Četrdeset kilometara duga kolona ukrajinskih vozila na granici sa Poljskom pokazuje razmere izbegličke krize u Ukrajini. SAD navode da bi do 5 miliona ukrajinskih izbeglica moglo da se uputi u pravcu Evropske unije, ako se borbe budu nastavile
Prema podacima Agencije Ujedinjenih Nacija za izbeglice od četvrtka je više od 150 hiljada Ukrajinaca napustilo državu u strahu od bombardovanja i dolaska ruskih trupa. Uglavnom se radi o ženama, deci i starijim muškarcima. Zbog ratnog stanja i opšte mobilizacije muškarcima između 18 i 60 godina je zabranjeno da napuste Ukrajinu.
Najveći broj izbeglica kreće se ka Poljskoj, sa kojom Ukrajina ima i najdužu granicu na zapadu. Poljske vlasti su za izbeglice ukinule obavezu kovid pasoša ili PCR testova. Kako je Al Džazira danas prenela, preko 115 hiljada ljudi izbeglo je samo na poljsku teritoriju.
Ukraine InvasionKolona ispred granice sa Moldavijom / Foto: AP Photo/Sergei Grits
Najviše ljudi se evakuiše iz Kijeva i drugih većih gradova. Zapadni mediji pišu da neki ljudi već više od 24 sata čekaju da pređu poljsku granicu. Prema podacima poljskih zvaničnika 90 odsto izbeglica ima kod koga da boravi u Poljskoj, s obzirom da u ovoj zemlji već živi dosta Ukrajinaca. Ostatak će biti smešten u devet prihvatnih centara raspoređenih duž granice, prenosi Al Džazira.
Pored Poljske, destinacije ukrajinskih izbeglica su Rumunija, Mađarska i Slovačka.
Iako je premijer Mađarske Viktor Orban u Evropi poznat po radikalnim antimigrantskim stavovima, to očigledno važi samo za tamnopute izbeglice: Ukrajincima je širom otvorio vrata i lično otišao na ukrajinsko-mađarsku granicu. U Ukrajini živi velika mađarska manjina, što je u prošlosti dovodilo do zategnutih odnosa između dve zemlje. Poznat po proruskoj politici i bliskosti sa Vladimirom Putinom, Orban je sada obrnuo ploču: rekao da je rat, a da u ratu Evropska Unija mora da bude ujedinjena. Priklonio se i svim sankcijama protiv Rusije. U Mađarskoj će se 3. aprila održati parlamentarni izbori, a 70 odsto Mađara je za EU.
Većina izbeglica teži da se domogne zemalja Evropske Unije, ali se njih nekoliko hiljada sklonilo i u Moldaviji.
U danima neposredno pred invaziju Rusija je evakuisala deo stanovništva iz Donbasa. Prema ruskim podacima, oko 100 hiljada ljudi je napustilo uglavnom gradove Donjeck i Lugansk. Zapad je tada upozoravao da je to uvertira u otvoreni sukob, dok su Rusi to objašnjavali kao bojazan da bi ukrajinska vojska mogla da pokrene novu ofanzivu protiv Donbasa kada Rusija prizna samoproglašenu Donjecku i Lugansku narodnu republiku.
Broj ljudi koji napuštaju Ukrajinu raste iz sata u sat. Pored postojeće, u Evropi je počela nova izbeglička kriza koja će trajati do prekida ratnih dejstava u Ukrajini.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na platformi X se nakon poslednjeg Utiska nedelje povela debata hoće li i pankeri posle izbora igrati kolo sa studentima. Da li su pank i kolo međusobno politički suprotstavljeni?
Beogradska javna komunalna preduzeća duguju dobavljačima 30 milijardi dinara, tvrdi Centar za lokalnu samoupravu. Vlada Srbije je u septembru Gradu prebacila gotovo milijardu dinara iz budžetske rezerve zbog rizika od nelikvidnosti
Pokret "Mi - snaga naroda" ipak ne izlazi na izbore. A plan je bio sasvim drugačiji, da Branimir Nestorović okupi sve proruske partije u Srbiji. Kakve je to veze imalo sa Vulinom i da li je doktor koga je proslavilo podsmevanje korona virusu dopro do Kremlja? „Vreme“ piše o tome u novom broju
Posle optužbi SNS-a da je RTS „cenzurisao" intervju sa Aleksandrom Vučićem, javni servis se izvinio gledaocima. U Dnevniku koji je emitovan u 22 časa prikazan je ceo razgovor sa predsednikom Srbije koji se nalazi Njujorku
Od 21. septembra do 2. oktobra na Kosovu se održava vojna vežba „Štit hrabrosti 2026“. U vežbi učestvuju Kosovske bezbedonosne snage, vojske SAD, Hrvatske i Albanije, kao i Kosovska policija
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.