img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrtonosni hadžiluk

Zašto je preko 1.000 ljudi umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku

23. jun 2024, 10:28 DW
Foto: Pixabay
Ilustracija
Copied

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa

Preko hiljadu života odnele su temperature od preko 50 stepeni tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku. Sagovornici DW kažu da je organizacija bila loša, a mnogi posetioci nesvesni opasnosti.

Društvene mreže su pune dramatičnih fotografija. Muslimani koji su ove godine krenuli na životno hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji iscrpljeni pokraj puta. Naizgled beživotna tela.

Neki su već mrtvi. U belim odorama za hadžiluk, lica su im prekrivena maramama – očito su ostavljeni onde gde su kolabirali.

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa.

Taj crni bilans verovatno nije konačan. U pitanju su podaci zvanično potvrđeni u deset zemalja iz kojih dolazi mnogo hodočasnika. Najviše smrti potvrdili su zvaničnici Egipta i Indonezije.

Izveštava se o porodicama nestalih koje očajnički traže svoje bližnje po bolnicama u regionu.

Nevolja je, piše britanski Gardijan, u tome što se među 1,8 miliona očekivanih hodočasnika ne broje desetine ili stotine hiljada onih koji se nisu zvanično prijavili za hadžiluk.

Ti ljudi, piše londonski list, nemaju pristupa klimatizovanim prostorima namenjenim rashlađivanju.

„Ljudi samo padaju na zemlju“

Mnogi među hodočasnicima su stariji ljudi koji žele da barem jednom u životu odu na hadžiluk koji se smatra jednim od pet stubova islama.

„Iskreno, hadžiluk je bio sramotan ove godine“, rekla je za DW jedna hodočasnica iz Egipta. „Teško je bilo, posebno tokom kamenovanja. Ljudi su samo padali na zemlju“.

Pod kamenovanjem ona misli na ritual bacanja kamenica na stubove koji predstavljaju đavola u gradu Mini, nedaleko od Meke.

„Nekoliko puta sam redarima rekla da je jedan čovek pao za zemlju“, priča ova žena. „Odstojanje za bacanje kamenja bilo je preveliko, a Sunce je bilo visoko, bilo je tako vrelo“.

Ko je kriv?

U muslimanskim zemljama vodi se besna debata o tome ko je kriv za pomor hodočasnika.

Saudijska Arabija je prethodnih godina pokušala da spreči dolazak prevelikog broja ljudi tako što je uvela kvote za sve zemlje, u odnosu na broj muslimana koji živi u njima.

Put obično organizuju turističke agencije povezane sa muslimanskim zajednicama ili džamijama. Registrovani hodočasnici bi trebalo da imaju smeštaj, hranu, vodu.

Neke porodice žrtava krive saudijske vlasti ili vlasti sopstvenih zemalja jer nisu organizovali dovoljno zaklona od ekstremne vrućine.

Drugi krive one koji su došli na hadžiluk bez zvanične registracije. Vlasti Saudijske Arabije tvrde da je pre početka hadža već bilo 170.000 neregistrovanih. Pokušavali su da privedu svakog od njih.

Jer, neregistrovani hodočasnici nemaju pristup klimatizovanim prostorima, vodi, hladovini…

Na vrh Arafata po svaku cenu

DW je pričao sa menadžerom jedne egipatske turističke agencije koji vodi ljude na hadžiluk i tamo je bio i ove sedmice. „Temperature su bile visoke, a ljudi neposlušni i nesvesni opasnosti“, kaže on.

„Svi su radili šta im je volja, a sve je bilo loše organizovano. Nije bilo dovoljno šatora za sve“, tvrdi ovaj čovek.

Ali, suprotstavlja se glasinama koje tvrde da su ljudi stradali i u stampedima. „Ljudi su bili srećni što stoje na planini Arafat“.

Na toj planini je Muhamed, smatra se, održao oproštajnu propoved pa mnogi hodočasnici žele da se popnu na vrh. „Ljudi je trebalo da odustanu od penjanja na vrh kad su videli koliko je vrelo“, kaže ovaj turistički menadžer, dodajući da se verski obred može obaviti i ako se ne stoji na vrhu Arafata.

On dodaje da Sadijska Arabija ima obaveze prema posetiocima, ali da su mnogi hodočasnici neupućeni i nesvesni situacije. „Recimo, ne može saudijska država da im stavi zaštitu od sunca na vrh Arafata“.

Dok se raspravlja o krivcima, kod jedne stvari nema dileme – hadžiluk će iz godine u godinu biti sve vreliji i opasniji.

Tagovi:

Hadžiluk Hodočasnici Meka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure