
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Santorini se suočava sa serijom zemljotresa koji su izazvali paniku među stanovnicima i posetiocima. Grčke vlasti su reagovale hitnim merama, uključujući zatvaranje škola i slanje spasilačkih ekipa na ostrvo
Više od 200 zemljotresa registrovano je u poslednjih 48 sati u okolini grčkog ostrva Santorini, a pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, zbog čega je premijer Grčke Kirjakos Micotakis održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi.
Veliki broj zemljotresa bio je jačine 4 stepena Rihterove skale, a najjači jačine 4,7 stepeni Rihterove dogodio se u nedelju, 2. februara.
Grčke vlasti savetovale su stanovnicima Santorinija da sutra zatvore škole, izbegavaju dva mala pristaništa i ne okupljaju se u zatvorenim prostorima.
Spasilačke ekipe i lekari sa vozilima hitne pomoći i opremom upućeni su na ostrva Santorini, Ios i Amorgos, a na Santoriniju će biti uspostavljen operativni centar za upravljanje mogućom vanrednom situacijom.
U međuvremenu, mnogi stanovnicima Santorinija pokušavaju da napuste ostrvo, a u agencijama je ostalo malo rezervacija za sutra.
Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias rekao je nakon sastanka sa Micotakisom da su preduzete mere preventivne.
„Informacije će se dobijati kontinuirano. Ispituju se svi elementi seizmičke aktivnosti“, rekao je on.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve