

Vesti
Rat u Ukrajini: Prve izbeglice stižu u Srbiju
Ukrajinci su počeli da dolaze u Srbiju preko Mađarske, koja je donela odluku da će im, za razliku od izbeglica iz muslimanskih zemalja, otvoriti granicu. Srbija za sada ima slobodne kapacitete


Ukrajinci su počeli da dolaze u Srbiju preko Mađarske, koja je donela odluku da će im, za razliku od izbeglica iz muslimanskih zemalja, otvoriti granicu. Srbija za sada ima slobodne kapacitete


U momentu krize istorijskih razmera, Evropska unija je uspela da se dogovori o zajedničkom odgovoru svih 27 zemalja članica na rusku agresiju na Ukrajinu. To niko nije očekivao, a najmanje Vladimir Putin. Ne treba isključiti mogućnost da će ovo novo preslaganje EU doneti promenu dosadašnje paradigme prema Balkanu


"Dokažite da ste sa nama. Dokažite da nas nećete ostaviti na cedilu. Dokažite da ste zaista Evropljani. Tada će život pobediti smrt i svetlost će pobediti tamu". Ove reči neobrijanog, neispavanog predsednika Ukrajine Volodomira Zelenskog, obučenog u maslinastu majicu preko video-linka u Evropskom parlamentu punom elegantno obučenih poslanika, su dovele rat u srce Evrope. Poslanicu su na kraju govora frenetično aplaudirali, simultani prevodilac se jedva suzdržavao da ne zaplače


Vidimo na televizijama kako u Ukrajini žene spremaju Molotovljeve koktele za slučaj da ruska oklopna vozila prodru u gradove. Sećam se Mađarske revolicije 1956. Bio sam tamo kao mlad novinar. Ima tu nekih sličnosti sa ovim što se pred našim očima događa u Ukrajini, gde upravo velika kolona ruskih oklopnih vozila ide ka Kijevu


Prevodilica koja živi na zapadu Ukrajine nije verovala „da je moguć otvoreni, cinični napad, kopnena invazija, raketiranje maltene cele Ukrajine“. Kaže da je ovaj rat realizacija plana stvaranja nove ruske imperije. Ne naslućuje njegov kraj, veruje da će dobro pobediti zlo i kaže da Ukrajinici uprokos svemu ne deluju uplašeno


Trenutno je jedini vidljivi dobitnik ukrajinskog rata NATO pakt, koji zbog invazije Rusije na Ukrajinu ima trajno opravdanje za svoje postojanje za kojim očajnički traga još od raspada Sovjetskog Saveza


Četrdeset kilometara duga kolona ukrajinskih vozila na granici sa Poljskom pokazuje razmere izbegličke krize u Ukrajini. SAD navode da bi do 5 miliona ukrajinskih izbeglica moglo da se uputi u pravcu Evropske unije, ako se borbe budu nastavile


Srbija se opredelila za formulu koja bi trebalo da održi njenu neutralnost: podržava teritorijalni integritet Ukrajine i smatra pogrešnim ugrožavanje njenog teritorijalnog integriteta, ali odbija da uvede sankcije Rusiji. Na taj način Srbija sebe malo više pozicionira izvan zapadnog bloka, nego što iritira Rusiju i nada se razumevanju obe strane


Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja


Kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, Evropska unija i SAD uvode novi set sankcija protiv Rusije. Iako su lideri EU juče tokom dana najavljivali nove sankcije kao najoštrije ikad, pitanje je koliko će zaista pogoditi rusku ekonomiju


Dok su se vlade svih drugih zemalja izjasnile o ruskom napadu na Ukrajinu, Vučić i dalje okleva. I ova tišina pri državnom vrhu govori mnogo


Evropska unija i države članice oštro osuđuju rusku akgresiju na Ukrajinu koja bi mogla da se pretvori u rat širih razmera. U toku dana doneće odluku o dodatnim sankcijama Rusiji „sa ciljem da je oslabe i spreče da se razvija“


Putin je naredio napad na Ukrajinu. Ruske trupe sa više strana prelaze ukrajinsku granicu. Dok Putin govori o „demilitarizaciji“, na delu je vojna agresija koja bi ubrzo mogla da se pretvori i krvavi rat širih razmera. U ovom trenutku nije jasno na koji način će odgovoriti ukrajinske oružane snage


Čak i da vojno ne napadne, Rusija permanentnim držanjem tenzija može ekonomski teško da ošteti Ukrajinu. Šteta je već sada ogromna, kapital beži, investitori zaobilaze viskorizična područja, a pomoć Zapada je oskudna


Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ i treba da se primene u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, za sada se ne vidi ništa. A Rusija jeste priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, njene trupe su već u Donbasu, a Krim je odavno anektiran


Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa; može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči


Nakon što je Vladimir Putin priznao nezavisnost koju su izvikali ruski separatisti na teritoriji na istoku Ukrajine, SAD i EU najavljuju niz sveobuhvatnih sankcija protiv pojedinaca koji su učestvovali u kršenju međunarodnog prava i povredi teritorijalnog integriteta Ukrajine


Ruski predsednik Vladimir Putin i njegov francuski kolega Emanuel Makron složili su se da preduzmu hitne mere za zaustavljanje eskalacije sukoba na istoku Ukrajine, navodi se u saopštenju Jelisejske palate u nedelju 20. februara kasno popodne


U nepriznatoj Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici je proglašena opšta mobilizacija, primirja se praktično ni jedna strana više ne drži, desetine hiljada ljudi zbog straha od eskalacije sukoba beži na sigurno, Rusija i Belorusija su zbog „povećanih vojnih aktivnosti“ blizu njihovih granica produžile združene vojne vežbe, a Zapad uvek nanovo resetuje odbrojavanje do početka navodne ruske ofanzive


Dok državna turistička organizacija Ukrajinu promoviše sloganom „Keep Calm and Visit Ukraine“, širom zemlje se održavaju ratni kursevi i borbeni trenizi na kojima u velikom broju učestvuju i žene. Istraživanje Kijevskog instituta za istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je jedna trećina Ukrajinaca spremna da u slučaju rata uzme oružje u ruke


Licitacija datumima za početak ruske invazije na Ukrajinu se na Zapadu nastavlja. Utisak koji stiču konzumenti zapadnih medija je da nije više pitanje da li će, već kada će Rusija napasti. Pominje se sreda 16. februar, ili neki dan pre kraja Olimpijade u Pekingu 20. februara, ili već nekada. Iz Moskve poručuju da američke i britanske kolege izgleda da nešto znaju, što Rusi ne znaju


Kijev se po raspadu SSSR odrekao svog nukleranog arsenala. SAD, Ruska federacija, Velika Britanija i Ukrajina potpisale su 1994. „Budimpeštanski memorandum“ koji je obuhvatio obaveze koje će velike sile imati prema Ukrajini nakon što se reši svojih bombi, pre svega zaštitu ukrajinskog suvereniteta. Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Vašington je saopštio da Budimpeštanski memorandum zapravo nije pravno obavezujuć


SАD i NАTО su odbili ruski zahtev da se NATO ne širi na istok, traže deeskalaciju u slučaju Ukrajine, predlažu pregovore o raspoređivanju raketa i kontroli nuklearnog naoružanja i o konceptu „nedeljivosti bezbednosti“


Svet kao da se navikao na hladnoratovsko zveckanje teškim naoružanjem Rusije i Zapada: ne jenjava, ali ne izaziva više toliku pažnju. Posle petočasovnog razgovora sa Viktorom Orbanom u Moskvi Vladimir Putin je lično ponovio ruske zahteve, koji su po automatizmu odbijeni. U ovoj partiji šaha ili pokera u igri je dugoročna bezbednost Evrope


Pregovori velikih sila o situaciji u i oko Ukrajine ne daju rezultate. Blokovska podela na „Zapad“ i „Istok“ podseća na najbolje dane Hladnog rata. Konsolidacija na nivou NATO-a i EU oko jedinstvenog odgovora Rusiji još uvek traje. U sve podeljenijem svetu i Srbija će u nekom trenutku morati da se svrsta na jednu stranu


Držanjem nemačke Vlade u ukrajinskoj krizi kao da niko nije zadovoljan. Ni malobrojni levičarski protivnici intervencionizma i NATO, niti mnogobrojni zagovornici teze da "Putin razume samo jezik sile"


Amerika nije prihvatila ruske zahteve za ograničenje širenja NATO-a na istok i predlaže pregovore o razmeštanju raketa kratkog i srednjeg dometa. Rusija tim odgovorom nije zadovoljna. Tenzije između Rusije i Zapada ne jenjavaju, a očekivani naredni potezi obe strane govore u prilog produbljivanja krize