Pozorište

19.novembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Smehom na strahove

Režim isceljenja,
režija Đorđe Nešović, igraju Natalija Stepanović, Dragana Đukić, Ivan Jevtović i Marko Grabež;
Scena “Petar Kralj”, Atelje 212

Strip

19.novembar 2025. Nikola Dragomirović

Kako je strip otkrio Afriku

Crni kontinent je strip autorima dugo bio mesto za mistične avanture. A onda su se pojavile Margerit Abue i Klementa Ubrerijea, i pre svih Benžamen Flao da mit o Africi učini podjednako stvarnim i snovitim

Uspomene

05.novembar 2025. Radmila Stanković

Od njega se predstava ne vidi

Pred Sajam knjiga, a povodom godišnjice smrti velikog glumca koga volimo, objavljena je Monografija Žarko Laušević da obelodani i sačuva uspomene Voje Brajovića, Dragane Varagić, Slavka Štimca, Slobodana Unkovskog, Vlade Divca... na njihovog Lauša

Unutrašnji glas

22.oktobar 2025. Aleksandar Dimitrijević

Da li je opera zaista mrtva

U vreme društvenih mreža i dejting aplikacija, svi odnosi su izgubili intenzitet, sve se razvodnilo i razmlačilo. Pre nekoliko godina, 25. oktobar proglašen je za Međunarodni dan opere. A čim moraju da ti dodele poseban dan, znači da si postao ugrožena vrsta i preti ti izumiranje

Zatvoren muzej

19.oktobar 2025. M. L. J.

Opljačkan Luvr

U najpoznatijem muzeju na svetu, Luvru, došlo je do pljačke, zbog čega je zatvoren, a policija sprovodi istragu

Halid Bešlić preminuo je u 71. godini

„Srcem za Halida"

13.oktobar 2025. R. V.

Kako se svet oprostio od Halida Bešlića

Pariz, Beč, Toronto, Sidnej, Novi Pazar, Osijek, Ljubljana, Sarajevo... samo su neki od gradova gde su se oni koji su voleli Halida Bešlića i njegove pesme, okupili u nedelju, 12. oktobra, njemu u čast

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

24.septembar 2025. Viktor Radonjić

Mali koraci – veliko buđenje

„Ostavka je samo jedna od mogućih formi borbe. Iz bilo koje pozicije da dolazi, integritet je bitan. Imam kolege koji podnose veću žrtvu od mene, koji ne primaju platu i zbog toga su morali da rade kao nadničari. Ti ljudi su redovni profesori. Znači, ljudi jesu spremni da podnesu žrtvu i to treba da bude jasno i ovom režimu... Moja ostavka jeste ekstremna opcija u jednom smislu – vere da je ovo zapravo borba koja mora da ide do kraja“

Strip

24.septembar 2025. Nikola Dragomirović

Nihilizam i diližansa

Da li od detinjstva zanemarena osoba može da uz nečije vođstvo promeni tok svoje sudbine? Ili ne može, pa čak i kada je taj dobrodušni pastir Bog lično – teme su serijala Linkoln

Povodi: šezdeset godina Petra Ilića Ćirila

17.septembar 2025. Bratislav Nikolić

Poput nemirne filmske kamere

Petar Ilić Ćirilo jedan je od dobrih duhova Beograda. Za njega se ume reći da je ikona beogradskog andergraunda, ali u onoj meri u kojoj je nastojao da razruši, ili makar preskoči konvencije, u istoj meri je i menjao sliku (ikonu) o sebi samom. On 20. septembra puni 60 godina, što je dobar povod da se podsetimo njegovog puta, od pankerskih početaka do dokumentarnih serijala i statusa jedne od najautentičnijih gradskih pojava

Intervju: Klara Vlasakova, spisateljica

10.septembar 2025. Ivan Milenković

Promena je jedina izvesnost u našim životima

Često mi čitaoci kažu da im knjiga izaziva nelagodu, ponekad košmare. Moj cilj, naravno, nije da se iko oseća loše, ali istovremeno ne znam koja je svrha pisanja koje samo sklizne i ne ostavi nikakav utisak, nikakav miris, nikakvo sećanje. U tom smislu drago mi je što Naprsline pobuđuju emocije, pitanja. Nelagodu

Tumačenje stripa

03.septembar 2025. Dušan Pavlović

Cena slobode

Alan Mur, V kao Vendeta, Čarobna knjiga
(400 str, format 225x336 mm); prevod Ivana Jovanović

Strip

03.septembar 2025. Nikola Dragomirović

Egzistencijalni užasi Ticijana Sklavija

Dilan Dog je začet u Sklavijevom romanu koji je objavljen kad je strip već bio popularan, pa se zato misli da je strip osnova romana a ne obrnuto, a roman je zatim pretočen u film za koji većina smatra da je ekranizacija stripa, a ne romana. Svima je zajednička filozofija da je svaki oblik egzistencije užas

Esej

21.avgust 2025. Nebojša Broćić

Može li se praviti umetnost od bicikla

Da li ideja umetnika može da ima veći značaj od njegovog rada? Naravno da može. Da li sve to možemo zvati umetnošću? Takođe – da, ako tako želimo. A da li je pozorišna predstava umetnost ili društveni čin? E, o tome nećemo misliti isto

Intervju: Stevan Subić

31.jul 2025. Nikola Dragomirović

Zajednički imenitelj je strast

“Mi smo mala zemlja, sitno govorno područje, sa radikalno ponirućim standardima pa i životnim, a opet, sa dubokom i bogatom tradicijom vizuelnog pripovedanja. Kada se to sabere, dobijamo nešto nalik pauzi, tihom predahu između dve epohe, u kojoj se nove generacije i šira publika bude u svetu u kome autorstvo u Srbiji polako dobija na težini i kvalitetu”

Intervju: Diana Dabrovska, poljska filmska kritičarka

07.maj 2025. Bratislav Nikolić

Poezija u pokretu

Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme

Unutrašnji glas

05.mart 2025. Aleksandar Dimitrijević

Čovek koji je oživeo kamen

Tvrdi da u velikom bloku mermera može da vidi skulpturu koju samo treba osloboditi od naslaga što je skrivaju. Odlazi i u kamenolome verujući da ume da prepozna koji će mu komadi odgovarati, jer naslućuje “tokove” u njihovoj unutrašnjosti. Po svemu sudeći, Mikelanđelo nijednom nije pogrešio, sve do samog kraja

Povodom izložbe

19.februar 2025. Sonja Ćirić

Milenina Plava venčanica

Iz Njujorka pisala je majci u Požarevac: “Evo kako radim: dobih je u prošli ponedeljak, danas je ponedeljak opet – od četvrtka prošlog nisam iz kuće izašla”. Tako je nastala naslovna strana časopisa “Vogue”, jedno od umetničkih dela Milene Pavlović Barili

Dileme: lik i(li) delo

22.januar 2025. Bratislav Nikolić

Lakoća osude, težina greha

Umetnost se često posmatra kao vanvremenska, ali uloga autora nikad nije potpuno nevidljiva. Dok su neki umetnici “otkazani” trajno, drugi uspevaju da zadrže deo publike ili čak obnove karijere. Upravo to pokazuje koliko je pitanje razdvajanja lika i dela umetnika klizav teren

In memoriam

03.decembar 2024. B. B.

Preminuo Raša Todosijević

Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije