

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Dvanaestogodišnja devojčica koja ima i srpsko državljanstvo teško je ranjena u akciji policije u Bohumu pre desetak dana. Okolnosti tragedije još nisu razjašnjene, a to sada postaje i političko pitanje. Šta za sad znamo?
Zdravstveno stanje maloletnice iz Bohuma je „kritično, ali stabilno“. To je formulacija koja ovih dana cirkuliše u nemačkim medijima, a koji se pozivaju na navode policije. Ali, njeno stanje nikako se ne može nazvati kritičnim i stabilnim, tvrdi advokat 12-godišnjakinje Simon Barera Gonzalez. On je izjavio da se devojčica i dalje bori za život u bolnici, kao i da je u međuvremenu bila dva puta operisana, prenosi Dojče vele.
Barera Gonzalez komentarisao je i kontradiktorne informacije o toku policijske akcije, odnosno o tome kako je uopšte došlo do toga da policijski službenici koriste vatreno oružje. On je javno izrazio sumnju u tačnost verzije koju su javnosti plasirali istražni organi.
Policija je incident predstavila ovako: usred noći s nedelje na ponedeljak (16-17. novembar) policajci su u bohumskom kvartu Hame tragali za jednom gluvonemom 12-godišnjakinjom. Ona je inače živela u jednoj socijalnoj ustanovi u gradu Minsteru, ali je tog dana bio prijavljen njen nestanak. Pretpostavilo se da je ona krenula do svoje majke.
Ustanova je alarmirala policiju zbog toga što su devojčici bili potrebni životno važni lekovi – konkretno je bio spomenut insulin. Službenici su se zaputili ka stanu u Bohumu u kojem živi njena takođe gluvonema majka i brat. Tamo su zaista zatekli devojčicu koja je, kako tvrde policajci, sa dva noža krenula prema službenicima.
Jedan od njih je nakon toga ispalio hitac iz službenog oružja i pogodio devojčicu u stomak. Radilo se o samoodbrani, tvrdi policija.
Advokat 12-godišnjakinje, koja osim srpskog ima i nemačko državljanstvo, tvrdi da nema nikakvih indicija da se radilo o samoodbrani. Nakon saslušanja svedoka, odnosno članova porodice maloletnice, Barera Gonzalez sasvim drugačije opisuje situaciju u toj kobnoj noći.
On kaže da nije ni bilo potrebe za samoodbranom zato što se, kako navodi na osnovu iskaza brata povređene devojčice, radilo o kuhinjskim noževima koje je imala u ruci, kao i da njeno ponašanje u toj situaciji nije upućivalo na to da se radi o agresivnoj reakciji 12-godišnjakinje – već više o tome da se radi o njenoj paničnoj reakciji, dodaje Barera Gonzalez.
Majka i brat ranjene devojčice su mu, kako je naglasio, tokom razgovora rekli da je devojčica posegnula za noževima nakon što se uspaničila. Njenu paničnu reakciju „prouzrokovali su policajci“ koji su, kako tvrdi advokat, nakon ulaska u stan uz pretnju oružjem oborili majku na pod i stavili joj lisice.
Policija je u međuvremenu reagovala na te kritike i takođe je saslušala svedoke. Kako su istražni organi potvrdili u sredu (26. novembar), saslušanju majke i brata prisustvovali su i tumači znakovnog jezika.
„Pokušali smo što je moguće objektivnije, na osnovu uviđaja na licu mesta i izjava uključenih svedoka da izvestimo o tome šta se dogodilo te noći“, rekao je jedna portparol policije za agenciju dpa. Iz policije tvrde da su primenili silu i stavili lisice majci zato što je pokušala da ih spreči da uđu u stan.
Za sada je još uvek nejasno da li će taj incident ikada biti u potpunosti razjašnjen. Ključni dokaz, naime, nedostaje. Policajci tokom akcije u stanu u Bohumu nisu imali uključene svoje kamere (Bodycams). Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Severne Rajne-Vestfalije, kamere su ostale isključene zato što su policajci procenili da se radi o „rutinskoj kontroli“.
„Policajci su krenuli u akciju kako bi devojčici omogućili pristup potrebnom leku. Nije bilo nikakvog razloga da se pretpostavi da im preti nekakva opasnost, a to je preduslov za korišćenje kamera u stanovima“, rekao je za list Rajniše post ministar pokrajinske policije Herbert Rojl (CDU).
„Bodycams“ su deo standardne opreme policajaca u Severnoj Rajni-Vestfaliji, ali nisu uvek uključene tokom postupanja. Ono što za sada sigurno znamo jeste da tokom policijske kontrole u stanu s njima nije bilo tumača znakovnog jezika.
To prema navodima kriminologa Dirka Bajera upućuje na zaključak da je kontrola u stanu Bohumu bila verovatno „teška“. Upravo to je po svemu sudeći i dovelo do eskalacije, ocenio je on u izjavi za portal T-Onlajn. Iz policije su najavili da će istražiti u kojoj je meri (i da li je uopšte) bilo ikakve komunikacije?
Bajer objašnjava da je razgovor glavni mehanizam koji doprinosi deeskalaciji u takvim situacijama, a to je u ovom slučaju bilo nemoguće zbog specifične situacije – odnosno gluvoneme majke i ćerke.
Kriminolog iz Ciriha Bajer objasnio je da u Nemačkoj policija godišnje u proseku oko 100 puta upotrebi oružje protiv civila, pri čemu smrtno strada u proseku desetak osoba. Ali, kako je dodao za T-Onlajn, do sada mu nije poznat slučaj da je policija pucala na jednu tako mladu devojčicu.
„Nije bilo nikakvog razloga da se pretpostavi da policajcima preti nekakva opasnost“ – tako je Herbert Rojl, pokrajinski ministar policije, opravdao činjenicu da nisu bile uključene kamere kojima su opremljeni policajci u Severnoj Rajni Vestfaliji
Nakon okončavanja istražnog postupka koji je još u toku, nadležni sud mora da odluči o tome da li je policajac koji je pucao na maloletnicu postupio u skladu sa ovlašćenjima ili je prekršio zakon. Istragu je preuzela policija iz susednog Esena, što je u Nemačkoj uobičajena procedura, kako bi se izbegla pristranost lokalnih istražitelja.
Kako je pre nekoliko dana preneo javni servis ARD, policajcima je upotreba vatrenog oružja, kada su pitanju deca, u potpunosti zabranjena. Rafal Ber sa Policijske akademije u Hamburgu rekao je da je samoodbrana kada su deca u pitanju povezana s drugačijim pravilima nego kada su u pitanju odrasli. „Na decu, prema Zakonu o policiji, uopšte ne sme da se puca“, rekao je Ber.
Iz Sindikata policajaca (GdP) dodaju da je upotreba oružja protiv dece dozvoljena samo kada se radi o „direktnoj opasnosti po život policajca“. Da li je to bio slučaj i u Bohumu, istraga tek mora da utvrdi.
Ovaj slučaj bi mogao da ima i političke posledice. Na zahtev opozicionih stranaka, SPD i FDP, u Parlamentu nemačke pokrajine Severna Rajna-Vestfalija u Diseldorfu sazvana je vanredna sednica dva parlamentarna odbora – Odbora za unutrašnje poslove i Odbora za porodicu, decu i mlade. Jedina tačka na zasedanju je „Policijska akcija u Bohumu 17. novembra 2025.“
BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve