Komentarišući smanjenje ovogodišnjeg budžeta za kulturu, dramski pisac Siniša Kovačević je rekao da kultura ne postoji u nesrećnim državama, a premijerka mu je odgovorila da Srbija nije takva zemlja - zahvaljujući Aleksandru Vučiću i SNS
Država Srbija je za kulturu ove godine odredila 0,66 odsto svog budžeta. U praksi to znači da će kultura Srbije ove godine morati da živi od budžeta najmanjeg u poslednjih 20 godina. Dobiće 120 miliona evra, što je za gotovo tri miliona evra manje nego prošle godine kad je takođe imala izuzetno malo.
Države u regionu su povećale ovogodišnji budžet za kulturu.
Hrvatska kultura ušla je u 2023. sa povećanjem od 37,3 odsto u odnosu na 2022. Za kulturu se u ovoj zemlji iz ukupnog republičkog budžeta izdvaja 1, 37 odsto.
U Sloveniji budžet kulture je uvećan za 32 miliona evra viši u odnosu na prošlogodišnji, a iz ukupnog republičkog budžeta kultura 2023. dobija 1,75 odsto. U Crnoj Gori iz republičke kase kultura ove godine dobija za 5,9 miliona evra više nego u 2022, pa iako ovim povećanjem ukupno izdvajanje iz budžeta iznosi 0,9 odsto, to je više nego u Srbiji.
„Tamo gde se izdvojena sredstva mere promilima, u tim nesrećnim državama kultura ne postoji“, rekao je za Danas Siniša Kovačević dramski pisac, reditelj i predsednik Odbora Skupštine Srbije za kulturu (poslanik poslaničke grupe Narodna stranka).
„Da biste imali kulturnu politiku, jasno utvrđenu kulturnu misao, strategiju kada je razvoj kulture u pitanju, izdvajanja za kulturu se moraju meriti procentima“, rekao je Kovačević i naveo da su „potrebna su ulaganja, otprilike, oko tri i nešto odsto od ukupnog republičkog budžeta na godišnjem nivou.“.
„Ne mogu da shvatim da se u Srbiji gradi ne znam koliko fudbalskih stadiona, a da se ne gradi ni jedno novo pozorište. Ne mogu da shvatim da je izgrađen jedan hram na vodi a da se na tom mestu ne nalaze ni jedna pozorišna dvorana ni galerija. Ne mogu da shvatim da je Beograd jedini glavni grad u Evropi, uključujući i Tiranu i Kišinjev, koji nema zgradu opere. To su stvari koje su prosto uvredljive. Zato nam se to vraća kroz ovu eksploziju turbo folka, kiča i vulgarnosti svake vrste, kroz jednu treš estetiku koja je sve, samo nije ono što treba da postoji u bilo kom društvu, i koja ne samo da nosi nego seje agresivnost, banalnost, prostotu, neobrazovanje. I zato ova vlast vrhunske, slobodomisleće umetnike i kulturne radnike doživljava kao svoje neprijatelje. Osim onih koji su joj se priključili“, ocenio je Siniša Kovačević-
Foto: Tanjug
Premijerka Ana Brnabić smatra da on nije u pravu, što je i saopštila na Tviteru.
Deluje da ju je najviše privukla rečenica Siniše Kovačevića da kultura ne postoji u nesrećnim zemljama, pa se time bavila u celom, ne kratkom tekstu. Ovogodišnji budžet za kulturu, činjenicu da je za razliku od drugih zemalja u regionu ovogodišnji budžet niži nego lane, nepostojanje zgrade opere, ili bilo šta drugo iz Kovačevićeve izjave, premijerka nije ni pomenula.
Od početka do kraja je obrazlagala da oni koji su bili na vlasti pre Srpske napredne stranke, pa dakle i Siniša Kovačević, nisu uradili ništa za kulturu i da Srbija tada jeste bila nesrećna država, dok „Danas, svakako, Srbija nije takva država i za to su zaslužni Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka i svi oni koji su u nas verovali“.
Nije se osetila pobuđenom da kaže bilo šta povodom 0,66 posto za kulturu, što bi joj kao premijerki bila i obaveza. Recimo da argumentima dokaže da je to sasvim u skladu sa potrebama Srbije za kulturom, ili da obrazloži zašto je zakinuto od kulture, ili da bilo kako drugačije prokomentariše ovogodišnji budžet za kulturu, najniži za poslednjih dvadeset godina.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle glasanja u Parlamentarnoj skupštini, delovalo je da su stvari jasne. Ali sada su izgleda Berlin i Pariz pred Kurtija stavili poslednji uslov, da konačno povuče neki potez ka formiranju Zajednice srpskih opština
Srbi su „uzor i nada“ za Evropljane koji su izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“ kad je u pitanju porodica, smatra novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Kako kaže, za oporavak demografije treba se ugledati na Mađarsku – iako je po proseku rađanja za samo 0,05 ispred Srbije
Uskršnju liturgiju je patrijarh srpski iskoristio da se obračuna sa rezolucijom o Srebrenici, „revizionizmom“ i navodnim guranjem pod tepih svih Golgota srpskog naroda
Dvadesetak osoba u Evropi je pohapšeno kao deo kriminalne mreže koja je varala ljude putem kol-centara. Najviše uhapšenih bilo je u Srbiji. A sve je počelo tako što je jedna penzionerka u Frajburgu došla u banku da podigne više od 100.000 evra u gotovini…
Tužilaštvo u Pančevu naredilo je sprovođenje istrage protiv muškarca iz Grocke zbog sumnje da je u napuštenoj kući u Pančevu skoro dva meseca zlostavljao, mučio i obljubio devojčicu. Osumnjičeni je uhapšen i u pritvoru je
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!