

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




„Ukoliko želimo da zaustavimo vruću fazu rata, pod kišobran NATO moramo da stavimo teritoriju Ukrajine koju imamo pod našom kontrolom", smatra predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da bi prijem Ukrajine u NATO mogao da okonča ono što je opisao kao „vruću fazu rata“ koji vodi Rusija.
On je je istakao da bi bio spreman da razmotri mogućnost primirja ako teritorija Ukrajine koja nije pod okupacijom Rusije „dođe pod kišobran NATO“, ali pod uslovom da poziv za pridruživanje NATO savezu priznaje međunarodno priznate granice Ukrajine.
„Ukoliko želimo da zaustavimo vruću fazu rata, pod kišobran NATO moramo da stavimo teritoriju Ukrajine koju imamo pod našom kontrolom. To moramo da učinimo brzo, a što se tiče okupiranih delova zemlje, Ukrajina nakon toga može da ih vrati diplomatskim putem“, rekao je Zelenski za Skaj njuz.
Predlog Zelenskog dolazi u u trenutku kada novoizabrani američki predsednik Donald Tramp kritikuje aktuelnu administraciju Sjedinjenih Država koja je uložila milijarde dolara u Ukrajinu od početka ruske invazije.
Tramp je izjavio i da bi mogao da okonča rat za 24 sata nakon povratka u Belu kuću, što se tumači time kao da bi Ukrajina mogla da preda teritorije koje je Rusija okupirala.
Trump je nedavno imenovao Kita Keloga, penzionisanog generala-potpukovnika koji mu je već bio savetnik za pitanja odbrane, da bude specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju.
Kelog zagovara plan po kome bi Ukrajincima trebalo da se kaže da će, ako ne sednu za pregovarački sto, američka podrška oslabiti, dok je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu rekao da će, ako ne dođe za sto, Sjedinjene Države dati Ukrajincima „sve što im treba da vas ubiju na terenu“.
Početkom ovog meseca, visoka funkcionerka Ujedinjenih nacija Rozmeri DiKarlo upozorila je da bi ruski ciljani napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine mogli ovu zimu da učine „najsurovijom od početka rata“ pre skoro tri godine.
Ukrajina je pokrenula nekoliko protivnapada otkako su administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena i evropski saveznici Kijeva odobrili korišćenje raketa dugog dometa na ciljeve unutar Rusije.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve