

Zakon o državljanstvu
Zakon po uzoru na Orbanov: Srpsko državljanstvo „na izvolte“
Ako prođe predlog izmena Zakona o državljanstvu, da bi dobio pasoš Srbije dovoljno je da je stranac za sebe nekad izjavio da je Srbin




Prema odluci suda, magazin ne sme da stvara utisak da je Vučić u okviru ratnih zbivanja od 1992. do 1995. godine učestvovao u ciljanom ubijanju civila
Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) navodi da je imao uvid u odluku suda i piše da je Zemaljski sud u Hamburgu doneo privremenu izvršnu meru kojom se nemačkom magazinu Špigel zabranjuje da predsednika Srbije Aleksandra Vučića izlaže sumnji za učešće u navodnom „lovu na ljude“ tokom opsade Sarajeva.
Prema odluci suda, magazin ne sme da stvara utisak da je Vučić u okviru ratnih zbivanja od 1992. do 1995. godine učestvovao u ciljanom ubijanju civila, piše FAZ, piše DW.
Ukoliko Špigel prekrši ovu zabranu i nastavi sa širenjem spornih tvrdnji iz teksta objavljenog u martu ove godine pod naslovom „Bogati Evropljani koji su putovali u Sarajevo u lov na ljude“, preti mu novčana kazna u iznosu do 250.000 evra.
Kako prenosi autor Mihael Martens, hamburški sud nije osporio Špigel da postoji izuzetan javni interes za ovu temu, s obzirom na to da je reč o šefu države. Međutim, veće sastavljeno od troje sudija ocenilo je da je način Špigelovog prikaza nedopustiv i neuravnotežen, te da grubo povređuje Vučićevo opšte pravo na ličnost.
Sud je Špigelu izričito zabranio širenje tvrdnje da je Vučić u mladosti kao ratni dobrovoljac služio u paravojnoj formaciji na Jevrejskom groblju u Sarajevu i da je tamo navodno stupio u kontakt sa stranim „lovcima na ljude“. Iz istih razloga, zabranjeno je i prenošenje sličnih izjava Vojislava Šešelja, kao i citiranje kosovskog premijera Aljbina Kurtija, koji je na osnovu tih medijskih napisa tražio osnivanje međunarodnog suda.
Takođe, Špigel više ne sme da koristi citate iz navodnog ratnog zapisnika iz avgusta 1992. godine, koje je javnosti predstavio hrvatski novinar Domagoj Margetić, a koji su sugerisali da je „dobrovoljcu Vučiću“ tada uručena puška. Sud je zabranio i korišćenje retoričkog pitanja kojim se Vučić opisuje kao „bivši pomoćnik u smrtonosnim aktivnostima u Sarajevu“.
Hamburške sudije su u obrazloženju istakle da Špigel nije ispunio osnovne uslove za zakonski dozvoljeno izveštavanje o sumnjama. Sud je naglasio da teške optužbe i tekući istražni postupci u ranim fazama pravno ne dokazuju krivicu, te da zbog pretpostavke nevinosti novinari moraju da obezbede čvrst minimum dokaznih činjenica pre nego što sruše nečiji ugled.
U ovom slučaju, taj standard je promašen. Špigel je sporne detalje predstavio kao sopstvena saznanja, a da prethodno nije čak ni kontaktirao Vučića kako bi uzeo njegovu izjavu i komentar na optužbe.
Zbog ovih propusta, sud je odredio da Špigel mora da snosi sve troškove postupka, na šta magazin ima pravo žalbe višoj instanci. Iz redakcije Špigela su za FAZ potvrdili da su primili zabranu i naveli da će prilagoditi svoje delovanje, ali su dodali da i dalje stoje iza svog istraživanja.
U analizi celog slučaja, novinar FAZ-a Mihael Martens ukazuje na to da se kompletna priča o bogatim zapadnjacima koji su plaćali da sa brda oko Sarajeva pucaju na civile zapravo vrti oko knjige „Vikend-snajperisti“ (I cecchini del weekend) italijanskog autora Ecija Gavacenija. Na osnovu te knjige, nekoliko evropskih tužilaštava jeste pokrenulo preliminarne istrage, što je Špigelu i poslužilo kao povod za tekst.
Međutim, Martens ističe da sam italijanski autor ponosno priznaje da tokom pisanja knjige nikada nije ni bio u Sarajevu. Njegovo delo je, prema oceni FAZ-a, samo kompilacija neproverenih glasina, bez ijednog čvrstog dokaza ili verifikovanog izvora – što se na Balkanu opisuje kao klasično „rekla-kazala“.
Zapadni mediji su te insinuacije prihvatili zdravo za gotovo samo zato što je priča zvučala primamljivo, bez postavljanja kritičkih pitanja.
Martens zaključuje da o Vučićevoj političkoj ulozi i srpskim zločinima tokom rata devedesetih godina ima i više nego dovoljno materijalnih i nespornih dokaza, uključujući i njegovu zloglasnu i snimljenu izjavu iz 1995. godine o tome da će „za jednog ubijenog Srbina ubiti 100 muslimana“. Ipak, tvrdnje da je aktuelni predsednik Srbije bio umešan u nekakav komercijalni „safari“ na ljude nemaju nikakvo utemeljenje u činjenicama.
Dok je Vučić u Nemačkoj uspeo da izbori pravnu pobedu, FAZ na kraju primećuje da njegovi politički protivnici u samoj Srbiji nemaju tu privilegiju. Srpska opozicija se svakodnevno suočava sa sistematskim klevetama u prorežimskim tabloidima poput Informera ili na televiziji Hepi, gde je potpunim obesmišljavanjem pretpostavke nevinosti odlazak na sud postao uzaludna pravna odiseja, jer Beograd ipak nije Hamburg.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Ako prođe predlog izmena Zakona o državljanstvu, da bi dobio pasoš Srbije dovoljno je da je stranac za sebe nekad izjavio da je Srbin


Sa fasade Palate Albanija skinut je baner sa porukom SNS koji je ugrožavao živote stotinu ptića zaštićene vrste bele čiope


Baner sa Palate Albanija biće skinut u 19h, potvrdio je predsednik Vučić, skinuće ga alpinisti, i rekao da je sve to pokušaj dehumanizacije njega i drugih koji rade odgovorno


Studenti pozvali na protest u subotu od 14 časova, pod sloganom ,,Srbija pobeđuje, a čiope nek se snađu"


Aleksandar Nešović Baja, sahranjen je na Bežanijskom groblju u Beogradu, a čitulju mu je dao i Marko Zekić, koga Crna Gora tereti kao organizatora kriminalne grupe, koji je u bekstvu i osuđen je na 40 godina zatvora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve