img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Zašto je Španija priznala Palestinu, a neće da prizna Kosovo

30. maj 2024, 09:42 S.Z/RSE
Tanjug / Sava Radovanović
Španski premijer Pedro Sančez
Copied

Španija je pre nekoliko dana zvanično priznala palestinsku državu. Nakon ovog poteza postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo. Iz španske vlade objašnjavaju da se priznanjem Palestine ne narušava teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael

Sa ciljem da doprinese postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca, Španija je zvanično priznala palestinsku državu.

Norveška i Irska su uradile isto. Ovom odlukom pridružile su se prethodnim odlukama više od 140 država od 193 zemlje članica UN-a.

Kako je španski premijer Pedro Sančez rekao 28. maja, „priznavanje države Palestine nije samo pitanje istorijske pravde, sa legitimnim težnjama palestinskog naroda, već je i imperativ za postizanje mira“, piše RSE. 

„To je jedini način da se ostvari rešenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira – palestinska država koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti“, rekao je Sančez.

Ovim potezom španske vlade, ali i njenim obrazloženjem, postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo, državu sa albanskom većinom koja je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, nakon rata i NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.

Dok je više od 110 zemalja priznalo državnost Kosova, uključujući većinu iz EU, kao i SAD, Srbija odbija da ga prizna, zajedno sa Rusijom i Kinom. Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka takođe to još nisu učinile.

‘Situacija u Palestini je veoma različita’

Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da stav Španije prema Kosovu ostaje nepromenjen.

„Situacija u Palestini je veoma različita. Priznanjem države Palestine ne narušava se teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael. Odluka Španije da prizna Državu Palestinu ima za cilj da podrži međunarodno pravo, principe Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, rekla je Elena Aljarilla Cortezon, savjetnica za medije u Ministarstvu vanjskih poslova.

„Španija ne želi Kataloniji dati više argumenata”

Veruje se da je glavni razlog za to stav Španije protiv težnji njenog severoistočnog regiona, Katalonije, da postane nezavisna.

Ova regija je imala nekoliko neuspešnih pokušaja da se odvoji od Španije, dok se zvanični Madrid oštro protivio ovom potezu.

„Jasno je da Španija ne želi da prizna Kosovo, jer bi morala da prihvati da pokrajine jedne države imaju pravo da se otcepe… Ne žele da daju Kataloniji više municije ili argumenata za odvajanje“, kaže za RSE Eran Frankel.

Sada sa sedištem u SAD-u, Frankel je nekoliko godina živeo u Španiji gde je radio sa Centrom za spoljne poslove u Barseloni kao stručnjak za region Balkana. Autor je nekoliko publikacija o Balkanu i odnosima ovog regiona sa Evropskom unijom (EU).

Komentarišući nedavni potez Španije da prizna palestinsku državu, Frankel kaže da to pitanje vidi odvojeno od mogućeg priznanja Kosova.

„Istorijski i politički uslovi na Kosovu i u Palestini su toliko različiti da se zaista ne mogu porediti“, kaže on.

Šta Španija rizikuje priznavanjem Palestine ili Kosova?

Iako kaže da bi to moglo dati palestinskoj stvari neku vrstu poticaja, Frankel veruje da vlade zemalja koje priznaju državu Palestinu „prepoznaju da je to u osnovi simboličan (gest)“.

„Odluka je možda dobronamerna da države žele Palestincima priznati pravo na samoopredjeljenje (državnost), oko čega se svi u principu slažu. Ali niko se ne može dogovoriti kako to učiniti u praksi, a sve dok postoje nerešena pitanja između Izraela i Palestine, operativno (praktično) pitanje palestinskog državljanstva će se i dalje odlagati“, kaže on.

On smatra da postoje i neke velike prepreke u pravcu rešenja dve države.

„Priznanje palestinske države zavisi od toga da nema rata, a ja sam nažalost pesimista da može da se desi. Dakle, neka ne bude rata i neka bude palestinskog dogovora o tome kakvu vladu žele i gdje će ona biti“, objašnjava Fraenkel.

Nadalje, Franken smatra da priznanje palestinske države neće izazvati nikakve veće posljedice na Španiju ili druge zemlje u trenutnoj poziciji u međunarodnoj politici.

„Čak i ako to stvori neke talase ili neka loša osjećanja između Izraela i država koje priznaju palestinsku državnost, ne mislim da je to nešto što se ne može prevazići“, kaže on.

U međuvremenu, pošto Španija vidi Kosovo kao separatističku pokrajinu, prema Frankelovim rečima, posledice mogućeg priznanja za Španiju su trenutne.

„Katalonci su hteli da održe referendum za proglašenje nezavisnosti. Madrid je ovo nazvao nezakonitim. S obzirom na ovakav odnos Španije prema Kataloniji, kako bi bilo moguće da prihvate separatističku Republiku“, dodaje Frankel.

U ranijim zvaničnim izjavama u vezi sa mogućim priznavanjem Kosova, zvanični Madrid je za RSE rekao da „pitanje teritorije Kosova treba da bude rešeno dijalogom Beograda i Prištine“.

Međutim, Španija je 6. januara priznala pasoše Kosova, omogućavajući građanima Kosova da putuju i u ovu zemlju bez viza, nakon što je vizni režim za Kosovare ukinut 1. januara 2024. godine.

Lideri Kosova, uprkos tome, kontinuirano izjavljuju da očekuju promenu stava nepriznatih evropskih država.

Tagovi:

katalonija Kosovo Palestina Španija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac na mestu nesreće

Skijalište Kran Montana

02.januar 2026. N. M.

Četvoro Srba među povređenima: Zašto je toliko ljudi stradalo u požaru u Švajcarskoj?

Novogodišnja proslava u skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj prekinuta je požarom u kome je poginulo više od 40 ljudi, dok je 119 povređeno. Mediji i vlada švajcarskog kantona Valis sumnjaju da je razlog stradanja tolikog broja ljudi takozvani „flešover“

Tipičan doček Nove godine u Kran-Montani je elegantan, glamurozan, ali i prilično živahan, s naglaskom na opuštanje, druženje i zabavu nakon skijanja, dobru hranu i noćni život.

Tragedija u Kran-Montani

02.januar 2026. R. V.

Vrhunsko skijanje i urbani glamur: Kakvi su dočeci Nove godine u Kran-Monatni

Tipičan doček Nove godine u Kran-Montani je elegantan, glamurozan, ali i prilično živahan, s naglaskom na opuštanje, druženje i zabavu nakon skijanja, dobru hranu i noćni život

Ilon Mask drži govor raširenih ruku

Superbogataši

02.januar 2026. K. S.

Najbogatiji čovek na svetu: Koliko je „teško” bogatstvo Ilona Maska

Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask bogatiji je od Belgije, Irske, Argentine, Švedske... Koliko je bogat Mask

Kran Montana

Skijalište Kran Montana

01.januar 2026. I.M.

Desetine mrtvih tokom novogodišnje proslave u švajcarskom skijalištu

Novogodišnja proslava u luksuznom skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj prekinuta je požarom u jednom baru, u kome je poginulo nekoliko desetina ljudi, dok je 115 povređeno

Dronovi u Budvi

Doček 2026.

01.januar 2026. K. S.

Budva: Oko 600 dronova popadalo u more i na beton

Pravi šou dronova priređen je na dočeku Nove godine u Budvi, ali umesto spektakla u vazdruhu, dronovi su završili u moru

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure