img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Molotovljev koktel nekad i sad: Ukrajinska dobrodošlica ruskim tenkovima

01. март 2022, 09:09 Ivan Ivanji
Foto: Erich Lessing
Mađarska 1956: Sovjetski tenkovi u Budimpešti
Copied

Vidimo na televizijama kako u Ukrajini žene spremaju Molotovljeve koktele za slučaj da ruska oklopna vozila prodru u gradove. Sećam se Mađarske revolicije 1956. Bio sam tamo kao mlad novinar. Ima tu nekih sličnosti sa ovim što se pred našim očima događa u Ukrajini, gde upravo velika kolona ruskih oklopnih vozila ide ka Kijevu

Gledam na raznim televizijama kako žene u Ukrajini na ulici pune flaše sa benzinom i prave Molotovljeve koktele. Jedna od njih, ekonomista u penziji koja živi u Kijevu, kaže da je recept potražila na Guglu. Pojavile su se fotografije sa sanducima napunjenim ovim zapaljivim bombama ručne radinosti. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je pripdnike teritorijalne odbrane da pripreme Molotovljeve koktele i njima dočekaju ruska oklopna vozila ako prodru u gradove, ali do sada nije bilo vesti da ih je iko upotrebio.

Dok to gledam sećam se Mađarske revolucije 1956. Bio sam tamo kao mladi novinar.Tada su ustanici napadali sovjetske tenkove sa Molotovljevim koktelima. Mađarski studenti, prvoborci ustanka, imali su u školama predvojničku obuku po sovjetskom modelu. Znali su i bez Gugla kako se bocama napunjenim benzinom i nekom tkaninom kao fitiljem bori protiv oklopnih vozila.

Kako je današnjoj mađarskoj publici predstavljeno da je to tada izgledalo: tri ruska vojnika u tenku u Budimpešti psuju, ne znaju da li da idu levo, ili desno. Nadređeni im nisu dali kartu grada kada su ih poslali u borbu protiv „mađarskih fašista“. Vide mladu ženu ispred tenka. „Da je upucamo, ovu fašističku kurvu?“, pita jedan vojnik. Ona im, međutim, maše, govori ruski, lepa je pa vojnici otvaraju poklopac kupole. Devojka tada uz povik „Ruszki, haza!“ (Rusi idite kući) ubacuje Molotovljev koktel. Ova scena mogla je u 3 D video-tehnici da se doživi u Muzeju diktature u Budimpešti na izložbi povodom šezdesetog jubileja Mađarske revolucije. Nije to, naravno, baš tako bilo, scena je neverovatna, ali htelo se da se postigne snažan efekat neustrašivih ustanika koji se urezuje u pamćenje, vešta manipulacija, nadgradnja stvarnih događaja da se postigne snažnija poruka. Moletovljevi kokteli se, dakako, jesu koristili.

Da li će u Ukrajini jednog dana neka izložba prikazati ovo što se događa pred našim očima? I kako?

Dve godine pre Mađarske revolucije bio sam završio školu za rezervne oficire u Bitolju. Podučavali su nas kako da upotrebimo Molotovljev koktel, učili smo da tenk u borbi u naseljenom mestu bez pratnje pešadijskog desanta postaje laka meta za neprijateljskog pešaka koji mu se dovoljno približio. Trebalo je znati koje mesto na tenku flaša treba da pogodi.

Učili smo, a to je na televiziji N 1 potvrdio jedan naš penzionisani pukovnik, i da napadač treba da ima bar trostruko više boraca od branilaca. U Ukrajini to nije slučaj. Znači li to da će ruski napadači biti odbijeni? Danas se više ne radi o broju vojnika, već o vatrenoj moći, laički rečeno, koliko kakve municije iz kakvog oružja koja strana može da ispali za minut vremena. Ruska vatrena moć je višestruko veća od ukrajinske. Upoređenja radi, to je kao borba uzijem protiv damskog pištolja. Ali tu je i pitanje borbenog morala. A tu su i Molotovljevi kokteli. U gradskoj borbi važe drugačija pravila.

Jugoslavija je posle sukoba sa Staljinom razradila vojnu doktrinu za slučaj napada SSSR. Polazilo se od toga da bi u slučaju tenkovske invazije sa severa, iz Mađarske vojvođanskom ravnicom, svaki otpor bio osuđen na poraz. Predviđeno je bilo povlačenje bez borbe u pravcu Bosne i brdovitih terena da bi se sačuvale snage, ali bi se odmah počelo sa napadima s leđa kada tenkovi protutnjaju, za šta su bile organizovane i obučavane teritorijalne odbrane u lokalu. Čini se da Ukrajina nije imala unapred razrađenu vojnu doktrinu, iako je najkasnije od 2014. godine i početka sukoba u Donbasu mogla da predvidi mogućnost onoga što se upravo događa: napad ruske vojske iz nekoliko pravaca.

Nismo čuli izjave ukrajinskih generala sa lica mesta, ne znamo ni imena načelnika generalštaba ili komandanta Kijeva. U Mađarskoj je vojno neobrazovanim ustanicima komandovao pukovnik Pal Maleter. Prvobitno je kao komandant tenkovske divizije imao naređenje da suzbije ustanak, ali se pridružio ustanicima. Pred sam kraj borbi imenovan je za generala i ministra odbrane. Na poziv Rusa je otišao na pregovore tokom kojih je, međutim, po nalogu KGB-a uhapšen, kasnije osuđen na smrt i pogubljen vešanjem, kao i vođa Mađarske revolucije Imre Nađ, koji je zemlju hteo da izvede iz Varšavskog pakta. Jasno mi je zašto je ukrajinska delegacije oklevala da ide u Belorusiju na pregovore. Godine 1989. Pal Malater, Imre Nađ i još nekolicina žrtava komunističke Mađarske su rehabilitovani, svečanoj sahrani 1989. prisustvovalo je preko sto hiljada ljudi.

Ako završi posao u Ukrajini Rusija će verovatno krenuti na Moldaviju. Ne samo zbog toga što Podnjestrovlje postoji kao baza sigurnija od Donbasa, nego je i raspoloženje lokalnog stanovništva podeljeno, jedan deo je proruski nastrojen.

A posle? Rumunija i Bugarska sa pretežno pravoslavnim stanovništvom? Treći svetski rat? Preterujem? Ako bi došlo do rata u Evropi izvan i izvan ukrajinskih granica, zapadne kopnene snage nemaju šanse protiv ruskih koje se zaustaviti mogu samo nuklearnim oružjem. Kremlj je nervozan zbog bliskosti američkih raketa.

Ne vidim da iko analizira koliko velikih ruskih aviona aterira, koliko ruskih teretnih brodova svaki čas stiže u Venecuelu. Ko kaže da tamo već nisu instalirane ruske rakete? Na granici teritorijalnih voda istočne obale SAD veselo gnjuraju ruske atomske podmornice. Na napad Amerike Rusija istog časa može da odgovori. Naravno da američke obaveštajne službe to znaju mnogo bolje od nas laika. Zašto ćute? Pa neće paniku, ne bi bilo dobro za Bajdena, a što je važnije, ne bi valjalo za biznis.

Svi mi u Evropi, a možda i na celom svetu, imamo razloga da budemo zabrinuti. Uprkos svoj neutralnosti i Srbija bi mogla da postane kolateralna šteta novog Hladnog rata koji se sve više zagreva.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komenare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ukrajina Kijev Rat u Ukrajini Imre Nađ Mađarska 1956. Mađarska revolucija Pal Malater Molotovljev koktel
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić viče na bini.

Novi broj „Vremena“

01.јул 2026. F. Š. / N. S. / J. J.

Vučić kao odlazi: Da li je druga strana spremna?

Kako predsednik Aleksandar Vučić unosi novu zbunjenost i razdor najavom „ostavke“? I da li opozicioni front zna šta će i kako će? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Aleksandar Vučić uživa u povetarcu

Aleksandar Vučić

01.јул 2026. B. B.

Fajnenšel tajms: Vučić nije kockar i cilja na „Putinov scenario“

Aleksandar Vučić možda koristi najave o ostavci i izborima kako bi testirao političku klimu i da bi mogao da odustane od obećanja da će se povući ako proceni da tajming nije povoljan, piše Fajnenšel tajms

Jelena Pavlović govori na studentskom protestu „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti

01.јул 2026. B. B.

Studenti: Preterali ste u kritikama na račun Jelene Pavlović

Studenti su istakli da je Jelena Pavlović samostalna poslanica, ali i advokat u postupcima koji se vode protiv studenata, te da njen govor ne predstavlja kršenje principa studentskog pokreta

Vladimir Đukanović: Najpoznatiji advokat koji hoće da radi

Afera „Zvučni top“

01.јул 2026. B. B.

Vladimir Đukanović o derneku na TV Informer: Šalio sam se s upotrebom „zvučnog topa“

Na opasku da je u direktnom programu TV Informer slavio upotrebu „zvučnog topa“ uz naručivanje pesama poput „Duni vetre malo preko jetre“ i „Ne može nam niko ništa...“, advokat i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović je kazao da zapravo ništa nije slavio, nego da se šalio

Aleksandar Vučić dodeljuje orden Veselinu Miliću

Vlast i kriminal

01.јул 2026. Sanja Kljajić (DW)

Zajednički poslovi režima i podzemlja: Aranžman na obostranu korist

Navodi o vezama političkog vrha Srbije i organizovanog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svedoka, dešifrovanim komunikacijama s aplikacija skaj i višegodišnjim radom istraživačkih novinara

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure