img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pogled sa strane

Andrej Gnjot: Srbija liči na Minsk iz 2006. godine

15. jul 2025, 11:14 Una Sabljaković / DW
Andrej Gnjot Foto: Fonet / Ivana Sanjević
Andrej Gnjot pred srpskim sudom
Copied

Beloruski novinar Andrej Gnjot, koji je godinu dana boravio u Srbiji, upozorava da represivne metode koje vlast primenjuje nad demonstrantima podsećaju na ono što je preživljavao pod režimom Aleksandra Lukašenka

Dok protesti i blokade traju širom Srbije, a represija nad demonstrantima postaje sve vidljivija, beloruski novinar i aktivista Andrej Gnjot upozorava da obrasci koje danas vidi u Beogradu veoma podsećaju na ono što se u njegovoj zemlji dešavalo pre skoro dvadeset godina.

U intervjuu za DW, Gnjot kaže da se u autoritarnim sistemima vlasti ponašaju kao da „čitaju iz istog priručnika“.

„Ono što danas vidim u Srbiji podseća me na Belorusiju oko 2006. godine. Ne bih povlačio direktne paralele, ali prepoznajem obrasce. Tu se uklapa ona gorka šala – kao da svi koriste isti priručnik“, ocenjuje on.

Gnjot, koji je godinu dana boravio u Srbiji pokušavajući da izbegne izručenje Lukašenkovom režimu, koristi metaforu iz sveta televizije da bi objasnio gde vidi Srbiju danas.

„Srbija se nalazi usred prve sezone serije ‘Autoritarizam i diktatura’, Belorusija je pri kraju treće“.

Podseća da je u Belorusiji trenutno više od 1.300 političkih zatvorenika, i da se represija sistemski održava kroz konstantnu rotaciju uhapšenih.

„Režim nekad pusti nekolicinu političkih zatvorenika, ali odmah uhapsi nove. Na taj način ‘rezervoar talaca’ ostaje pun“, ističe Gnjot.

Foto: Privatna arhiva
Andrej Gnjot

Delimično živo pravosuđe kao nada

Uprkos sličnostima, ukazuje na jednu važnu razliku – pravosuđe u Srbiji, kako kaže, još uvek pruža otpor.

„Dok sam bio u Srbiji, Viši sud je brzopleto doneo odluku o mom izručenju. Ali Apelacioni sud je pokazao profesionalizam i poništio presudu. Bio sam ohrabren, jer je pravosuđe u Srbiji još uvek živo“, napominje sagovornik DW.

To ga je, kako kaže, dodatno podstaklo da govori – jer smatra da se u Srbiji još ima šta braniti.

Govoreći o masovnim protestima i blokadama, Gnjot upozorava da nijedno civilno društvo ne može samo odoleti represiji – bez podrške iznutra.

„Bez treće sile – frakcije unutar vlasti, nezavisnog parlamenta ili uticajne ličnosti – protesti, koliko god masovni bili, mogu biti zgaženi. Neko mora da reaguje pre nego što bude kasno.“

Gnjot prepoznaje i obrasce represije kroz prisluškivanja i montirane optužbe – što je, kako kaže, „klasična matrica“.

„U Belorusiji su još 2010. instalirali sistem za praćenje svih privatnih komunikacija. Snimali su razgovore opozicionara, novinara, pa čak i ruskih diplomata. To je bio sistemski nadzor, bez ikakvih pravila“, konstatuje beloruski novinar.

Zato mu, kako kaže, nije strana praksa da se protiv građana podnose optužbe za „nasilno rušenje ustavnog poretka“ na osnovu snimljenih razgovora.

„To je monstruozna praksa koju autoritarni režimi koriste da zadrže potpunu kontrolu“, poručuje aktivista.

Foto: Tanjug / Zoran Žestić
Lukašenko i Vučić

Poruke predsednika i opasna retorika

Gnjot kaže da ga ne iznenađuju ni javne optužbe predsednika Srbije, koji je pojedine aktiviste nazvao „teroristima“.

„Lukašenko je govorio svojim tužiocima: ‘Nije sve u zakonima. Treba preduzeti oštre mere da se zaustavi sav taj šljam.’ To je ista logika – zakon je samo sredstvo, a prava meta je društvo koje misli“, rekao je on.

Na kraju razgovora, Gnjot, koji danas pokušava da dobije politički azil u jednoj zemlji EU, šalje snažnu poruku studentima, novinarima i građanima u Srbiji:

„Duboko poštujem i divim se svima koji kritički promišljaju o pravcu u kojem ide njihova zemlja, koji biraju odgovornost umesto ravnodušnosti. Iako mi se najteže poglavlje života dogodilo u Srbiji, deo mog srca ostaje sa vama. Zaslužujete slobodu. I radost. I apsolutno zaslužujete poštovanje“, zaključuje Gnjot.

Tagovi:

Andrej Gnjot Belorusija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentske blokade

26.avgust 2025. I.M.

Akademski plenum: Dekan Alanović je uzurpirao fakultet i morao bi da podnese ostavku

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu tvrde da dekan Milivoj Alanović pokušava da ih izbaci iz zgrade, dok on tvrdi da je sve proteklo bez incidenata

Moć i vlast

26.avgust 2025. Nedim Sejdinović

Ćacikratija kao sistem: Da li Srbijom vladaju najgori?

Naći će se u svetu i pokoja diktatura koja se ipak na mnogim poljima oslanja na stručne ljude. U Srbiji toga nema – gotovo sve su preuzeli najgori. Čemu to vodi i ima li leka

Studenti

26.avgust 2025. B. B.

Plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu: Prelazna vlada je pokušaj obmane

Prelazna vlada bi legitimisala bi režim koji je izgubio poverenje naroda, objavio je Plenum beogradskog Filozofskog fakulteta

Pretnje silovanjem

26.avgust 2025. B. B.

Krivična prijava protiv Marka Krička: Ima li sudija i tužilaca koji rade časno?

„Radićemo i na tome da svi ljudi koji su pretili budu procesuirani, a nećemo izostaviti ni režimske medije“, izjavila je studentkinja Nikolina Sinđelić

Prekrečen mural u Sočanici

Kosovo

26.avgust 2025. Milica Srejić

Osvajanje severa: „Briše se srpsko postojanje“

Otvara se most, menjaju simbole, kreče murali koji nikoga ne vređaju… Vlasti Aljbina Kurtija sada nesmetano rade šta im je volja na severu Kosova, a Srbe niko ništa ne pita

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure