

Afera „Zvučni top“
Radić iz egzila: Nadam se povratku u slobodnu Srbiju
„Naravno da planiram da se vratim i naravno da se nadam da ću nastaviti život u slobodnoj Srbiji“, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić koji se nalazi u egzilu




Ukrajinci su počeli da dolaze u Srbiju preko Mađarske, koja je donela odluku da će im, za razliku od izbeglica iz muslimanskih zemalja, otvoriti granicu. Srbija za sada ima slobodne kapacitete
Prema informacijama Ujedinjenih nacija, od četvrtka prošle nedelje kada je počeo napad Rusije na Ukrajinu, više od pola miliona ljudi napustilo je svoje domove. Od juče, prve izbeglice iz Ukrajine počele su da stižu i u Srbiju uglavnom preko Mađarske.
Mađarska je prošle nedelje donela odluku da dodeli privremenu zaštitu svim izbeglicama iz Ukrajine. Očekuje da će na njenu teritoriju prebeći oko 600 hiljada Ukrajinaca. Do sada su primili oko 80 hiljada.
U Srbiji se procenjuje da će od kapaciteta Mađarske zavisiti koliko izbeglica će doći do srpske granice.
Komesarijat za izbeglice i migracije je saopštio da je u stanju pripravnosti, i da u ovom trenutku ima slobodne kapacitete.
Za sada, prema izjavi direktora Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoša Đurovića, Ukrajinci koji su došli u Srbiju ovde imaju rodbinu i prijatelje. Đurović smatra da ukoliko se “Mađari ne budu pridržavali onoga što su prošle nedelje usvojili” i počnu da vraćaju Ukrajince van svijih granica “kao što guraju druge izbeglice, mi možemo da se suočimo sa problemom”.
Đurović je objasnio da Srbija u ovom trenutku može da primi do 6.000 ljudi, ali da je to premalo i da se kapaciteti moraju podići na 10.000. Dodao je i da je za Srbiju ključno da prati situaciju sa Mađarskom, ali i da je Evropa mnogo jedinstvenija nego što je to bila prilikom ranijih izbegličkih kriza.
Crveni krst Srbije otvorio je namenski račun na koji građani Srbije mogu da uplate novčane donacije za pomoć ugroženim Ukrajincima.
Nacionalni savet ukrajinske nacionalne manjine u Srbiji počeo je sa prikupljanjem humanitarne pomoći. Iz Ukrajinskog kulturnog centra “Kobzar” iz Novog Sada, koji su se priključili ovoj akciji, kažu da je oko 80 odsto pomoći prikupljeno samo od strane Srba.
Stavovi u srpskom društvu su prilično podeljeni po pitanju ovog sukoba. Jedan deo građana bespogovorno podržava ruskog predsednika Putina, dok drugi saoseća sa Ukrajincima. Tako jedni na društvenim mrežama nude smeštaj ukrajinskim izbeglicama, dok ih drugi zbog toga napadaju u komentarima.
. Zvanični stav Srbije je da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali da neće uvoditi sankcije Rusiji. Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković sastao se u petak sa ukrajinskim ambasadorom u Beogradu i izrazio spremnost Srbije da primi izbeglice.
Procenjuje se da od pet do sedam miliona ljudi može da napusti Ukrajinu ako se ratna dejstva nastave.
F.M/Fonet/Politika
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Naravno da planiram da se vratim i naravno da se nadam da ću nastaviti život u slobodnoj Srbiji“, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić koji se nalazi u egzilu


Izgleda da je Jerg Heskens, čovek koji već 13 godina savetnik predsednika Srbije Aleksandra Vučića, jedini nemački službenik koji o ekonomskim pitanjima savetuje nekog stranog državnika


Predsednik SNS-a Miloš Vučević kaže da studentkinja kojoj su aktivisti te partije polomili vilicu nije udarena bejzbol palicom, već da je u „nekoj tuči“ pala i prilikom pada povredila bradu


Na sajtu „Vremena“ prenesen je deo intervjua Gavrila Andrića sa akcentom na njegove optužbe Lazara Dinića i Ivana Bjelića. Ne zove se druga strana. Ne navodi se izjava Dinićeva povodom ovog slučaja objavljena na Instagramu, ali i u nekim medijima. Čak se ne navodi ni to da je, eto, to isti taj Dinić koji je boravio sedam meseci u pritvoru


Policija je uhapsila sedamdesettrogodišnjeg O.S. na administrativnom prelazu Mutivode, prema Kosovu, zbog sumnje da je počinio ratni zločin, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve