Identifikovani su batinaši na Marakani i u Rigi, postoje snimci brutalnog prekoračenja nužne sile žandarma i pripadnika Policijske brigade… A tužilaštvo ni da pisne
Nakon gotovo svakog protesta u Srbiji i policijske brutalnosti, identifikuju se batinaši, koji na ime i za račun vlasti, napadaju ljude. To su masovno, kao u poslednjem slučaju napada na Marakani, ljudi koji rade u obezbeđenju vlasti ili su bliski režimu i njegovim saradnicima.
Pored njih, svaki protest iznedri i po koju krivičnu prijavu za brutalno ponašanje policije. Ipak, epiloga na sudu nema.
Vučićevi heroji
Na početku studenskih protesta pojedini ljudi jesu procesuirani zbog nasilja, pa tako i batinašu koji su studentkinji dislocirali vilicu, a i žena koja je pregazila studentkinju na ulici tokom mirnog protesta. Ipak, sve njih je pomilovao Aleksandar Vučić, a batinaše iz Novog sada je još nazvao „herojima”.
Iako tužioci imaju pravo da, kada neku policijsku brutalnost ili problematično ponašanje civila vide na televiziji, odmah reaguju, to se u praksi jako retko i događa.
„Trenutno imam tri predmeta protiv policajaca u policijskim stanicama Mladenovac, Voždovac i Zaječar“, kaže advokat Aleksandar Olenik. „U Zaječaru su, a to je bilo i u medijima, pretukli maloletnika jer nije stao na dozivanje policije, a na Voždovcu oca i sina. Tužilaštvo je generalno nezainteresovano i neaktivno kada su osumnjičeni policajci, u polovini slučajeva ni ne postupaju, a u drugoj polovini otvoreno staju na stranu policije i onemogućavaju optužnicu, a onda se i sud uključuje da pomogne.“
Vraćanje u vreme Miloševića
Olenik dodaje da je odnos prema policijskoj brutalnosti dosta poboljšan u Srbiji od 2000. do 2015. godine, kada je Republičko tužilaštvo pokrenulo dosta postupaka. Ipak, u poslednjih deset godina situaciju opisuje kao „vraćanje u vreme Miloševića“.
Ono što ljudima koji su povređeni savetuje jeste da odmah odu kod lekara i pribave medicinsku dokumentaciju. Ipak, i tada se po pravilu dešava da tužilaštvo traži nove naloge, pa advokat mora da pokreće disciplinske postupke zbog toga i da izlazi u medije.
„Jako teško ili nemoguće je optužiti policajca za zlostavljanje jer ga ceo sistem štiti“, dodaje Olenik. „Tužilastvo bez policije ne radi ništa, a unutrašnja kontrola praktično ne postoji.“
Pravosudna policija
Jedini lek koji on misli da je moguć u ovim situacijama je pravosudna policija, koju Srbija nema.
U slučaju da se ona formira, njome ne bi komandovao MUP, odnosno sam ministar, već drugi resor, a to je Ministarstvo pravde. Primera radi, da je postojala pravosudna policija, u slučaju Savamale je mogla da reaguje. Jer, policija je u tom slučaju trebalo da vodi istragu protiv same sebe.
Slučaj bespravnog rušenja nekoliko objekata u Hercegovačkoj ulici u beogradskom kvartu Savamala, ni posle punih devet godina nije do kraja rasvetljen. Tada su privatni objekti u beogradskom naselju srušeni u noći neposredno nakon parlamentarnih i lokalnih izbora održanih 24. aprila 2016. Kako je ujutru nakon rušenja ispričao čuvar jedne firme, objekte je sa zemljom sravnila grupa ljudi maskiranih „fantomkama“, opremljenih bagerima i palicama, koja ga je prethodno vezala.
Ovaj najvažniji očevidac je u međuvremenu preminuo. U vreme rušenja, gradonačelnik Beograda je bio Siniša Mali, a premijer Aleksandar Vučić. Ministar unutrašnjih poslova bio je Nebojša Stefanović.
Tužilaštvo će prvo saslušati žrtve koje su na protestu 14. avgusta „oteli“ pripadnici JZO, i mučili ih i zlostavljali u garaži Vlade Srbije.
„Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu sigurno nema asistenciju policije i ovo oni rade samostalno, što na osnovu izjava koje su mladi ljudi dali u svoju odbranu, što ono što je bilo u medijima, a što na osnovu toga što su tužioci sami čuli i videli“, rekao je ranije Olenik.
Advokat Aleksandar Ivanović, koji zastupa studentkinju Nikolinu Sinđelić, predao je 26. avgusta krivičnu prijavu protiv Krička zbog vređanja, pretnji silovanjem i napada. Prijavu protiv Krička i JZO je, zbog ovog slučaja, podnela i stranka Srbija centar (Srce).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka
Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju
Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona
Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!