img
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Jevreji i mi: 500 godina u Beogradu

21. decembar 2021, 18:05 S.Ć.
Foto: Bojan Cvetković
Ovde su nekad živeli Jevreji: spomenik Menora Nandora Glida
Copied

Jevreji su zajedno sa Srbima jedni od prvih stanovnika Beograda. Ipak, malo ko zna da su se ovde nastanili pre 500 godina. A rad na Memorijalnom centru „Staro sajmište“, logoru iz koga su Jevreji masovno terani u smrt, počeće, možda, tek iduće godine

Da li ste znali da su Jevreji stanovnici Beograda već 500 godina? Ovaj jubilej se obeležava u utorak uveče Svečanom akademijom u Skupštini grada.

„Godina 1521. se nalazi na našem memorandumu. Izabrana je kao simbol početka kontinuiranog prisustva jevrejskog naroda u Beogradu, mada  ne postoji pisani dokument koji dokazuje da smo mi baš te godine stigli u Beograd“, kaže predsednik omladine Jevrejske opštine u Beogradu Filip Belevski. Podseća da su „Jevreji i pre te godine živeli u ovim krajevima, o čemu postoji materijalni tragovi.“

U 16. veku je turski sultan Bajazit pozvao Jevreje proterane ukazom španskog kralja Ferdinanda Drugog i kraljice Izabele da dođu u „njegovu Tursku na Balkan“, objašnjava Belevski.

Kaže da je u vreme Otomanskog carstva u Beogradu počela da se razvija neka vrsta gradske administracije pa su vršeni i popisi stanovništva, na osnovu kojih je moguće utvrditi prisustvo stanovništva jevrejskog porekla u Beogradu.

Svečana akademija u utorak je jedina manifestacija kojom Jevrejska opština obeležava ovaj jubilej. Godina je na izmaku, što znači da je propuštena prilika da se ova velika godišnjica iskoristi kao povod da se brojnim programima predstavi istorija Jevreja u Beogradu.

U Beograd su u 16. veku prvo stigli španski, sefardski Jevreji. Naselili su se na Dorćolu, na obali Dunava, na Jaliji,  i sazidali su dve sinagoge. Nakon 1717, pod pritiskom austro-ugarske vla, iselili su se u Moravsku.

U Srbiju su tada došli Aškenazi, Jevreji iz srednje, severne i istočne Evrope.  Kada su Turci 1739. godine opet zauzeli Beograd, broj jevrejskih doseljenika je bio znatno uvećan.

Ukazom kneza Miloša tridesetih godina 19. veka osnovane su sefardska i aškenaska zajednica.

Prema popisu iz 1856. godine u Beogradu je živelo 280 jevrejskih porodica. Nakon odlaska Turaka mnoge porodice su se preselile u Zemun i Varoški i Terazijski kvart gde su otvorili  najmodernije radnje. U Zemunu još uvek postoji zgrada jedne od dve sinagoge, Aškenazi sinagoga. Izgrađena je sredinom 19. veka u današnjoj ulici Rabina Alkalaja i kraj Drugog svetskog rata dočekala je u veoma dobrom stanju. Međutim, 1962. godine prešla je u vlasništvo opštine Zemun i postala prvo diskoteka, a potom restoran. Pre pet godina vraćena je Jevrejskoj opštini Zemuna, ali je u dogovoru sa zakupcima i dalje ostala u funkciji restorana.

Oni koji su ostali u „jevrejskoj mahali“ na Dorćolu, proširili su se zauzimajući turska imanja u dve ulice koje su po njima dobile ime Jevrejska i Mojsijeva.

Aškenazi su 1869. godine osnovali svoju opštinu i sinagogu. Od šest sefardskih i aškenaskih sinagoga, koliko ih je bilo u Beogradu, do sada je opstala samo ona u ulici Maršala Birjuzova.

Pred Drugi svetski rat u Beogradu je bilo oko 12.500 Jevreja , a tokom Holokausta Zajednica beogradskih Jevreja skoro je potpuno uništena.

U junu 1942. SS-standartenfirer Emanuel Šefer poslao je svom direketnom nadređenom Hajnrihu Himleru ponosno telegram sa sadržajem: Serbien ist judenfrei – u slobodnom prevodu „Srbija je očišćena od Jevreja“. Tako je Srbija 14 meseci posle okupacije pod vladom Milana Nedića postala prva zemlja Trećeg rajha koja je mogla da se pohvali da je ostvarila „krajnji cilj jevrejskog pitanja“.  Proučivši pre svega austrijske i nemačke arhive  o tome je profesor istorije u Beču Valter Manošek napisao knjigu koja je prevedena na srpski pod imenom „Holokaust u Srbiji“ (Serbien ist judenferi).

U bombardovanju Beograda aprila 1941. godine uništen je Dorćol i skoro sve sinagoge. Na obali Dunava, gde je nekada bilo jevrejsko naselje, postavljen je  spomenik Jevrejima Beograda skulptora Nandora Glida.

Ministarstvo kulture i informisanja najavilo je ovog novembra da će iduće godine početi rekonstrukcija kule Starog sajmišta gde se tokom Drugog svetskog rata nalazio najveći koncentracioni logor u jugoistočnoj Evropi. Posle decenija čekanja i odlaganja, to bi trebalo da bude početak uspostavljanja Memorijalnog centra „Staro sajmište“, ustanove kulture posvećene stradanju Jevreja u Beogradu i Srbiji.

Danas u Beogradu živi oko 2200 Jevreja.

S.Ć./sajt Skupštine grada

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

zemunska sinagoga Otomansko carstvo Jevreji beogradski Jevreji Jevrejska opština Dorćol Staro sajmište Jevrejska ulica 5oo godina Holokaust u Srbiji Filip Belevski Serbien ist judenfrei Bajazit Milan Nedić aškenazi sefardi sinagoga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

N1: SNS se žalila međunarodnim institucijama na SL i Čupića

Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure