

Mediji
Informer opet zabranjen u Crnoj Gori
Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca




Sve što je ikada spajalo Ruse i Ukrajince počelo je da se urušava nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Delom okupirana i u celosti bombardovana zemlja briše tragove suživota sa agresivnim susedom. Tako ni Božić pravoslavni Ukrajinci više ne moraju da slave 7. januara, ako neće, jer ga tada slave pravoslavni Rusi
Pravoslavni vernici Ukrajine oduvek su Božić slavili po Julijanskom kalendaru 7. januara, ali ove godine praznik, za one koji to tako žele, stiže ranije: Pravoslavna crkva Ukrajine je po prvi put dozvolila da se rođenje Isusovo slavi 25. decembra, piše portal “Politiko”.
To je još jedan u nizu poteza koji Ukrajinu odvajaju od svega što ima veze sa Rusijom i dodatno će produbiti jaz između dve pravoslavne crkve u Ukrajini.


Godine 2018. Pravoslavna crkva Ukrajine se odvojila od, za Moskovsku patrijaršiju vezane, Ukrajinske pravoslavne crkve zbog njenih, kako se tvrdi u Kijevu, tesnih veza sa Kremljom i Vladimirom Putinom koga je mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije upoređivao sa Hitlerom
Nadbiskup Pravoslavne crkve Ukrajine Jevstratij Zorija rekao je za “Politiko” da se ljudima ostavlja izbor kada žele da slave Božić, podsećajući da osnov za promenu datuma postoji još od 2017. godine kada je 25. decembar postao praznik u Ukrajini. Brojni vernici lobirali su da se Ukrajina mane Julijanskog kalendara zato što se po njemu ravna Ruska pravoslavna crkva. Pozivi su bivali sve glasniji i glasniji nakon ruske invazije, zbog čega je Pravoslavna ukrajinska crkva dozvolila svojim parohijanima da praznik slave 25. Decembra, ako to žele.
Sve dublji raskol u pravoslavlju
Kada se radi o kompleksnim odnosima među pravoslavnima u Ukrajini, oni bi se u najgrubljim crtama dali opisati ovako: tokom dvadesetog veka bilo je više pokušaja Ukrajinaca da dobiju autokefalnu crkvu koja nije vezana za Moskovsku patrijaršiju; početkom 1990-tih stvorena je nekanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata (1992), a naravno nastavila je na teritoriji zemlje da postoji kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (UPC–MP); bila je tu još jedna nekanonska crkva – Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva, pisalo je „Vreme“ u tekstu Tri pravoslavne crkve u Ukrajini i rat: Sve dublji raskol u pravoslavlju.
Krajem 2018, na iznenađenje dobrog dela pravoslavnog sveta, Vaseljenski patrijarh je, na molbu tadašnjeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka, dao autokefalnost pravoslavnim vernicima u Ukrajini, ni ne pitavši Rusku pravoslavnu crkvu. Tomos, ukaz o autokefalnosti, je stigao početkom januara 2019. i tako je nastala Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU). Na njenom čelu je mitropolit Epifanije.
Od tog trenutka u Ukrajini je postojalo nešto novo, odnosno nešto što je pre bilo rezervisano samo za dijasporu – dve Crkve, od kojih svaka ima potvrđen kanonski status makar od dela ostalih pravoslavnih.
I to je baš onoliko komplikovano, koliko zvuči.
Ceo tekste možete da pročitate OVDE
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca


„Tačno je reći da smo postigli zaključak o velikom delu pitanja o kojima se raspravlja, ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma neizbežno - niko ne može da iznese takvu tvrdnju“, kaže portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakai


Da li su studenti na Slaviji predstavili delove političkog programa ili samo pravac pobune? Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić za „Vreme“ kaže da ima naznaka pomeranja ka programu, ali da je snaga studenata i dalje u mobilizaciji i poverenju građana


Curenje fotografija aktiviste Nikole Ristića sa nadzornih kamera beogradskog aerodroma u tabloide, obelodanilo je da je aerodrom omogućio pristup ovom nadzoru bez ikakvih sporazuma i pravila „neograničenom broju ljudi“, piše Birn


Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve