritičan prema vladi u Beogradu.

Vojni stručnjak iz Srbije Aleksandar Radić na nekoliko portala je objasnio o čemu je zapravo reč u navodnom vojnom savezništvu: „Nema nikakvih elemenata vojnog savezništva“, glasi njegova analiza. Pompezno najavljivani sporazum sadrži samo konkretne projekte vojne saradnje koji su dogovarani godišnje na osnovu okvirnog sporazuma iz 2023. Sam Vučić je uzvratio: „Cilj je vojno savezništvo“, za što je tek sada zacrtan kurs.

Povećan rizik od rata na Zapadnom Balkanu?

Ipak, bez obzira na dogovorenu vojnu saradnju, i koliko god nejasna ona bila, u regionu Zapadnog Balkana godinama je uočljivo drastično naoružavanje. Hrvatska, recimo, koja je upravo ponovo uvela vojni rok, kupila je od Francuske borbene avione Rafal i pregovara o isporuci tenkova Leopard. Srbija je takođe sklopila ugovor sa Parizom o kupovini istog tipa tih višenamenskih borbenih aviona, a nabavlja i sisteme naoružanja od Rusije i Kine. „Na Balkanu je fitilj još uvek kratak“, naslov je izveštaja Nemačkog saveza Bundesvera o situaciji u Bosni i Hercegovini objavljenog prošlog januara. Pa koliko je situacija zapravo eksplozivna?

Iako još uvek važi moto sarajevskog portala Kliks: „Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj“, ako dublje pogledate dublje izavojne ravnoteže snaga, pokazuje se da je rat u nekoj bližoj budućnosti malo verovatan. Početkom aprila generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je da nema potrebe stavljati situaciju u tom regionu na dnevni red sastanka ministara spoljnih poslova NATO u Briselu. Pre dobrih godinu dana njegov prethodnik Jens Stoltenberg takođe je uveravao da nema direktne vojne pretnje.

„Male su šanse da izbije pravi rat“, siguran je i Vuk Vukasanović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Uprkos ponovnom naoružavanju, smatra Vuksanović, te zemlje ne bi imale dovoljno resursa za sukob, a pre svega – lokalne elite morale bi da strahuju za svoje pozicije u slučaju rata.

NATO ima kontrolu

Osim toga, NATO je snažno prisutan u regionu. Osim Kosova, članice Alijanse su i sve zemlje susedi Srbije i Bosne i Hercegovine. SAD upravljaju velikom vojnom bazom Bondstil na Kosovu. Rumunska vazduhoplovna baza Mihail Kogelničanu u blizini Konstance trenutno se po ceni od najmanje dve i po milijarde evra proširuje, kako bi postala po površini najveća baza NATO u Evropi i da bi u njoj bilo stacionirano 10.000 vojnika. U luci Drač na jadranskoj obali Albanije odavno je planirana velika pomorska baza. Povesti rat protiv te vojne sile bilo bi ravno harakiriju.

Tagovi:

Mađarska Srbija Vojni savez Vojska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Naprednjačka diplomatija

27.jul 2025. M. L. J.

Srbija isprobava teren sa sankcijama Rusiji

Hoćemo ili nećemo - dok ministar u Vladi Srbije jedan dan tvrdi da je zemlja spremna na sankcije Rusiji, koji dan kasnije Vučić ga demantuje

Klimatske promene

27.jul 2025. R. V.

Mirijevo: Nemojte da se zabezeknte ako vam lasica pređe put

Pojedini mediji su javili da su se u Mirijevu pojavile lasice. Kada zbog suše ostanu bez vode i hrane, divlje životinje se približavaju ljudskim naseljima

Upozorenja MUP-a i RHMZ: Ne izlaziti napolje bez preke potrebe

Vremenska prognoza

27.jul 2025. R. V.

Olujna nedelja: Širom Srbije jak vetar i nepogode

Srbiju očekuje nestabilno vreme, a RHMZ je izdao hitno upozorenje zbog oluje i jakog vetra tokom čitavog dana

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure