img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Zašto je Španija priznala Palestinu, a neće da prizna Kosovo

30. maj 2024, 09:42 S.Z/RSE
Tanjug / Sava Radovanović
Španski premijer Pedro Sančez
Copied

Španija je pre nekoliko dana zvanično priznala palestinsku državu. Nakon ovog poteza postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo. Iz španske vlade objašnjavaju da se priznanjem Palestine ne narušava teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael

Sa ciljem da doprinese postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca, Španija je zvanično priznala palestinsku državu.

Norveška i Irska su uradile isto. Ovom odlukom pridružile su se prethodnim odlukama više od 140 država od 193 zemlje članica UN-a.

Kako je španski premijer Pedro Sančez rekao 28. maja, „priznavanje države Palestine nije samo pitanje istorijske pravde, sa legitimnim težnjama palestinskog naroda, već je i imperativ za postizanje mira“, piše RSE. 

„To je jedini način da se ostvari rešenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira – palestinska država koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti“, rekao je Sančez.

Ovim potezom španske vlade, ali i njenim obrazloženjem, postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo, državu sa albanskom većinom koja je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, nakon rata i NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.

Dok je više od 110 zemalja priznalo državnost Kosova, uključujući većinu iz EU, kao i SAD, Srbija odbija da ga prizna, zajedno sa Rusijom i Kinom. Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka takođe to još nisu učinile.

‘Situacija u Palestini je veoma različita’

Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da stav Španije prema Kosovu ostaje nepromenjen.

„Situacija u Palestini je veoma različita. Priznanjem države Palestine ne narušava se teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael. Odluka Španije da prizna Državu Palestinu ima za cilj da podrži međunarodno pravo, principe Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, rekla je Elena Aljarilla Cortezon, savjetnica za medije u Ministarstvu vanjskih poslova.

„Španija ne želi Kataloniji dati više argumenata”

Veruje se da je glavni razlog za to stav Španije protiv težnji njenog severoistočnog regiona, Katalonije, da postane nezavisna.

Ova regija je imala nekoliko neuspešnih pokušaja da se odvoji od Španije, dok se zvanični Madrid oštro protivio ovom potezu.

„Jasno je da Španija ne želi da prizna Kosovo, jer bi morala da prihvati da pokrajine jedne države imaju pravo da se otcepe… Ne žele da daju Kataloniji više municije ili argumenata za odvajanje“, kaže za RSE Eran Frankel.

Sada sa sedištem u SAD-u, Frankel je nekoliko godina živeo u Španiji gde je radio sa Centrom za spoljne poslove u Barseloni kao stručnjak za region Balkana. Autor je nekoliko publikacija o Balkanu i odnosima ovog regiona sa Evropskom unijom (EU).

Komentarišući nedavni potez Španije da prizna palestinsku državu, Frankel kaže da to pitanje vidi odvojeno od mogućeg priznanja Kosova.

„Istorijski i politički uslovi na Kosovu i u Palestini su toliko različiti da se zaista ne mogu porediti“, kaže on.

Šta Španija rizikuje priznavanjem Palestine ili Kosova?

Iako kaže da bi to moglo dati palestinskoj stvari neku vrstu poticaja, Frankel veruje da vlade zemalja koje priznaju državu Palestinu „prepoznaju da je to u osnovi simboličan (gest)“.

„Odluka je možda dobronamerna da države žele Palestincima priznati pravo na samoopredjeljenje (državnost), oko čega se svi u principu slažu. Ali niko se ne može dogovoriti kako to učiniti u praksi, a sve dok postoje nerešena pitanja između Izraela i Palestine, operativno (praktično) pitanje palestinskog državljanstva će se i dalje odlagati“, kaže on.

On smatra da postoje i neke velike prepreke u pravcu rešenja dve države.

„Priznanje palestinske države zavisi od toga da nema rata, a ja sam nažalost pesimista da može da se desi. Dakle, neka ne bude rata i neka bude palestinskog dogovora o tome kakvu vladu žele i gdje će ona biti“, objašnjava Fraenkel.

Nadalje, Franken smatra da priznanje palestinske države neće izazvati nikakve veće posljedice na Španiju ili druge zemlje u trenutnoj poziciji u međunarodnoj politici.

„Čak i ako to stvori neke talase ili neka loša osjećanja između Izraela i država koje priznaju palestinsku državnost, ne mislim da je to nešto što se ne može prevazići“, kaže on.

U međuvremenu, pošto Španija vidi Kosovo kao separatističku pokrajinu, prema Frankelovim rečima, posledice mogućeg priznanja za Španiju su trenutne.

„Katalonci su hteli da održe referendum za proglašenje nezavisnosti. Madrid je ovo nazvao nezakonitim. S obzirom na ovakav odnos Španije prema Kataloniji, kako bi bilo moguće da prihvate separatističku Republiku“, dodaje Frankel.

U ranijim zvaničnim izjavama u vezi sa mogućim priznavanjem Kosova, zvanični Madrid je za RSE rekao da „pitanje teritorije Kosova treba da bude rešeno dijalogom Beograda i Prištine“.

Međutim, Španija je 6. januara priznala pasoše Kosova, omogućavajući građanima Kosova da putuju i u ovu zemlju bez viza, nakon što je vizni režim za Kosovare ukinut 1. januara 2024. godine.

Lideri Kosova, uprkos tome, kontinuirano izjavljuju da očekuju promenu stava nepriznatih evropskih država.

Tagovi:

Kosovo Španija Palestina katalonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure