img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Ala Tatarenko: Rusija je sada sinonim za agresora

27. фебруар 2022, 15:09 Sonja Ćirić
Foto: Iz privatne arhive
Za žrtvu agresije je važno da zna da nije sama: Ala Tatarenko
Copied

Prevodilica koja živi na zapadu Ukrajine nije verovala  „da je moguć otvoreni, cinični napad, kopnena invazija, raketiranje maltene cele Ukrajine“. Kaže da je ovaj rat realizacija plana stvaranja nove ruske imperije. Ne naslućuje njegov kraj, veruje da će dobro pobediti zlo i kaže da Ukrajinici uprokos svemu ne deluju uplašeno

Ala Tatarenko živi u Lavovu, u zapadnom, trenutno bezbednom delu Ukrajine. Prevodilac je sa srpskog na ukrajinski jezik i obrnuto, neko ko povezuje ljude.

I zato joj, kaže, „nije bilo nimalo svejedno kada su bombardovali Jugoslaviju 1999“,  kao što joj „nije nimalo svejedno kako u Srbiji doživljavaju agresiju na Ukrajinu. Kaže da joj „mnogo mi znači svaki glas i znak podrške, svaka reč brojnih prijatelja u Srbiji“ kojima je neizmerno zahvalna na brizi, saosećanju, podršci njenoj zemlji i njenom naroda u ovom teškom času.

Kaže i da nije mislila da će do ovoga doći. „To je van pameti. I pored toga što je ovaj rat počeo još 2014, nisam verovala da je moguć otvoreni, cinični napad, kopnena invazija, raketiranje maltene cele Ukrajine… Rusija je pre toga  najavila da će njena vojska doći u Donjecku i Lugansku narodnu republiku kao mirotvorac. Da li može normalan čovek verovati u mogućnost toliko bezočnog kršenja međunarodnog prava?“

U Ukrajini, u ovom času, kaže Ala Tatarenko „nema razlika između etničkih Ukrajinaca i etničkih Rusa, kao ni predstavnika svih drugih naroda i narodnosti koji žive u multietničkoj zemlji“, teda su „svi koji je sada brane, svi koje je vole, svi ljudi za koje je Ukrajina otadžbina jednostavno – Ukrajinci“. A Rusi koje brane Ukrajinu i Rusi koji su je napali, nisu isti.“

Razlog rata nije u različitosti ili sličnosti naroda, već „želja agresora za osvajanjem“, pa su „Rusi sada sinonim za agresora“. „Ukrajinci nisu napali Rusiju, Rusija je napala Ukrajinu. U tome je glavna razlika“, kaže Tatarenko.

Život uz zvuk sirena

Priča da se život u Lavovu odvija uglavnom normalno: prodavnice, banke i razne državne službe su otvorene, samoškole i fakulteti imaju kraći raspust, mada su u petak novine javile o ruskom desantu u blizini grada, a sirena se oglašavala četiri puta.

„Ljudima nije svejedno kad čuju sirene, ali ne deluju uplašeno. Samo više ćute ili pokušavaju da smire napetost šalom. Postali su pažljiviji jedni prema drugima. Pitaju starije komšije da li im nešto treba, trude se da budu od pomoći izbeglicama, ranjenicima, onima koji su u opasnosti. Veliki broj ljudi volontira. Molimo se, verujemo, nadamo se. Strepimo za sve naše gradove i sela, za sve naše ljude. Ništa sad nije daleko, sve boli. Vesti o stradalima, o ratnim uništenjima, slike beba u skloništima… Neka deca se i sad rađaju. Ali, to daje nadu da će život pobediti“, priča Ala.

I Lavov je, kao i drugi gradovi zapadne Ukrajine, primio izbeglice. O njima se brine više organizacija, smeštaju ih u studentske domove, privatne kuće i stanove, svuda, a Lavovljani donose ćebad, toplu odeću, hranu, doniraju novac i nadaju se pomoći Evropske Unije.

Pokušaj stvaranja Putinovog carstva

„Za žrtvu agresije izuzetno je važno da zna da nije sama. Zahvalni smo Srbiji na potvrdi njenog uvažavanja suvereniteta Ukrajine. Ukrajinci očekuju od sveta delotvornu osudu agresije. Počela je peticija za zatvaranje neba nad Ukrajinom jer je to vrlo važno za našu zemlju. Zaštita od bombi i projektila Černobiljske zone je zaštita sveta od ekološke nuklerane katastrofe“, kaže Tatarenko.

Ona deli mišljenje nekih politikologa da se radi o realizaciji plana stvaranja nove ruske imperije, tj. „da je cilj ruske invazije da se napokon ostvari Putinova privatna teza o nepostojanju Ukrajine kao države i njenog naroda kao Ukrajinaca“, njegova „opsesivna želja da se uništenjem suvereniteta Ukrajine promeni prošlost.“

Volela bi da može, ali ne naslućuje kraj rata: „Ne verujem da iko na kugli zemaljskoj može da nasluti kraj. Ali verujem u pobedu dobra nad zlom. Čak ako će za to biti potrebno čudo.“

Ala Tatrenko je na ukrajinski jezik prevela dela Danila Kiša, Borislava Pekića, Milorada Pavića, Miloša Crnjanskog, Gorana Petrovića, Srđana Srdića, drame Vide Ognjenović i Nebojše Romčevića, pesme Zorana Karanovića, Gojka Božovića, Alena Bešića. Srpskim čitaocima je približila Jurija Andruhoviča (roman Perverzija u izdanju Clio), Oleksandra Bojčenka (50% su u pravu, Kulturni centar Novog Sada), Antologiju ukrajinske postmoderne priče Jurija Rjabčuka  (Stilos) i druge autore.

Profesor je katedre za slavistiku Univerziteta „Ivan Franko“ u Lavovu i dobitnica nagrade srpskog PEN centra za prevođenje.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ala Tatarenko Donjeck Lavov Lugansk Rat u Ukrajini Rusi Ukrajina zapad Ukrajine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure