Prvu damu Venecuele Siliju Flores opozicija optužuje za kršenja zakona, korupciju i nepotizam. Tramp je tereti za narko-terorizam, pa su američki specijalci i nju zarobili zajedno sa Nikolasom Madurom
Članica je Ujedinjene socijalističke partije Venecuele (PSUV) i igrala je ključnu ulogu u venecuelanskoj politici, posebno u periodu Bolivarske revolucije koju je otpočeo pokojni predsednik Venecuele i Madurov prethodnik Ugo Čavez.
Kao prva dama, Flores je poznata po snažnoj podršci Maduru, uključujući i javne nastupe i ulogu u vladi. Uporedo s tim suočavala se sa brojnim optužbama za korupciju, nepotizam i povezanost sa trgovinom drogom.
Rođena je u porodici niže srednje klase, sa skromnim ekonomskim resursima , što je često isticala u svojim govorima, a koji su za cilj imali njeno povezivanje sa siromašnim slojevima venecuelanskog društva.
Studirala je pravo i postala advokatica, fokusirajući se na odbranu političkih aktivista. Njena karijera je započela u privatnoj praksi, ali je brzo prešla u političku arenu.
Istakla se 1992. godine, kada je vodila tim za odbranu Uga Čaveza nakon njegovog neuspelog pokušaja državnog udara. Ta odbrana je bila uspešna, pa je Čavez pušten iz zatvora 1994. godine, što je značajno doprinelo njenom meterorskom usponu u Čavezovom krugu.
Godine 2000. Flores je izabrana u Narodnu skupštinu i, nakon što je osvojila drugi mandat, 2006. godine postala je prva žena koja je predsedavala zakonodavnom telu.
Njeni kritičari, uključujući bivšeg tužioca Zaira Mundaraja, optuživali su je da je postavila rođake i lojaliste na ključne sudijske pozicije, što je dovelo do politizacije pravosuđa. Kao dokaz za takve tvrdnje naveli su da sudovi nisu doneli nijednu presudu protiv države Venecuele u protekle dve decenije, što ukazuje na korupciju i nedostatak nezavisnosti.
Foto: AP Photo/Ariana CubillosSilija Flores i Nikolas Maduro pozdravljaju pristalice nakon Madurove inauguracije 2025. godine
Brak sa Nikolasom Madurom
Madura je upoznala 1990-ih tokom sudskih procesa protiv Čaveza, kada je bio njen pomoćnik. Bili su u vezi dugo pre nego što su se venčali u julu 2013. godine. Prethodno je bila udata za Voltera Ramona Gavidiju, sa kojim ima sina, a usvojila je i sina svoje pokojne sestre.
Kao prva dama bila je aktivna u podršci Maduru, često se pojavljujući sa njim na javnim događajima i u medijima. Poznata je po svojoj ulozi u vladi, gde je decenijama savetovala vladajuću partiju. Opozicija je optužuje da je „Lejdi Magbet“, odnosno da je delovala kao uticajna figura iz senke koja je pomogla u izgradnji Čavezovog revolucionarnog projekta i podržavala Madurove autoritarne mere, uključujući suzbijanje protesta opozicije.
Na primer, tokom krize 2017. godine, podržavala je formiranje Ustavotvorne skupštine koja je zaobišla opoziciono vođenu Nacionalnu skupštinu, što je opozicija videla kao državni udar. Vodila je i TV emisiju u kojoj je promovisala vladine politike, a Maduro ju je javno hvalio kao ključnog saveznika „u borbi protiv imperijalizma“. Njena podrška Maduru je bila posebno vidljiva tokom sankcija i kriza, gde je optuživala opoziciju i strane sile za destabilizaciju zemlje.
Foto: AP Photo/Ariana CubillosPristalica Madurovog režima nosi šešir sa lutkama iz TV emisije „Super Bigot“, zasnovane na predsedniku Nikolasu Maduru i prvoj dami Siliji Flores, tokom protesta kojim se zahteva njihovo puštanje iz američkog pritvora.
Kršenja zakona i optužbe opozicije
Optužbe na njen račun u Venecueli i iz inostranstrva su mnogobrojne, a tiču se kršenja zakona, korupcije i nepotizma.
Optužena je da je zaposlila brojne rođake u Nacionalnoj skupštini – izveštaji navode 16 članova porodice u jednoj kancelariji. Rođaci su uklonjeni 2012. godine, ali su dobili druge položaje u vladi. Ona je to negirala i ocenila optužbe kao „klevetničku kampanju“, tvrdeći da su njeni rođaci unapređeni na osnovu zasluga i da je ponosna svojom porodicom. Opozicija je to videla kao klasičan primer korupcije i nepotizma.
Njena dva nećaka uhapšena su na Haitiju 2015. godine zbog pokušaja da transportuju 800 kilograma kokaina u Njujork. Naredne godine oni su u SAD osuđeni na 18 godina zatvora zbog trgovine drogom u cilju održavanja porodične moći. Flores je optužila SAD za otmicu nećaka i napad na suverenitet Venecuele, a opozicija je to koristila da optuži Flores i Madura za podršku narko-kartelima.
Optužena je za pljačku državnih resursa i neobjašnjivo bogatstvo porodice, uključujući luksuzne kuće u glavno gradu Karakasu. Njen sin, sa malom službenom platom, navodno je putovao privatnim avionima do skupi destinacija u SAD i Evropu u 2015. i 2016. godini, sa troškovima od 20.000 dolara po letu. Opozicija tvrdi da je to dokaz korupcije bazirane na trgovini narkoticima.
Nakon što su je, zajedno sa Madurom oteli američki specijalci, Flores je u SAD optužena za zaveru s ciljem da izvozi kokain, zaveru za narko-terorizam i druge optužbe povezane sa trgovinom drogom i oružjem. Optužnica uključuje nju, Madura i njihovog sina. Maduro je branio Flores, tvrdeći da je njen jedini zločin što je njegova supruga. Opozicija u Venecueli vidi ovo kao potvrdu dugogodišnjih optužbi za autoritarnu vladavinu i kriminal.
Flores je pod sankcijama Kolumbije, gde joj je zabranjen ulazak od januara 2019; Kanade od 2018. godine, zbog podržavanja korupcije i ugrožavanja demokratije; Paname od 2018. godine, zbog pranja novca i SAD od 2018. godine, zbog pljačke državnih resursa.
Opozicija, uključujući i bivšeg državnog tužioca, optužuje Flores da je „fundamentalna figura za korupciji u Venecueli“, i zbog toga što je podržavala Madurove mere protiv opozicije, uključujući hapšenja i suzbijanje protesta. Maduro je te optužbe ocenio kao deo „imperijalističke kampanje“ protiv Venecuele.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tramp je objavio da ga neće zadovoljiti ništa osim “bezuslovne predaje” Irana. Netanjahu bi da ostvari “želju kojoj se nada već 40 godina”. A to je – kako kažu pojedini analitičari – da Iran bude “propala zemlja”, slična Jemenu, Siriji, Sudanu, Libiji. Izvesno je samo da se rat nastavlja
Mosad je godinama snimke sa uličnih kamera u Teheranu prebacivao na servere u Izrael. Kombinacijom tih podataka, uz korišćenje veštačke inteligencije, ova tajna služba je izgradila koherentnu sliku o životu i radu radnika obezbeđenja i funkcionera koje su štitili. Čitav taj operativni rad kulminirao je munjevitom akcijom u subotnje jutro, 28. februara
Za razliku od mirotvorno orijentisanih džefersonijanaca, predsednik SAD Endru Džekson nije prezao od toga da upotrebi vojsku za ono što je doživljavao kao bezbednosne interese nacije, računajući ekspanzionizam
Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL
Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!