Donald i Melanija Tramp

SAD

02.фебруар 2026. B. B.

Fijasko dokumentarca o Melaniji Tramp

I pored pompezne najave i agresivne reklame dokumentarni film o Melaniji Tramp naišao je na oštre kritike i, što je još gore, ne obećava nikakvu zaradu

Govor Marka Karnija u Davosu

28.јануар 2026. Ivan Milenković

Remek-delo besedništva za rasterivanje mraka

Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu

Pregled svetskih zbivanja

28.јануар 2026. Jovana Đurđić

Mesec opasnog života

Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene

Donald Tramp s pruženom rukom i prstom u Davosu na Svetskom ekonomskom forumu, portret

Ekonomski forum u Davosu

22.јануар 2026. K. S.

Danas jedno, sutra drugo: Tramp kaže da je postignut okvirni dogovor za Grenland

Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije

Intervju: Dimitrije Milić, spoljnopolitički analitičar

21.јануар 2026. Nedim Sejdinović

Doba sile i neizvesnosti

Zbog trauma u našem društvu iz devedesetih jak je sentiment da je revizija svetskog poretka korisna za Srbiju, jer će za njenu politiku biti manje nadzora spoljnih aktera da je ograničavaju. Međutim, u toj kalkulaciji često se zaboravlja da bi krah takvog poretka izvesno bio poguban za manje razvijene države, kakva je i Srbija

Iran

21.јануар 2026. Boško Jakšić

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Donald Tramp je po svemu sudeći odustao od vojne intervencije u Iranu. Vašington i Teheran otvaraju diplomatske kanale, ali daleko od toga da je američko-iranska kriza okončana, kao što ni unutrašnji izazovi teokratskom režimu Islamske Republike nisu otklonjeni

Globalna bezbednost

21.јануар 2026. Magda Anastasijević

Ratovi koji bi trebalo da nas brinu u 2026. godini

Iako se čini da su dešavanja u prvih desetak dana januara intenzivna, ona su zapravo samo nastavak trenda koji se odvija već neko vreme. U poslednjih pet godina broj oružanih sukoba u svetu konstantno raste. Izdvajamo one koji imaju najveći uticaj na geopolitička zbivanja

Predsednik SAD

Predsednik SAD u Davosu

21.јануар 2026. I.M.

Tramp: Nećemo upotrebiti silu na Grenlandu, bez nas biste govorili nemački

U govoru na Svetskom ekonomskom forumu, Donald Tramp oštro je kritikovao Evropu, hvalio ekonomske rezultate SAD i ponovo pokrenuo ideju o kupovini Grenlanda. „Ovo je verovatno najvažnija stvar koju ću reći: nećemo upotrebiti silu na Grenlandu, iako bismo mogli i niko ne bi mogao da nas zaustavi. Ali mi to ne želimo”, rekao je Tramp u Davosu

Novi broj „Vremena“

15.јануар 2026. B.J./M.V.N./D.A./N.R.

Svet po Donaldu Trampu: Slušaj ili bombardujem

Predsednik SAD Donald Tramp je našao detinju radost u blic-udarima bez mnogo rizika. Da li posle Venecuele slede Grenland ili Iran? I zašto ulice Amerike izgledaju kao poprište građanskog rata? O tome „Vreme“ piše u naslovnom dosijeu novog broja

Novi Trampov poredak (I)

14.јануар 2026. Maja Vasić Nikolić

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika

Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva

Šira slika

14.јануар 2026. Maja Vasić Nikolić

Hoće li kopati i šta

Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća