

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Gotovo 200.000 ukrajinskih državljana koji trenutno borave u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi se suočiti s deportacijom
Američka administracija razmatra plan kojim bi gotovo 200.000 ukrajinskih državljana bilo deportovano iz Sjedinjenih Američkih Država, uz pomoć sredstava namenjenih stranoj pomoći, objavio je danas Vašington post, pozivajući se na nacrte internih dokumenata u koje je imao uvid.
Prema planu, Vašington namerava da izdvoji oko 250 miliona dolara iz fondova za spoljnu pomoć za repatrijaciju ljudi iz zona aktivnih sukoba, među kojima je i oko 500.000 Haićana. Tokom mandata Džoa Bajdena, Ukrajincima i Haićanima bio je odobren privremeni zaštitni status koji im je omogućio legalan boravak u SAD, jer nisu mogli sigurno da se vrate u svoje države, prenosi Index.
Sa povratkom Trampove administracije i zaoštravanjem imigracione politike, situacija se promenila, kada je Tramp najavio pokretanje „najvećeg programa deportacija u američkoj istoriji“, s ciljem uklanjanja između 15 i 20 miliona migranata iz zemlje.
Prema nacrtu dokumenata, plan je razvijen nakon što je Ministarstvo nacionalne bezbednosti 5. maja objavilo da će migranti koji se dobrovoljno vrate u svoje zemlje moći da dobiju finansijsku pomoć u iznosu od 1.000 dolara.
Osim Ukrajinaca i Haićana, u dokumentu se navode i Avganistanci, Palestinci, Libijci, Sudanci, Sirijci i Jemenci kao potencijalne mete deportacija.
Portparolka Ministarstva nacionalne bezbednosti potvrdila je autentičnost dokumenata, ali ih je opisala kao zastarele i navela da ministarka Kristi Noem još nije donela konačnu odluku o statusu privremene zaštite za Ukrajinu i Haiti.
Plan je izazvao talas kritika, uključujući i bivše američke visoke funkcionere, koji ga nazivaju nehumanim i suprotnim temeljnim američkim vrednostima. Kritičari upozoravaju da bi sprovođenje plana moglo dovesti do prisilnog vraćanja ljudi u zemlje u kojima im preti ozbiljna opasnost po život.
Pored toga, postavlja se i pitanje zloupotrebe fondova za spoljnu pomoć, koji su namenjeni da budu podrška izbeglicama, a ne finansiranju deportacija.
Krajem januara Vašington je prestao da prima prijave ukrajinskih državljana u sklopu programa „Uniting for Ukraine“, koji im je omogućavao dvogodišnji boravak u SAD uz pravo na rad, studiranje i zdravstveno osiguranje.
Prema procenama Ujedinjenih nacija, u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno se nalazi oko 200.000 ukrajinskih izbeglica.
Izvor: FoNet


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve