„Rat devedesetih je nastao zato što se nije do kraja razumelo šta nam se događalo četrdesetih. Ideologija, i prećutkivanje istine zbog ideologije, čine da ljudi, čim im se ukaže prilika, počnu da se biju. Tako nastaju mržnja, podvojenost, i na kraju rat. Bez obzira da li u Jugoslaviji, Vijetnamu ili Ukrajini.“
Knjiga stripova Priče iz Drugog rata, ali i neuobičajena forma kojom će biti promovisana večeras (Muzej Jugoslavije 19h), povod su razgovoru sa jednim od nekolicine u svetu poznatih naših strip autora, Sašom Rakezićem, alijas Aleksandrom Zografom.
Forma je muzičko-crtački performans: Zograf će crtati uživo, publika će to gledati na velikom platnu na sceni na kojoj će muzicirati italijanska grupa „Malebolge“ (harmonika, čelo i bubnjevi).
„Sinergija te odvede u nove vizure, dozvoljava ti da otkrivaš nove elemente poznatih stvari“, kaže Zograf.
Otkrivanje novog u poznatom je princip na kome je nastalo 30 stripova Priča iz Drugog rata.
„Drugi svetski rat je odredio šta će nam se dešavati devedesetih. Rat devedesetih je nastao zato što se nije do kraja razumelo šta nam se događalo četrdesetih. Ideologija, i prećutkivanje istine zbog ideologije, čine da ljudi, čim im se ukaže prilika, počnu da se biju“, kaže.
Pravi pogled na to vreme, kaže, potražio je u materijalu i predmetima iz Drugog svetskog rata. Naišao je na pojedinačne priče koje su imale dramatičnost antičke drame.
„Bile su drugačije od onih na kojima smo odrastali, onih u kojima su Nemci lako padali a partizani ih isto tako lako rušili. A onda ti takvu sliku o Drugom ratu razbije otkriće da partizani ne da nisu imali sve te silne puškomitraljeze, nego su saveznici jedva uspevali da im dostave stare trofejne puške, da nisu imali ni čizme ni pantalone. U nameri za ulepšavanjem Drugi rat je prikazan kao vestern.“
Zograf smatra da za tim nije bilo potrebe. „U ratu je bilo nebrojeno životnih priča koje svedoče o stradanju kakve ni jedno ideološko preterivanje ne može da dostigne.“
Njegovi stripovi u ovoj knjizi su o tome. O čoveku koji se ne boji da se suprotstavi. O Hildi Dajč, o devojci koja je bila u logoru na Starom sajmištu, o kojoj bi, kaže, trebalo stalno da se priča.
„Ili o pismu koje je pronađeno u arhivu Gestapa, anonimno je, pa pretpostavljam da ga je pisao dečak, srednjoškolac. On je s početka rata poručio nemačkoj upravi grada ’Vi ćete izgubiti rat, a sada se pravite važni“. To pismo sam objavio u originalu, nisam ništa crtao i dorađivao. Nema tu šta da se doda. Jer treba imati hrabrosti da se tako nešto kaže Nemcima koji su, onako u dizajniranim uniformama i moćnim automobilima, bili klasa. I nije bilo jednostavno njima, takvima, reći to što im je taj dečak rekao.“
Pre 51 dan počeo je novi rat, u Ukrajini.
„Još jedna posledica nerazumevanja prethodnog rata i prihvatanja tumačenja koje odgovara tamo nekom a koje je daleko od istine. Tako nastaju mržnja, podvojenost, i na kraju rat. Bez obzira da li u Jugoslaviji, Vijetnamu ili Ukrajini.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
"Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za "Vreme" bivši major Uprave policije Sloboda Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Školovala se u Libiji, Iraku, Zambiji i Šri Lanci. Ipak ono što je Manju Grčić označilo kao super-kandidatkinju za direktorku javnog servisa Srbije nije njeno egzotično obrazovanje. Već preobražavanje medija u režimske
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!