img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrtonosni hadžiluk

Zašto je preko 1.000 ljudi umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku

23. jun 2024, 10:28 DW
Foto: Pixabay
Ilustracija
Copied

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa

Preko hiljadu života odnele su temperature od preko 50 stepeni tokom ovogodišnjeg hodočašća u Meku. Sagovornici DW kažu da je organizacija bila loša, a mnogi posetioci nesvesni opasnosti.

Društvene mreže su pune dramatičnih fotografija. Muslimani koji su ove godine krenuli na životno hodočašće u Meku u Saudijskoj Arabiji iscrpljeni pokraj puta. Naizgled beživotna tela.

Neki su već mrtvi. U belim odorama za hadžiluk, lica su im prekrivena maramama – očito su ostavljeni onde gde su kolabirali.

Počelo je kao glasina, ali se ubrzo potvrdilo – preko hiljadu ljudi je umrlo tokom ovogodišnjeg hodočašća koje se odvijalo na temperaturama od preko pedeset stepeni Celzijusa.

Taj crni bilans verovatno nije konačan. U pitanju su podaci zvanično potvrđeni u deset zemalja iz kojih dolazi mnogo hodočasnika. Najviše smrti potvrdili su zvaničnici Egipta i Indonezije.

Izveštava se o porodicama nestalih koje očajnički traže svoje bližnje po bolnicama u regionu.

Nevolja je, piše britanski Gardijan, u tome što se među 1,8 miliona očekivanih hodočasnika ne broje desetine ili stotine hiljada onih koji se nisu zvanično prijavili za hadžiluk.

Ti ljudi, piše londonski list, nemaju pristupa klimatizovanim prostorima namenjenim rashlađivanju.

„Ljudi samo padaju na zemlju“

Mnogi među hodočasnicima su stariji ljudi koji žele da barem jednom u životu odu na hadžiluk koji se smatra jednim od pet stubova islama.

„Iskreno, hadžiluk je bio sramotan ove godine“, rekla je za DW jedna hodočasnica iz Egipta. „Teško je bilo, posebno tokom kamenovanja. Ljudi su samo padali na zemlju“.

Pod kamenovanjem ona misli na ritual bacanja kamenica na stubove koji predstavljaju đavola u gradu Mini, nedaleko od Meke.

„Nekoliko puta sam redarima rekla da je jedan čovek pao za zemlju“, priča ova žena. „Odstojanje za bacanje kamenja bilo je preveliko, a Sunce je bilo visoko, bilo je tako vrelo“.

Ko je kriv?

U muslimanskim zemljama vodi se besna debata o tome ko je kriv za pomor hodočasnika.

Saudijska Arabija je prethodnih godina pokušala da spreči dolazak prevelikog broja ljudi tako što je uvela kvote za sve zemlje, u odnosu na broj muslimana koji živi u njima.

Put obično organizuju turističke agencije povezane sa muslimanskim zajednicama ili džamijama. Registrovani hodočasnici bi trebalo da imaju smeštaj, hranu, vodu.

Neke porodice žrtava krive saudijske vlasti ili vlasti sopstvenih zemalja jer nisu organizovali dovoljno zaklona od ekstremne vrućine.

Drugi krive one koji su došli na hadžiluk bez zvanične registracije. Vlasti Saudijske Arabije tvrde da je pre početka hadža već bilo 170.000 neregistrovanih. Pokušavali su da privedu svakog od njih.

Jer, neregistrovani hodočasnici nemaju pristup klimatizovanim prostorima, vodi, hladovini…

Na vrh Arafata po svaku cenu

DW je pričao sa menadžerom jedne egipatske turističke agencije koji vodi ljude na hadžiluk i tamo je bio i ove sedmice. „Temperature su bile visoke, a ljudi neposlušni i nesvesni opasnosti“, kaže on.

„Svi su radili šta im je volja, a sve je bilo loše organizovano. Nije bilo dovoljno šatora za sve“, tvrdi ovaj čovek.

Ali, suprotstavlja se glasinama koje tvrde da su ljudi stradali i u stampedima. „Ljudi su bili srećni što stoje na planini Arafat“.

Na toj planini je Muhamed, smatra se, održao oproštajnu propoved pa mnogi hodočasnici žele da se popnu na vrh. „Ljudi je trebalo da odustanu od penjanja na vrh kad su videli koliko je vrelo“, kaže ovaj turistički menadžer, dodajući da se verski obred može obaviti i ako se ne stoji na vrhu Arafata.

On dodaje da Sadijska Arabija ima obaveze prema posetiocima, ali da su mnogi hodočasnici neupućeni i nesvesni situacije. „Recimo, ne može saudijska država da im stavi zaštitu od sunca na vrh Arafata“.

Dok se raspravlja o krivcima, kod jedne stvari nema dileme – hadžiluk će iz godine u godinu biti sve vreliji i opasniji.

Tagovi:

Hadžiluk Hodočasnici Meka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure