img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turizam

Izdavanje stanova: Zašto sve više gradova hoće da zabrani Airbnb?

18. avgust 2024, 15:16 Ane-Katrin Bek / DW
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

U Nemačkoj se došlo do situacije da platforma Airbnb ugrožava normalan stambeni prostor. Sve veći broj zahteva za izdavanje stana na dan smanjuje broj stanova za regularno izdavanje

Airbnb je omiljena platforma za nalaženje turističkog smeštaja u gradovima. Cena je obično povoljnija od hotelske. Ali, ta platforma ugrožava normalan stambeni prostor – i u Nemačkoj.

Nemačka je ovog leta meka za ljubitelje muzike i fudbala: najpre Evropsko fudbalsko prvenstvo, a potom brojni koncerti, na primer, Tejlor Svift ili Adel. Obožavaoci iz čitavog sveta putuju u Nemačku i tu naravno moraju negde i da odsednu.

Od toga najviše profitira platforma Airbnb. U gradovima poput Minhena, Gelzenkirhena ili Diseldorfa, milioni turista su tokom proteklih nedelja potrošili mnogo novca na hranu, piće i noćenja.

To donosi profit i nemačkim hotelima u kojima je u junu bilo za tri odsto više gostiju nego u istom mesecu prošle godine.

Hotelima ipak nije lako

Ingrid Hartges, direktorka Nemačkog saveza hotela i restorana (DEHOGA), kaže da tu nije bilo neke neverovatne dobiti, „jer zbog jednog velikog događaja uvek dolazi do pomeranja i premeštanja drugih manifestacija“. Na primer, za vreme Evropskog prvenstva u fudbalu je bilo manje kongresa i zasedanja nego inače, a neka su odložena ili otkazana.

Airbnb nije imao takve probleme. Na platformi preko koje se iznajmljuju i privatni stanovi, posao je cvetao. Za vreme velikih manifestacija smeštaj koji se nudi preko Airbnb veoma je tražen, između ostalog i zbog toga što gosti imaju mogućnost da sami kuvaju i tako uštede na hrani.

Upravo zbog te mogućnosti, potražnja za smeštajem preko te platforme je u Minhenu, gde je u julu Tejlor Svift imala dva koncerta, u poređenju s julom prošle godine porasla za 600 odsto. A u Gelzenkirhenu, gradu u Rurskoj oblasti za koji mnogi posetioci ranije nisu ni znali, u vreme njena tri koncerta potražnja se povećala čak za 7.000 procenata.

Stanovi gube prvobitnu namenu i to je loše

Falk Erfkamp i Niklas Kun koji izdaju svoje stanove turistima preko Airbnb, kažu da to, naravno, dovodi do velikog povećanja potražnje u odnosu na ponudu i samim tim do mogućnosti da se povećaju cene i više zaradi.

„Normalan obrt po stanu kod nas iznosi između 2.500 i 3.000 evra. Za vreme Evropskog prvenstva smo imali stanove koji su ostvarili obrt i od šest do sedam hiljada evra“, kažu ti preduzetnici.

„Mi proučavamo tržište i pitamo se: gde je opterećenje najveće, koliko je stanova izdato na nekom području? Kolika je potražnja i kakvi su trendovi? I na osnovu toga prilagođavamo naše cene“, dodaje Erfkamp.

Kada je potražnja veća od ponude, turistima često ne preostaje ništa drugo nego da potraže smeštaj u predgrađima. Ali, to često smeta lokalnom stanovništvu.

Jedna studija Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja pokazala je da je povećanje kirija jedna od posledica cvetanja tržišta turističkih apartmana kao što je to slučaj sa Airbnb. Jer, ako se sve više stanova koristi samo za iznajmljivanje turistima, može da nastane manjak stanova za stanovanje. Zbog toga neki gradovi žele da zabrane Airbnb na svojoj teritoriji.

Tagovi:

Turizam Turisti Airbnb Preopterećenost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure