

Rat na Bliskom istoku
Izrael počeo bombardovanje Bejruta
Izraelska vojska saopštila je da je započela napade na Bejrut i da gađa infrastrukturu militantne grupe Hezbolah




Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu
Prošla godina nije bila dobra za nemačkog proizvođača automobila Folksvagen jer se profit gotovo pa prepolovio. U poređenju s prethodnom godinom, neto dobit koncerna 2025. smanjena je za oko 44 odsto – sa 12,4 milijarde evra na 6,9 milijardi evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila.
Dividenda bi, sa 5,26 evra po preferencijalnoj akciji, trebalo da bude 17 odsto niža nego prethodne godine. Kako je saopštila kompanija, operativna dobit se takođe približno prepolovila i iznosi 8,9 milijardi evra. Prihod je stagnirao na 322 milijarde evra, piše Dojče vele.
Finansijski direktor Arno Antlic rekao je da je godinu obeležila kombinacija geopolitičkih tenzija, carina i veoma oštre konkurencije. Restrukturiranje u kompaniji, doduše pokazuje napredak, a neto novčani tok bio je bolji nego što se očekivalo. „Međutim, sadašnji nivo rezultata od 4,6 odsto pre restrukturiranja dugoročno nije dovoljan.“
Kada je reč o prodaji 2025. ona je pala ispod granice od devet miliona vozila. Širom sveta isporučeno je 8,98 miliona automobila svih brendova, što je za 0,5 odsto manje nego godinu ranije.
U Evropi je koncern čak zabeležio rast, ali to nije moglo da nadoknadi pad u Kini i Severnoj Americi. Za važno američko tržište poseban teret predstavlja carinska politika predsednika SAD Donalda Trampa.
Uz to, uslovi za električne automobile postali su teži. Tramp je, između ostalog, promenio propise o izduvnim gasovima i ukinuo subvencije za električna vozila, zbog čega su američki automobilski giganti morali da otpišu iznose od više desetina milijardi dolara. Zbog toga se s problemima suočava i planirana nova Folksvagenova fabrika električnih pikapova Skaut.
Folksvagen dodatno opterećuju i dešavanja u Poršeu, debakl na kineskom tržištu i troškovi promene strategije od više milijardi doveli su do ogromnog pada profita tog proizvođača sportskih automobila. Kako je saopštila matična kompanija Folksvagen, operativni rezultat Poršea 2025. iznosio je samo 90 miliona evra, u odnosu na gotovo 5,3 milijarde evra godinu dana ranije.
Uključujući finansijske usluge, proizvođač sportskih automobila ostvario je dobit od 413 miliona evra, dok je 2024. profit još iznosio 5,6 milijardi evra.
Porše trpi posledice pada prodaje u Kini, povećanih američkih carina i pogrešne procene brzine prelaska na električne automobile. Pošto su ljubitelji sportskih automobila i dalje vezani za motore sa unutrašnjim sagorevanjem, kompanija se ponovo okreće takvim modelima sa konvencionalnim pogonom.
Prema izjavama na konferenciji za analitičare krajem januara, Porše za ovu godinu očekuje dalji pad prodaje, ali bi profitna stopa trebalo da se oporavi na više od pet odsto.
Posle snažnog pada profita prošle godine, Folksvagen za 2026. očekuje poboljšanje. Operativna profitna marža pre kamata i poreza ove godine bi, kako se navodi, mogla da se oporavi na između 4,0 i 5,5 odsto. Prošle godine ona je pala više nego što se očekivalo – za 3,1 procentni poen, na 2,8 odsto – jer je poslovanje u Kini ostalo slabo, a američke carine dodatno su pogodile kompaniju.
Analitičar Dojče banke Tim Rokosa vidi šansu za Folksvagen pre svega u kineskom poslovanju koje je u poslednje vreme posustajalo. Strategija „u Kini za Kinu“, odnosno izgradnja svojevrsnog „drugog Volfsburga“, jedini je put koji obećava uspeh, napisao je u analizi početkom februara.
Kroz lokalne lance snabdevanja Folksvagen bi mogao da stekne odlučujuću prednost u odnosu na zapadne konkurente. Prema Rokosinim rečima, investitori trenutno kineskom poslovanju Folksvagena ne pridaju nikakvu, ili čak negativnu vrednost – što znači da bi uspeh te strategije mogao da podstakne rast cene akcija.


Izraelska vojska saopštila je da je započela napade na Bejrut i da gađa infrastrukturu militantne grupe Hezbolah


Švajcarci danas glasaju na referendumu o inicijativi da se broj stanovnika zakonom ograniči na deset miliona i vlada obaveže da u tom cilju ubuduće rigoroznije upravlja migracijama. Ukoliko bude izglasano zamrzavanje, moguć je raskid i ugovora o slobodi kretanja sa Evropskom unijom


Predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da će se potpisivanje Memoranduma između SAD i Irana obaviti u nedelju, dok portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova kaže da neće


Sutra neće biti potpisan Memorandum o razumevanju između Irana i SAD. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova najavljuje mogućnost da se to dogodi narednih dana


Dokumenta potvrđuju ruske tvrdnje da su laboratorije koje su u Ukrajini finansirale SAD rukovale agensima koji mogu biti korišćeni kao biološko oružje, piše RT
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve