img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Zašto je Španija priznala Palestinu, a neće da prizna Kosovo

30. maj 2024, 09:42 S.Z/RSE
Tanjug / Sava Radovanović
Španski premijer Pedro Sančez
Copied

Španija je pre nekoliko dana zvanično priznala palestinsku državu. Nakon ovog poteza postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo. Iz španske vlade objašnjavaju da se priznanjem Palestine ne narušava teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael

Sa ciljem da doprinese postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca, Španija je zvanično priznala palestinsku državu.

Norveška i Irska su uradile isto. Ovom odlukom pridružile su se prethodnim odlukama više od 140 država od 193 zemlje članica UN-a.

Kako je španski premijer Pedro Sančez rekao 28. maja, „priznavanje države Palestine nije samo pitanje istorijske pravde, sa legitimnim težnjama palestinskog naroda, već je i imperativ za postizanje mira“, piše RSE. 

„To je jedini način da se ostvari rešenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira – palestinska država koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti“, rekao je Sančez.

Ovim potezom španske vlade, ali i njenim obrazloženjem, postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo, državu sa albanskom većinom koja je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, nakon rata i NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.

Dok je više od 110 zemalja priznalo državnost Kosova, uključujući većinu iz EU, kao i SAD, Srbija odbija da ga prizna, zajedno sa Rusijom i Kinom. Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka takođe to još nisu učinile.

‘Situacija u Palestini je veoma različita’

Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da stav Španije prema Kosovu ostaje nepromenjen.

„Situacija u Palestini je veoma različita. Priznanjem države Palestine ne narušava se teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael. Odluka Španije da prizna Državu Palestinu ima za cilj da podrži međunarodno pravo, principe Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, rekla je Elena Aljarilla Cortezon, savjetnica za medije u Ministarstvu vanjskih poslova.

„Španija ne želi Kataloniji dati više argumenata”

Veruje se da je glavni razlog za to stav Španije protiv težnji njenog severoistočnog regiona, Katalonije, da postane nezavisna.

Ova regija je imala nekoliko neuspešnih pokušaja da se odvoji od Španije, dok se zvanični Madrid oštro protivio ovom potezu.

„Jasno je da Španija ne želi da prizna Kosovo, jer bi morala da prihvati da pokrajine jedne države imaju pravo da se otcepe… Ne žele da daju Kataloniji više municije ili argumenata za odvajanje“, kaže za RSE Eran Frankel.

Sada sa sedištem u SAD-u, Frankel je nekoliko godina živeo u Španiji gde je radio sa Centrom za spoljne poslove u Barseloni kao stručnjak za region Balkana. Autor je nekoliko publikacija o Balkanu i odnosima ovog regiona sa Evropskom unijom (EU).

Komentarišući nedavni potez Španije da prizna palestinsku državu, Frankel kaže da to pitanje vidi odvojeno od mogućeg priznanja Kosova.

„Istorijski i politički uslovi na Kosovu i u Palestini su toliko različiti da se zaista ne mogu porediti“, kaže on.

Šta Španija rizikuje priznavanjem Palestine ili Kosova?

Iako kaže da bi to moglo dati palestinskoj stvari neku vrstu poticaja, Frankel veruje da vlade zemalja koje priznaju državu Palestinu „prepoznaju da je to u osnovi simboličan (gest)“.

„Odluka je možda dobronamerna da države žele Palestincima priznati pravo na samoopredjeljenje (državnost), oko čega se svi u principu slažu. Ali niko se ne može dogovoriti kako to učiniti u praksi, a sve dok postoje nerešena pitanja između Izraela i Palestine, operativno (praktično) pitanje palestinskog državljanstva će se i dalje odlagati“, kaže on.

On smatra da postoje i neke velike prepreke u pravcu rešenja dve države.

„Priznanje palestinske države zavisi od toga da nema rata, a ja sam nažalost pesimista da može da se desi. Dakle, neka ne bude rata i neka bude palestinskog dogovora o tome kakvu vladu žele i gdje će ona biti“, objašnjava Fraenkel.

Nadalje, Franken smatra da priznanje palestinske države neće izazvati nikakve veće posljedice na Španiju ili druge zemlje u trenutnoj poziciji u međunarodnoj politici.

„Čak i ako to stvori neke talase ili neka loša osjećanja između Izraela i država koje priznaju palestinsku državnost, ne mislim da je to nešto što se ne može prevazići“, kaže on.

U međuvremenu, pošto Španija vidi Kosovo kao separatističku pokrajinu, prema Frankelovim rečima, posledice mogućeg priznanja za Španiju su trenutne.

„Katalonci su hteli da održe referendum za proglašenje nezavisnosti. Madrid je ovo nazvao nezakonitim. S obzirom na ovakav odnos Španije prema Kataloniji, kako bi bilo moguće da prihvate separatističku Republiku“, dodaje Frankel.

U ranijim zvaničnim izjavama u vezi sa mogućim priznavanjem Kosova, zvanični Madrid je za RSE rekao da „pitanje teritorije Kosova treba da bude rešeno dijalogom Beograda i Prištine“.

Međutim, Španija je 6. januara priznala pasoše Kosova, omogućavajući građanima Kosova da putuju i u ovu zemlju bez viza, nakon što je vizni režim za Kosovare ukinut 1. januara 2024. godine.

Lideri Kosova, uprkos tome, kontinuirano izjavljuju da očekuju promenu stava nepriznatih evropskih država.

Tagovi:

katalonija Kosovo Palestina Španija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure