img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Vašington više nije partner? Nemačka hoće da se naoruža

04. март 2025, 18:55 Jens Turau (DW)
Foto: AP Photo/Ebrahim Noroozi
Boris Pistorijus i Olaf Šolc
Copied

Politički Berlin je šokiran svađom koja je prošlog petka izbila u Ovalnoj sobi Bele kuće između američkog predsednika Trampa i ukrajinskog predsednika Zelenskog. Zato namerava da uloži milijarde evra u odbranu

Nemačka je politički u šoku. Ekonomski najjačoj zemlji Evrope postalo je jasno kao nikada do sada da se geopolitička situacija suštinski menja. Da se odavno promenila.

Sada su svi relevantni političari Nemačke zaokupljeni grozničavim traženjem odgovora na promene koje se odvijaju izuzetno brzo. Trenutno to znači jasnije pozicioniranje u odnosu na Sjedinjene Države i Rusiju. I dodatno naoružavanje, piše DW.

„SAD su već duže vreme nepouzdane“

Ugledni politikolog Karlo Masala procenjuje da za Evropu „SAD u dogledno vreme neće biti pouzdan partner kada je reč o vrednostima i interesima“. Taj profesor na Univerzitetu Bundesvera u Minhenu to je izjavio u ponedeljak (3. mart) za Dojčlandfunk.

Ipak, dodao je: „Sigurno će u nekim slučajevima imati više zajedničkih interesa s nama nego s drugima. Verujem da bi onda nezavisna i suverena Evropa u takvim slučajevima bila atraktivnija za SAD.“

„SAD bezbednosni rizik za Evropu“

Pozadina ove rasprave je skandal u Beloj kući koji se desio u petak (28. februar) kada je američki predsednik Donald Tramp pred uključenim kamerama i u prisustvu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog faktički otkazao solidarnost s Ukrajinom.

Klaudija Major iz Fondacije nauka i politika (SWP) kaže: „Moramo da priznamo da se naš najvažniji saveznik sada više ne ponaša kao saveznik, već postaje bezbednosni rizik za Evropu“.

Šolc u Londonu u senci Makrona i Starmera

Sve se to događa u vremenu kada Nemačka posle vanrednih parlamentarnih izbora još nije formirala novu vladu. Verovatno će novi kancelar biti lider Demohrišćana Fridrih Merc. Taj političar još nikada nije imao javnu funkciju. Nemačka se baš sad nalazi u toj prelaznoj fazi.

Na samitu u Londonu tempo su diktirali francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, a ne nemački kancelar Olaf Šolc koji je pri kraju svog mandata. Pariz i London su stali iza ukrajinskog predsednika Zelenskog i predložili plan obustavljanja borbenih dejstava između Ukrajine i Rusije.

Uzdržanost Nemačke ima razlog, jer Šolc posle poraza na izborima nema puni kapacitet kao kancelar. U Nemačkoj politička kultura nalaže da se kancelar koji uskoro predaje dužnost nasledniku uzdrži od dalekosežnih odluka, a sve što bi Šolc rekao u Londonu imalo bi karakter dalekosežnog stava.

Šef nemačkih Socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbajl rekao je da u ovim prelomnim vremenima Nemačka ne stoji po strani, pa je Šolc ipak otputovao u London i video se sa Zelenskim. „Naredna nemačka vlada imaće veliku odgovornost u evropskoj politici. Zajedno sa Poljskom i Francuskom sačinjavaće trio zemalja koji će biti odlučujući za uspostavljanje stabilnosti u Evropi“, rekao je on.

U Berlinu se nagađa da bi Klingbajl u slučaju koalicije Demohrišćana (CDU/CSU) sa Socijaldemokratama mogao da postane ministar spoljnih poslova. On je svađu u Ovalnoj sobi nazvao pozivom na buđenje.

Za Bundesver 400 milijardi evra?

