img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Zašto je Španija priznala Palestinu, a neće da prizna Kosovo

30. maj 2024, 09:42 S.Z/RSE
Tanjug / Sava Radovanović
Španski premijer Pedro Sančez
Copied

Španija je pre nekoliko dana zvanično priznala palestinsku državu. Nakon ovog poteza postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo. Iz španske vlade objašnjavaju da se priznanjem Palestine ne narušava teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael

Sa ciljem da doprinese postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca, Španija je zvanično priznala palestinsku državu.

Norveška i Irska su uradile isto. Ovom odlukom pridružile su se prethodnim odlukama više od 140 država od 193 zemlje članica UN-a.

Kako je španski premijer Pedro Sančez rekao 28. maja, „priznavanje države Palestine nije samo pitanje istorijske pravde, sa legitimnim težnjama palestinskog naroda, već je i imperativ za postizanje mira“, piše RSE. 

„To je jedini način da se ostvari rešenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira – palestinska država koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti“, rekao je Sančez.

Ovim potezom španske vlade, ali i njenim obrazloženjem, postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo, državu sa albanskom većinom koja je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, nakon rata i NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.

Dok je više od 110 zemalja priznalo državnost Kosova, uključujući većinu iz EU, kao i SAD, Srbija odbija da ga prizna, zajedno sa Rusijom i Kinom. Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka takođe to još nisu učinile.

‘Situacija u Palestini je veoma različita’

Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da stav Španije prema Kosovu ostaje nepromenjen.

„Situacija u Palestini je veoma različita. Priznanjem države Palestine ne narušava se teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael. Odluka Španije da prizna Državu Palestinu ima za cilj da podrži međunarodno pravo, principe Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, rekla je Elena Aljarilla Cortezon, savjetnica za medije u Ministarstvu vanjskih poslova.

„Španija ne želi Kataloniji dati više argumenata”

Veruje se da je glavni razlog za to stav Španije protiv težnji njenog severoistočnog regiona, Katalonije, da postane nezavisna.

Ova regija je imala nekoliko neuspešnih pokušaja da se odvoji od Španije, dok se zvanični Madrid oštro protivio ovom potezu.

„Jasno je da Španija ne želi da prizna Kosovo, jer bi morala da prihvati da pokrajine jedne države imaju pravo da se otcepe… Ne žele da daju Kataloniji više municije ili argumenata za odvajanje“, kaže za RSE Eran Frankel.

Sada sa sedištem u SAD-u, Frankel je nekoliko godina živeo u Španiji gde je radio sa Centrom za spoljne poslove u Barseloni kao stručnjak za region Balkana. Autor je nekoliko publikacija o Balkanu i odnosima ovog regiona sa Evropskom unijom (EU).

Komentarišući nedavni potez Španije da prizna palestinsku državu, Frankel kaže da to pitanje vidi odvojeno od mogućeg priznanja Kosova.

„Istorijski i politički uslovi na Kosovu i u Palestini su toliko različiti da se zaista ne mogu porediti“, kaže on.

Šta Španija rizikuje priznavanjem Palestine ili Kosova?

Iako kaže da bi to moglo dati palestinskoj stvari neku vrstu poticaja, Frankel veruje da vlade zemalja koje priznaju državu Palestinu „prepoznaju da je to u osnovi simboličan (gest)“.

„Odluka je možda dobronamerna da države žele Palestincima priznati pravo na samoopredjeljenje (državnost), oko čega se svi u principu slažu. Ali niko se ne može dogovoriti kako to učiniti u praksi, a sve dok postoje nerešena pitanja između Izraela i Palestine, operativno (praktično) pitanje palestinskog državljanstva će se i dalje odlagati“, kaže on.

On smatra da postoje i neke velike prepreke u pravcu rešenja dve države.

„Priznanje palestinske države zavisi od toga da nema rata, a ja sam nažalost pesimista da može da se desi. Dakle, neka ne bude rata i neka bude palestinskog dogovora o tome kakvu vladu žele i gdje će ona biti“, objašnjava Fraenkel.

Nadalje, Franken smatra da priznanje palestinske države neće izazvati nikakve veće posljedice na Španiju ili druge zemlje u trenutnoj poziciji u međunarodnoj politici.

„Čak i ako to stvori neke talase ili neka loša osjećanja između Izraela i država koje priznaju palestinsku državnost, ne mislim da je to nešto što se ne može prevazići“, kaže on.

U međuvremenu, pošto Španija vidi Kosovo kao separatističku pokrajinu, prema Frankelovim rečima, posledice mogućeg priznanja za Španiju su trenutne.

„Katalonci su hteli da održe referendum za proglašenje nezavisnosti. Madrid je ovo nazvao nezakonitim. S obzirom na ovakav odnos Španije prema Kataloniji, kako bi bilo moguće da prihvate separatističku Republiku“, dodaje Frankel.

U ranijim zvaničnim izjavama u vezi sa mogućim priznavanjem Kosova, zvanični Madrid je za RSE rekao da „pitanje teritorije Kosova treba da bude rešeno dijalogom Beograda i Prištine“.

Međutim, Španija je 6. januara priznala pasoše Kosova, omogućavajući građanima Kosova da putuju i u ovu zemlju bez viza, nakon što je vizni režim za Kosovare ukinut 1. januara 2024. godine.

Lideri Kosova, uprkos tome, kontinuirano izjavljuju da očekuju promenu stava nepriznatih evropskih država.

Tagovi:

Kosovo Španija Palestina katalonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure