
Istorija
Sport u nacističkoj Nemačkoj: Ideologija i propaganda
Koji značaj je sport imao za naciste? Zašto su promenili stav prema Olimpijadi i koje sportske mogućnosti su Jevreji imali u Trećem Rajhu?
Koji značaj je sport imao za naciste? Zašto su promenili stav prema Olimpijadi i koje sportske mogućnosti su Jevreji imali u Trećem Rajhu?
Za Gebelsovu vilu je zainteresovana Evropska jevrejska organizacija, čija je namera da ovo ljubavno gnezdo jednog od ključnih ljudi nacističke Nemačke pretvori u edukacioni centar protiv širenja mržnje
Kontroverzu je izazvalo to što je Hadid palestinskog porekla, a promovisala je kampanju obeležavanja Olimpijskih igara na kojima je u terorističkom napadu palestinske militantne grupe Crni sepetembar ubijeno 11 izraelskih trenera i sportista i jedan nemački policajac
Ministar odbrane Izraela Joav Galant odobrio je plan za početak regrutacije ultraorotodoksnih Jevreja u izraelsku vojsku, što je potez koji će još više zaoštriti odnose u ionako podeljenoj vladajućoj koaliciji premijera Benjamina Netanjahua
Desetine hiljada ultraortodoksnih Jevreja demonstrirali su u Jerusalimu, delom i nasilno, protiv sudske presude koja i njih obavezuje na služenje vojnog roka. Protesti bi mogli da ugroze koaliciju premijera Netanjahua
Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine
U Beogradu, gde se nalaze skoro sve značajne jevrejske ustanove u Srbiji, istaknuti članovi jevrejske zajednice govore i o tome da li se osećaju bezbedno u svojoj zemlji
Da li je ovih dana reč o "novom" ili "starom", ili "večitom" antisemitizmu? Pitanje može da se postavi i drugačije: šta je izazvalo nove talase pogrde Jevreja i smrtonosne pretnje koje su se javno izražavale u mnogim zapadnim demokratskim državama? I kako ih razlikovati od legitimne kritike jevrejske države i njene politike
Realizacija navodno već dogovorenog se očekuje svaki čas: da Hamas pusti na slobodu 50 talaca, a da Izrael zauzvrat obustavi vatru na pet dana i pusti iz zatvora određeni broj palestinskih zatvorenika
Ender Četin je muslimanski imam, a Elijas Draj jevrejski rabin. Već sedam godina zajedno posećuju berlinske škole, a posle izbijanja rata na Bliskom Istoku, pozivi da dođu u neku školu su se intezivirali
Pre 85 godina, u noći na 10. novembar 1938, širom Nemačke je ubijeno oko 1300 Jevreja, oko 30.000 je uhapšeno ili deportovano u koncentracione logore, spaljeno je 1406 jevrejskih hramova i organizacija. Vatrogasne službe dobile su naređenje da intervenišu samo ako požar preti da zahvati šira područja, a policija da se ne meša. Porazbijano je i pokradeno nekoliko hiljada trgovačkih radnji u vlasništvu Jevreja. Bio je to početak holokausta
Broj ubijenih Izraelaca počeo je da stagnira, broj stradalih Palestinaca raste iz sata u sat. Jedna smrt je u medijima počela da potiskuje drugu. I tako hiljadama puta
Vlasti u Francuskoj zabranile su propalestinske demonstracije zbog bojazni evropskih država da bi krvavi sukob između Izraela i Hamasa mogao da razbukta antisemitizam
Roditelji su mi bili ateisti, tako sam odgajan u Banatu. Bio sam Jugosloven. Jevrejinom sam se osećao samo kada su me nacisti zbog porekla strpali u koncentrcione logore, ni pre ni posle toga. A onda se u subotu, 7. oktobra, nešto u meni desilo
Od 76 sinagoga koliko ih je postojalo u Vojvodini pre 1941. do danas je preživelo svega nekoliko, a samo tri su još u funkciji. Jevrejska groblja su uglavnom uništena ili potpuno zapuštena, međutim, u nekolicini sela i gradova neki meštani nejevreji dobrovoljno ih održavaju
Godine 1940. su kao iz vedra neba doneti takozvani Koroščevi zakoni o Jevrejima i otac me je upoznao sa njima sa zaključkom da treba još bolje da učim. Nisam znao kako to da radim jer sam već imao sve petice i nisam video strašne oblake koji su nezaustavljivo dolazili sa zapada. Jeste, tada se negde već uveliko vodio rat, ali kod nas se naivno pevao bećarac “Alaj volem što smo neutralci!”
Uprkos višedecenijskim terorističkim napadima i pretnjema Jevreji kontinuirano naseljavaju pustinjske predele u okolini Jerusalima u veri da tamo treba da se živi. Mnogi smatraju da je njihovo postojanje na toj zemlji njihova životna misija. Srbi prema Kosovu gaje slična osećanja kao Jevreji prema Jerusalimu, ali se ponašaju drugačije
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat, odnosno oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere, kada je "ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama". Tokom osam dana trajanja ovog praznika u jevrejskim porodicama pali se osam sveća na osmokrakom svećnjaku
Dobro je što će posle toliko decenija na Starom sajmištu, valjda, početi nešto da se gradi. Ne znam da li su već iseljeni privatnici koji su se tamo bili proširili. Tamo je bilo i jedno od sedišta stranke čiji je predsednik Aleksandar Vučić. Bio je i jedan restoran koji je, pored svega, služio i krvave bifteke
Pokušaj pravdanja ruske agresije stavio je prvog čoveka ruske diplomatije Sergeja Lavrova na metu kritika jevrejske zajednice, jer se žongliranjem terminom “denacifikacije” narugao, u očima Izraela, žrtvama Holokausta. No, ruska strana nije prihvatila kritiku i nastavila je u istom tonu
Jevreji su zajedno sa Srbima jedni od prvih stanovnika Beograda. Ipak, malo ko zna da su se ovde nastanili pre 500 godina. A rad na Memorijalnom centru „Staro sajmište“, logoru iz koga su Jevreji masovno terani u smrt, počeće, možda, tek iduće godine
Različitim običajima u različito vreme narodi i religije slave ili obeležavaju Novu godinu. U Beogradu se 1890. godine u kafani "Kod pozorišta" za doček plaćalo "50 para od osobe". Vlasnik restorana "Manjež" daje oglas: "Prase i ćurka na lutriji. Krofne sa napoleonom. U gornjoj sali lumperaj, u donjoj igranka. Muzika i pesma bez kritike. Za posetu moli Milan Bidža restorater". U Kini je to malo drugačije