Politički Berlin se svakako probudio. Odjednom se diskutuje o merama koje pre izvesnog vremena nisu bile ni zamislive. Reč je o novom ogromnom finansijskom programu koji bi osposobio Bundesver da zajedno s ostalim evropskim saveznicama odbrani zemlju bez učešća Sjedinjenih Država.

Taj program bi morao i da uračuna sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili delimični izostanak američke podrške Ukrajini. Spominju se sume od 400 milijardi evra, iako je prošle nedelje bilo reči o 200 milijardi evra. To Nemačka svakako ne može da finansira iz tekućeg budžeta, već mora da se zaduži preko granice propisane nemačkim Ustavom. Parlament bi morao da promeni tu ustavnu odredbu.

Odluka moguća samo u starom sastavu parlamenta

Bundestag bi, međutim, to morao da odluči tvotrećinskom većinom – i to stari saziv parlamenta koji je izabran 2021. U novom sazivu nema dvotrećinske većine zbog jačanja delom ekstremno desničarske Alternative za Nemačku (AfD) i Levice. Nema puno vremena, jer novi Bundestag mora da se okupi najkasnije 24. marta.

Merc namerava da formira demohrišćansko-socijaldemokratsku vladu do Uskrsa, ali najpre mora da dogovori koaliciju sa SPD-om. On je u ponedeljak u Berlinu najavio: „Hoćemo da uradimo nešto za Bundesver i to je najkasnije posle vašingtonskih događaja u Beloj kući u petak postalo više nego jasno. Ali još nemamo dogovor. Ne mogu da prognoziram.“

Merc i Šolc razgovaraju u sredu

Merc je time demantovao vest da će Bundestag u naredni ponedeljak (10. mart) doneti odluku o rekordnom ulaganju u nemačku vojsku. Pritisak na sve aktere da se dogovore o takvoj investiciji veći je nego ikad. Socijaldemokrate su otkazali sve termine ove nedelje u nameri da se usredsrede na razgovore o formiranju vlade.

U sredu (5. mart) kancelar Olaf Šolc će se sastati sa svojim verovatnim naslednikom Fridrihom Mercom, kako bi se dogovorili o narednim koracima. Među glavnim pitanjima jedno je posebno važno: kako da se Nemačka sama pobrine za svoju bezbednost, o kojoj su od 1945. brinule Sjedinjene Države?

Tagovi:

Nemačka Sjedinjene Američke Države Evropa naoružavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji u okviru takozvane "flamingo revolucije"

Korupcija

09.јул 2026. B. B.

Gardijan: U albanskoj „flamingo revolciji“ odjeci demonstracija u Srbiji

U albanskim protestima mogu se prepoznati odjeci dugotrajnih demonstracija u Srbiji protiv klijentelizma i nedostatka odgovornosti vlasti, piše Gardijan

Veštačka inteligencija, ilustracija

Veštačka inteligencija

09.јул 2026. B. B.

Veštačka inteligencija otkriva sklonost ka korupciji

Model zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji razvijen je u Beču

Granični prelaz

Evropska unija

09.јул 2026. B. B.

Politiko: Devet zemalja traži produžеnje olakšica u primeni EES

Mehanizam za vanredne situacije koji omogućava graničnim službama da, u izuzetnim okolnostima, privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka, trebalo bi da bude ukinut 6. septembra

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom Istoku

09.јул 2026. A.P.

Prekid prekida vatre: Vazdušni udari SAD na Iran koji je uzvratio napadima na Kuvajt i Bahrein

Američka vojska je saopštila da je u noći na četvrtak izvršila 90 vazdušnih udara na Iran. Centralna komanda tvrdi da je to bila rekacija na pojedinačne iranske napada na brodove u Ormuskom moreuzu

NATO; Donald Tramp

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2026. I.M.

Tramp: Daćemo Ukrajini licencu za proizvodnju sistema „patriot“

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da planira da Ukrajini omogući licencnu proizvodnju raketa-presretača za sistem „patriot”. Kijev ovu tehnologiju traži mesecima zbog sve intenzivnijih ruskih raketnih napada

Komentar
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure