

Evropski parlament
Tonino Picula: Kupovinom oružja od Kine Srbija ne doprinosi miru
„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula




"Ja ću i mrtav navijati za Partizan", kaže za „Vreme“ pisac i dramaturg Božo Koprivica. Ali, ako se izbaci „jugoslovensko“ iz naziva Jugoslovensko sportsko društvo Partizan, „da se podlegne Šešeljevom načinu razmišljanja koji je pretrajao do danas, onda bih stvarno razmislio da li ću više ikad kročiti na stadion koji je za mene i dalje stadion JNA“.
„Za mene je tradicija ljepota koju čuvamo. Brisanje JSD bilo bi brisanje čitave slavne istorije Partizana, od vremena kad je trener bio Ilješ Špic, Mađar koji je doneo napadačku igru“, kaže za „Vreme“ čuveni Partizanovac Božo Koprivica, pisac i dramaturg.
To je njegov komentar na vest od četvrtka, kada je na sednici Jugoslovenskog sportskog društva Partizan (JSD) odlučeno da se formira „radno telo“ i otvori „javna rasprava“ pa u „demokratskom procesu“ odluči da li da se pridev „jugoslovensko“ briše iz naziva sportskog društva.
Mediji su preneli to kao da je stvar svršena, i da će najuspešnije sportsko društvo u istoriji Jugoslavije i Srbije promeniti ime.
Objašnjenje je bilo šturo: „Stiče se utisak da se u javnosti u pojedinim prilikama ime JSD Partizan zloupotrebljava i omalovažava, čime se nanosi šteta Društvu i njegovim članovima“, navedeno je u saopštenju posle sednice kojom je predsedavao predsednik KK Partizan Ostoja Mijailović.
To je brisanje Bobeka, Zebeca, Čajkovskog…
„Bilo bi protiv tradicije partizanskog načina ratovanja i partizanskog načina igranja, kad se nije mislilo na to ko je protivnik, koliko je brojčano jači, koliko ima jača imena, nego je napad bio prvo i poslednje geslo o kojem je Špic govorio“, nastavlja Koprivica.
„Iz tog djela izrasli tu takvi igrači koji su imena u svjetskom fudbalu, kao što su Stjepan Bobek, Branke Zebec, Zlatko Čajkovski. Onda bi ti Zagrepčani koji su jedno vrijeme bili najbolji fudbaleri u Jugoslaviji bili izbrisani iz tradicije Partizana“, kaže on.
Izbrisane bi, dodaje, bile i Partizanove bebe Galić, Milutinović, Vasović koji su 1966. postali vicešampioni Evrope.
„Za mene je taj hod do finala, ta plovidba, bila značajnija od krajnjeg cilja kad su nesrećno izgubili od Reala. Taj hod ka uvođenju parnog valjka je meni važan kao uvođenje rok-kulture u Beogradu, za oslobođenje, za stajanje u red sa evropskim metropolama, važniji nego osnivanje Bitefa, Festa i Bemusa. Jer, zna se kakav je uticaj fudbala u 20. vijeku koji su obeležili rok, film i fudbal“, dodaje Koprivica za „Vreme“.
Treba dići glas
Prema Koprivici, koji navijanje za Partizan smatra „estetskim opredeljenjem“, u pitanju je podilaženje nacionalizmu.
„Ja ću i mrtav navijati za Partizan. Ali, ako bi se ovo izbrisalo, da se podlegne tom političkom Šešeljevom načinu razmišljanja koji je pretrajao do danas, onda bih stvarno razmislio da li ću više ikad kročiti na stadion koji je za mene i dalje stadion JNA, koji bi trebalo da nosi ime Stjepana Bobeka“, kaže ovaj pisac.
Dodaje da su navijači, koji su sada u prvom planu, nagnuti nacionalizmu. „To se vidi po poslednjim košarkaškim utakmicama, vrijeđanju na primjer košarkaša Zadra, Jugoplastike… To je skandal koji je ranije bio nezamisliv.“
Koprivica se nada da će jezgro Partizanovaca dići glas i da neće dozvoliti brisanje „jugoslovenskog“ iz naziva. „Ako bi se dozvolilo, to bi bilo rušenje tradicije Partizana i ljepote koju to nosi.“


„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula


„Vučić je još prošle godine zapretio ukidanjem advokatskih komora koje postoje i stvaranjem sebi lojalnih komora“, ocenio je advokat Nikola Lakić


„Srbija pripada Evropi, Vučićev režim ne“, navela je Evropska demokratska partija


Zbog čega je zavirivanje u aplikaciju Skaj u Beogradu selektivno? I kako su u Podgorici transkripti kriminalnih prepiski postali moćan alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Osam država članica Evropske unije ne prihvata argumente Evropske komisije da je Srbija ostvarila napredak u ključnim oblastima vladavine prava i da joj zato, posle četiri i po godine zastoja, treba omogućiti da konačno ponovo otvori jedan klaster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve