img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Nasledenici stradalih Jevreja još čekaju povratak imovine

20. maj 2024, 10:03 M.J./Deutsche Welle
Foto: Tanjug
Zagreb, evropski grad
Copied

Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine

„U Gornjem gradu, u Opatičkoj 16 nalazi se zgrada u kojoj je trebalo da se rodim 1948. godine”, rekao je Marko Ivanović za DW.

I zaista, tako je i trebalo da bude. Tu zgradu je kupio njegov otac pre Drugog svetskog rata. Nakon toga, njegov otac je tokom rata dva puta izbegao deportaciju u koncentracioni logor i preživeo rat. Ipak, umeđuvremenu je ostao bez sve imovine i bio osuđen na prisilni rad.

Pre Drugog svetskog rata u Hrvatskoj je živelo oko 25.000 Jevreja. Veliki deo njihove imovine konfiskovao je fašistički ustaški režim u doba NDH. Ono malo što je ostalo, nakon rata su konfiskovali komunisti.

„Otac je zaključio da mu nema života u domovini, i zajedno sa mojom majkom je napustio Zagreb. Oni zatim otišli u Đenovu i tamo sam rođen”, priča Stojanović.

U rukama pogrešnog vlasnika

Njegov otac je 1998. godine sudski rehabilitovan. Uprkos tome, njegova porodična imovina i dalje nije vraćena.

Takvih slučajeva je u Zagrebu mnogo. U Zagrebu je do 1941. godine živelo oko 12.000 Jevreja. Danas ih je u Hrvatskoj ostalo oko 1.700 i mnogo od njih se, poput Stojanovića, bore za svoju imovinu.

Prema podacima iz evidencije nekadašnje NDH, u kojoj je tada svaki Jevrej morao navesti članove porodice i svu imovinu, te nekretnine bi danas vredele oko 300 miliona dolara.

Zakon o nadoknadi za imovinu oduzetu za vreme komunističke vladavine donesen je 1996. godine. Tim zakonom, međutim, obuhvaćena je samo imovina oduzeta nakon 5. maja 1945. godine. Zbog toga se dešava da se imovina ne vrati pravom vlasniku, već onome ko ju je stekao za vreme ustaškog režima.

Jevrejska arhitektura ulepšala Zagreb

Ironija se, ipak, krije u tome, što se Zagreb dosta razvijao između dva rata, a u tome su veliku ulogu igrali Jevreji.

Istoričarka umetnosti Mira Volf naglasila je kako je jevrejska arhitektura u velikoj meri doprinela razvoju Zagreba.

„Zagreb, takav kakav je danas, evropska metropola, procvetao je baš doprinosom jevrejskih arhitekti. Oni su izgradili veliki deo centra grada”, objašnjava Volf.

U Srbiji pravda sprovedena

U februaru 2016. godine, Skupština Srbije usvojila je usvojila je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih pravnih naslednika. Na ime ovog zakona, za koji su tada glasale i vlast i opozicija, registrovanim jevrejskim opštinama priznato je pravo da se u njihovo vlasništvo prenese imovina koja potpada pod ovu kategoriju, dok će Savezu jevrejskih opština Srbije iz republičkog budžeta narednih četvrt veka biti isplaćivano 950.000 evra godišnje.

Srbija je donošenjem ovog zakonskog akta ispunila obavezu preuzetu potpisivanjem deklaracije iz Terezina 2009. godine kojom se obavezala da će „učiniti svaki napor da ispravi posledice nepravedne zaplene imovine u vreme holokausta…“. Iako je među poslednjim državama u centralnoj i istočnoj Evropi donela Zakon o restituciji, u donošenju ovog zakona preduhitrila je ostalih 48 potpisnica Terezinske deklaracije.

Oduzeta imovina se u velikom broju slučajeva nalazi u svojini Republike Srbije ili pojedinih lokalnih samouprava, državnih ili javnih preduzeća.

 

Tagovi:

Zagreb Holokaust oduzeta imovina Jevreji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure