
Zatvoren muzej
Opljačkan Luvr
U najpoznatijem muzeju na svetu, Luvru, došlo je do pljačke, zbog čega je zatvoren, a policija sprovodi istragu
U najpoznatijem muzeju na svetu, Luvru, došlo je do pljačke, zbog čega je zatvoren, a policija sprovodi istragu
Pariz, Beč, Toronto, Sidnej, Novi Pazar, Osijek, Ljubljana, Sarajevo... samo su neki od gradova gde su se oni koji su voleli Halida Bešlića i njegove pesme, okupili u nedelju, 12. oktobra, njemu u čast
Bogati opus Zdravka Šotre čini više od 120 filmova i televizijskih ostvarenja, među kojima su nekada izuzetno popularni televizijski serijal „Obraz uz obraz“ i antologijski filmovi i serije „Braća po materi“, „Lajanje na zvezde“, „Više od igre“ i „Ranjeni orao“
Studenti Fakulteta muzičkih umetnosti izazvali veliku pažnju u javnosti jer su izvodili kompozicije Vučića i Zelenskog
„Ostavka je samo jedna od mogućih formi borbe. Iz bilo koje pozicije da dolazi, integritet je bitan. Imam kolege koji podnose veću žrtvu od mene, koji ne primaju platu i zbog toga su morali da rade kao nadničari. Ti ljudi su redovni profesori. Znači, ljudi jesu spremni da podnesu žrtvu i to treba da bude jasno i ovom režimu... Moja ostavka jeste ekstremna opcija u jednom smislu – vere da je ovo zapravo borba koja mora da ide do kraja“
Da li od detinjstva zanemarena osoba može da uz nečije vođstvo promeni tok svoje sudbine? Ili ne može, pa čak i kada je taj dobrodušni pastir Bog lično – teme su serijala Linkoln
Petar Ilić Ćirilo jedan je od dobrih duhova Beograda. Za njega se ume reći da je ikona beogradskog andergraunda, ali u onoj meri u kojoj je nastojao da razruši, ili makar preskoči konvencije, u istoj meri je i menjao sliku (ikonu) o sebi samom. On 20. septembra puni 60 godina, što je dobar povod da se podsetimo njegovog puta, od pankerskih početaka do dokumentarnih serijala i statusa jedne od najautentičnijih gradskih pojava
Često mi čitaoci kažu da im knjiga izaziva nelagodu, ponekad košmare. Moj cilj, naravno, nije da se iko oseća loše, ali istovremeno ne znam koja je svrha pisanja koje samo sklizne i ne ostavi nikakav utisak, nikakav miris, nikakvo sećanje. U tom smislu drago mi je što Naprsline pobuđuju emocije, pitanja. Nelagodu
Alan Mur, V kao Vendeta, Čarobna knjiga
(400 str, format 225x336 mm); prevod Ivana Jovanović
Dilan Dog je začet u Sklavijevom romanu koji je objavljen kad je strip već bio popularan, pa se zato misli da je strip osnova romana a ne obrnuto, a roman je zatim pretočen u film za koji većina smatra da je ekranizacija stripa, a ne romana. Svima je zajednička filozofija da je svaki oblik egzistencije užas
Da li ideja umetnika može da ima veći značaj od njegovog rada? Naravno da može. Da li sve to možemo zvati umetnošću? Takođe – da, ako tako želimo. A da li je pozorišna predstava umetnost ili društveni čin? E, o tome nećemo misliti isto
Ivana Bašić, “Metempsychosis”
Salon MSUB, 20. jun 2025 – 31. avgust 2025.
“Mi smo mala zemlja, sitno govorno područje, sa radikalno ponirućim standardima pa i životnim, a opet, sa dubokom i bogatom tradicijom vizuelnog pripovedanja. Kada se to sabere, dobijamo nešto nalik pauzi, tihom predahu između dve epohe, u kojoj se nove generacije i šira publika bude u svetu u kome autorstvo u Srbiji polako dobija na težini i kvalitetu”
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Tvrdi da u velikom bloku mermera može da vidi skulpturu koju samo treba osloboditi od naslaga što je skrivaju. Odlazi i u kamenolome verujući da ume da prepozna koji će mu komadi odgovarati, jer naslućuje “tokove” u njihovoj unutrašnjosti. Po svemu sudeći, Mikelanđelo nijednom nije pogrešio, sve do samog kraja
Iz Njujorka pisala je majci u Požarevac: “Evo kako radim: dobih je u prošli ponedeljak, danas je ponedeljak opet – od četvrtka prošlog nisam iz kuće izašla”. Tako je nastala naslovna strana časopisa “Vogue”, jedno od umetničkih dela Milene Pavlović Barili
Umetnost se često posmatra kao vanvremenska, ali uloga autora nikad nije potpuno nevidljiva. Dok su neki umetnici “otkazani” trajno, drugi uspevaju da zadrže deo publike ili čak obnove karijere. Upravo to pokazuje koliko je pitanje razdvajanja lika i dela umetnika klizav teren
V13. Hronika suđenja teroristima, Emanuel Karer (Akademska knjiga, 2024)
Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije
Izgleda da se neka deca rađaju osetljivija od druge (mada ne nužno istovremeno i inteligentnija ili talentovanija). Svet koji ih okružuje ostavlja u njima dublji trag, njihovi su utisci intenzivniji, suze im lako izmamljuju i lepota i bol, svejedno da li sopstvena ili tuđa, snovi su im burni, strahovi i privrženosti jednako jaki. Gde većina ostaje ravnodušna, njihovi, metaforički govoreći, nervni završeci nisu pokriveni dovoljno debelom kožom, pa ne samo da su im čulna iskustva izoštrena, već je veza između njih i osećanja izrazito bliska: hladnoća i strah deluju nerazlučivo, kao i toplota i ponos ili zaljubljenost i ukus soli na jeziku
Malo je psiholoških svojstava tako intrigantnih kao što je stvaralaštvo. Pitanja su brojna i izuzetno uzbudljiva – otkud potiče, od čega zavisi, može li se uvežbati, da li je (uvek) povezano s ludilom... Ako nam pođe za rukom da napravimo nešto originalno, smatramo to svojim, često ga tako i nazivamo, ponosni što smo u tako nečem uspeli. A ako to isto uspe nekome drugom, lako možemo osetiti zavist. Nešto nas kod stvaralaštva mnogo “golica”
“Nije cilj da se ljudi osećaju kao u muzeju kada gledaju istorijsku dramu. Važno nam je da mogu da osete odnos sa problemima svog vremena, da se poistovete sa situacijama i junacima”
Ovog ponedeljka u Galeriji kulturnog centra Novi Sad biće otvorena izložba crteža Uroša Toškovića, posebnog slikara, a prema rečima umetničke kritike, jednog od najboljih svetskih crtača druge polovine dvadesetog veka. Ovog maja, u . Obema je povod monografija posvećena Urošu Toškoviću čiji je autor kolekcionar Bojan Krljić, koji je svoju pasiju posvetio ovom slikaru čovekove sudbine i majstoru magije crteža
Olimpijske medalje su nekada dodeljivane i za arhitekturu, književnost, muziku, slikarstvo i skulpturu, ali se nije ostvario Kubertenov antički san o spajanju “gimnastike za telo i muzike za dušu”