img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pogled sa strane

Andrej Gnjot: Srbija liči na Minsk iz 2006. godine

15. jul 2025, 11:14 Una Sabljaković / DW
Andrej Gnjot Foto: Fonet / Ivana Sanjević
Andrej Gnjot pred srpskim sudom
Copied

Beloruski novinar Andrej Gnjot, koji je godinu dana boravio u Srbiji, upozorava da represivne metode koje vlast primenjuje nad demonstrantima podsećaju na ono što je preživljavao pod režimom Aleksandra Lukašenka

Dok protesti i blokade traju širom Srbije, a represija nad demonstrantima postaje sve vidljivija, beloruski novinar i aktivista Andrej Gnjot upozorava da obrasci koje danas vidi u Beogradu veoma podsećaju na ono što se u njegovoj zemlji dešavalo pre skoro dvadeset godina.

U intervjuu za DW, Gnjot kaže da se u autoritarnim sistemima vlasti ponašaju kao da „čitaju iz istog priručnika“.

„Ono što danas vidim u Srbiji podseća me na Belorusiju oko 2006. godine. Ne bih povlačio direktne paralele, ali prepoznajem obrasce. Tu se uklapa ona gorka šala – kao da svi koriste isti priručnik“, ocenjuje on.

Gnjot, koji je godinu dana boravio u Srbiji pokušavajući da izbegne izručenje Lukašenkovom režimu, koristi metaforu iz sveta televizije da bi objasnio gde vidi Srbiju danas.

„Srbija se nalazi usred prve sezone serije ‘Autoritarizam i diktatura’, Belorusija je pri kraju treće“.

Podseća da je u Belorusiji trenutno više od 1.300 političkih zatvorenika, i da se represija sistemski održava kroz konstantnu rotaciju uhapšenih.

„Režim nekad pusti nekolicinu političkih zatvorenika, ali odmah uhapsi nove. Na taj način ‘rezervoar talaca’ ostaje pun“, ističe Gnjot.

Foto: Privatna arhiva
Andrej Gnjot

Delimično živo pravosuđe kao nada

Uprkos sličnostima, ukazuje na jednu važnu razliku – pravosuđe u Srbiji, kako kaže, još uvek pruža otpor.

„Dok sam bio u Srbiji, Viši sud je brzopleto doneo odluku o mom izručenju. Ali Apelacioni sud je pokazao profesionalizam i poništio presudu. Bio sam ohrabren, jer je pravosuđe u Srbiji još uvek živo“, napominje sagovornik DW.

To ga je, kako kaže, dodatno podstaklo da govori – jer smatra da se u Srbiji još ima šta braniti.

Govoreći o masovnim protestima i blokadama, Gnjot upozorava da nijedno civilno društvo ne može samo odoleti represiji – bez podrške iznutra.

„Bez treće sile – frakcije unutar vlasti, nezavisnog parlamenta ili uticajne ličnosti – protesti, koliko god masovni bili, mogu biti zgaženi. Neko mora da reaguje pre nego što bude kasno.“

Gnjot prepoznaje i obrasce represije kroz prisluškivanja i montirane optužbe – što je, kako kaže, „klasična matrica“.

„U Belorusiji su još 2010. instalirali sistem za praćenje svih privatnih komunikacija. Snimali su razgovore opozicionara, novinara, pa čak i ruskih diplomata. To je bio sistemski nadzor, bez ikakvih pravila“, konstatuje beloruski novinar.

Zato mu, kako kaže, nije strana praksa da se protiv građana podnose optužbe za „nasilno rušenje ustavnog poretka“ na osnovu snimljenih razgovora.

„To je monstruozna praksa koju autoritarni režimi koriste da zadrže potpunu kontrolu“, poručuje aktivista.

Foto: Tanjug / Zoran Žestić
Lukašenko i Vučić

Poruke predsednika i opasna retorika

Gnjot kaže da ga ne iznenađuju ni javne optužbe predsednika Srbije, koji je pojedine aktiviste nazvao „teroristima“.

„Lukašenko je govorio svojim tužiocima: ‘Nije sve u zakonima. Treba preduzeti oštre mere da se zaustavi sav taj šljam.’ To je ista logika – zakon je samo sredstvo, a prava meta je društvo koje misli“, rekao je on.

Na kraju razgovora, Gnjot, koji danas pokušava da dobije politički azil u jednoj zemlji EU, šalje snažnu poruku studentima, novinarima i građanima u Srbiji:

„Duboko poštujem i divim se svima koji kritički promišljaju o pravcu u kojem ide njihova zemlja, koji biraju odgovornost umesto ravnodušnosti. Iako mi se najteže poglavlje života dogodilo u Srbiji, deo mog srca ostaje sa vama. Zaslužujete slobodu. I radost. I apsolutno zaslužujete poštovanje“, zaključuje Gnjot.

Tagovi:

Andrej Gnjot Belorusija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG Neverovatna energija u Novom Sadu, doček šetača iz svih krajeva Srbije

Dan drugi. Studenti iz Beograda ušli su u Novi Sad. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović bila je sa njima od početka pešačenja

Mediji

31.oktobar 2025. M. L. J.

Mediji Junajted grupe traže od vlasnika – da ih proda

N1, Nova, Radar i Danas traže od Junajted grupe, njihovog vlasnika, da otkupe ove medije od vlasnika po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora

Obraćanje

31.oktobar 2025. S. Ć.

Aleksandar Vučić: Otiću ću u subotu u crkvu da se pomolim Bogu

U za njegove pojmove nikad kraćem obraćanju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će u subotu otići u crkvu da se pomoli Bogu, da zapali sveću za sve žrtve novosadske tragedije, i pozvao druge da slede njegov primer

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Istraživanja javnog mnjenja

31.oktobar 2025. Milica Srejić

Vučić tobože na 50 odsto, ali nešto neće izbore

Tabloidi prenose navodno istraživanje prema kojem SNS ubedljivo dobija izbore. Ali, Vučić dobro zna da su to lažne brojke, kaže za „Vreme“ politikolog Dejan Bursać

Doček studenata

31.oktobar 2025. M. L. J.

Fizioterapeuti su spremni: „Masiraćemo 8.000 studenata-šetača do 4 ujutru“

Velika akcija studenata i srednjoškolaca fizioterapeuta sprema se u Novom Sadu, pred dolazak više od 8.000 ljudi koji šetaju do grada

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure