img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza Zapada i Rusije

Sankcije protiv Rusije: Umesto grmljavine prolećna kišica

23. februar 2022, 09:28 J.H.
Foto: Annegret Hilse/Pool Photo via AP
Transatlantski protiv Putina: Olaf Šolc i Entoni Blinken
Copied

Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ i treba da se primene u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, za sada se ne vidi ništa. A Rusija jeste priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, njene trupe su već u Donbasu, a Krim je odavno anektiran

Nakon što je Vladimir Putin potpisao priznanje nezavisnosti „Narodne republike“ Donjeck i Lugansk, ugovore o vojnoj i svakoj drugoj saradnji i pomoći sa separatističkim oblastima na istoku Ukrajine i najavio slanje ruskih „mirovnih trupa“ u Donbas, zapadne države jedna za drugom uvode ciljane sankcije pojedincima i određenim ruskim bankama i preduzećima. Od „atomskih“, nikada do sada viđenih, sveobuhvatnih sankcija koje bi ugušile Rusiju, a kakve je najavio predsednik SAD Džo Bajden, za sada nema ništa. Dok ruski prodor u Ukrajinu deluje iskalkulisan do detalja, mere Zapada, za sada, ostavljaju utisak stihijskih reakcija.

Bajden je u obraćanju u Beloj kući rekao da je „ruska invazija“ na Ukrajinu već počela i najavio sankcije protiv „pripadnika ruske elite“, dve velike banke i zabranu trgovine sa ruskim državnim obveznicima i privrednicima koji podržavaju Putina.

U slučaju širenja ruske invazije Bajden je najavio da će Rusija biti kompletno odsečena od zapadnog finansijskog tržišta.

Državni sekratar Entoni Blinken je otkazao za četvrtak najavljeni susret sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, a  portparolka Bele kuće Džen Psaki je rekla da ranije u izgled stavljen sastanak na vrhu izmđu Bajdena i Putina „sada svakako nije u planu“, jer da je uslov za to bilo da Rusija ne započne invaziju na Ukrajinu.

Sankcije protiv braće Rotenberg

I Velika Britanija je uvela sankcije protiv pet ruskih banaka i tri pojedinca čija će imovina u Britaniji biti zamrznuta, a njima biti zabranjen ulaz u zemlju, izjavio je premijer Boris Džonson.

Na spisku sankcionisanih su: glavni akcionar Bank Rossiya Genadi Timčenko u čijem vlasništvu je i National Media Group „koja podržava rusku politiku destabilizacije Ukrajine“; glavni akcionar SMP Bank Boris Rotenberg čija su preduzeća „u finansijskom sektoru povezana sa ruskomVladom i za nju od strateškog značaja“; predsedavajući upravnog odbora National Telematic Systems (NTS) Igor Rotenberg. NTS deluje u sektoru saobraćaja i takođe ima „strateški značaj“ za rusku vlast.

Džonson je rekao da je ovo tek „prva tranša“ sankcija.

Elizabet Šimpfesl, koja na London School of Economics proučava uticaj bogatih Rusa na Ujedninjeno kraljevstvo, kaže da trojica “saveznika Putina” jedva da imaju neke poslove u Britaniji.

Obustava Severnog toka 2

Slične sankcije Rusiji su jedna za drugom uvele  i druge države zapadne hemisfere: Japan, Australija, Kanada.

Sankcije svih zapadnih zemalja obuhvataju zabranu svakog oblika poslovanja sa samoproglašenim republikama koje su se otcepile od Ukrajine.

Države članice Evropske unije se još uvek usaglašavaju o vidu kolektivnih evropskih sankcija.

Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ za sada se čuje samo grmljavina reči.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila je o „najmoćnijoj mogućoj poluzi“ privrednih i finansijskih sankcija koje bi odsekle Rusiju od zapadnih tržišta, koje ne bi mogle da se poreda sa sankcijama EU nakon ruske aneksije Kima, jer da je privreda „slaba tačka Rusije“.

Konkretna je kaznena mera Nemačke koja, doduše, pogađa i nju samu. Kancelar Olaf Šolz je izjavio da se privremeno obustavlja planirano puštanje u rad gasovoda Severni tok 2. Ruske isporuke gasa u Nemačku se, međutim, nastavljaju kao do sada.

Sa druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova NR Kine saopštilo je da Peking nikada nije bio mišljenja da su sankcije najbolji način da se rešavaju problemi, prenosi RTS, te da se Kina nada da će relevantne strane „pokušati da reše probleme kroz dijalog, da će ostati staloženi i pokazati uzdržanost“

„Genocid“ nad Rusima

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je odbacio Putinove navode da je na istoku Ukajine počinjen „genocid „ nad Rusima, jer da se prema međunarodnom pravu kao genocid kvalifikuje namera da se jedne nacionalna, etnička, rasna ili verska grupa delimično ili poptpuno izbriše.

Te trvrdnje Putina, u paketu sa predstavljanjem Ukrajine kao veštačke državne tvorevine koju su na račun Rusije stvorili boljševici i kvalifikacije ruskih trupa kao „mirovnih snaga“ odišu neskrivenim cinizmom. Lekcija iz istorije koju je Putin održao nakon što je stavio potpis na nezavisnost Luganska i Donjecka bila je jednako namenjena ruskoj i ukrajinskoj publici, koja je, ukrajinska, prepoznala nameru Rusije da će „uzeti što joj pripada“, jer da Ukrajina zapravo ne postoji.

J.H./CNN/Spiegel/FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Putin Bajden Donjeck Lugansk Rusija Ukrajina istočna kriza sankcije protiv Rusije Kriza Zapada i Rusije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure