img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija

Varljivo zatišje

21. jun 2001, 14:58 V. Zaharijev
Copied

Mir u ovom trenutku najviše zavisi od umetnosti cenkanja, u kome, po starom dobrom pravilu balkanskih pijaca, moraju biti zadovoljene obe strane

U REDU ZA PASOŠ: Žene i deca odlaze među prvima

Dugo najavljivani dijalog o pravima Albanaca u Makedoniji započet je ovih dana. Lider Partije demokratskog prosperiteta Imer Imeri i predsednik Demokratske partije Albanaca Arben Džaferi počeli su da se cenkaju sa svojim makedonskim kolegama liderom VMRO-DPMNE Ljupčom Georgijevskim i prvim čovekom Socijaldemokratskog saveza Makedonije Brankom Crvenkovskim u nadi da će izvući što više prava za Albance u Makedoniji koji su prema njihovom mišljenju, dosad bili građani drugog reda. Glavni zahtevi albanskog političkog faktora u Makediniji doskora su bili promena makedonskog ustava i uvođenje dvojezičnosti, ali apetiti albanskih pregovarača svakodnevno rastu pa su oni poslednjih dana aktuelizovali i pitanje o dvodomnom parlamentu u kome bi Albanci imali pravo veta, i uvođenju funkcije potpredsednika države koji bi bio albanske nacionalnosti.

Sporan deo makedonskog ustava je, smatraju Imeri i Džaferi, njegova preambula koja definiše Makedoniju kao „nacionalnu državu makedonskog naroda u kojoj je obezbeđena puna građanska ravnopravnost i trajan suživot makedonskog naroda sa Albancima, Turcima, Vlasima, Romima i drugim nacionalnostima koji žive u Republici Makedoniji“. Nezavisni mediji u Skoplju jednoglasno tvrde da je promena preambule ustava gotova stvar i da će se sve rešiti tako što u preambuli neće biti nabrojane nacionalnosti, već će Makedonija biti definisana kao država građana.

Druga „sporna“ tačka makedonskog ustava je i član 19, u kome se između ostalog kaže da su „Makedonska pravoslavna crkva, druge verske zajednice i religiozne grupe odvojene od države i jednake pred zakonom“. Stav albanskog političkog faktora je da se u ovaj član unese i Islamska verska zajednica, ili da se izbriše Makedonska pravoslavna crkva, odnosno da se u ovom članu barata samo terminom „verske zajednice“. Vrh Makedonske pravoslavne crkve najoštrije je reagovao na zahteve o njenom brisanju iz člana 19. Ustava Makedonije, navodeći da će to usporiti priznavanje ove crkve od strane drugih pravoslavnih crkvi.

Nesumnjivo, Albanci iz Makedonije će u pregovorima koji su u toku uspeti da izdejstvuju i veću zastupljenost albanskog jezika u institucijama sistema. Makedonski politički blok se protivi jedino uvođenju albanskog jezika u Sobranju Makedonije, jer bi time bio obespravljeno 12-15 odsto građana Makedonije koji ne pripadaju ni makedonskoj ni albanskoj nacionalnosti.

NAJBOLNIJE PITANJE: Veća zastupljenost Albanaca u državnim institucijama jedno je od najbolnijih pitanja jer prema Makedonskom planu o reformi državne administracije s posla bi trebalo da ode 20.000 zaposlenih, odnosno, ako se izađe u susret ovom zahtevu Albanaca, sledećih godina će sa posla biti otpuštani samo Makedonci, a zapošljavani samo Albanci.

Zahteve o formiranju dvodomnog parlamenta s pravom veta, uvođenje funkcije potpredsednika države albanske nacionalnosti i zahteve za veću ingerenciju jedinica lokalne samouprave (čitaj federalizacije) analitičari smatraju nerealnim, i teško je poverovati da će Georgijevski i Crvenkovski pristati da udovolje i ovim zahtevima Albanaca. Pregovori o pravima Albanaca trebalo bi da daju prve rezultate do 25. juna kada bi makedonski politički vrh na samitu u Luksemburgu trebalo da podnese „raport“ Evropskoj uniji o napredovanju pregovora.

I dok ze na zeleniom stolom nastavljaju pregovori o budućim pravima Albanaca u Makedoniji, na terenu se obe strane pripremaju za nove okršaje. Ekstremisti se pregrupišu i popunjavaju arsenale oružjem i hranom, a skrštenih ruku ne sede ni makedonske snage bezbednosti. Ovih dana su na skopski aerodrom Petrovec iz Ukrajine stigla četiri aviona Suhoj-25 i još četiri helikoptera MI-24 („leteći tenkovi“).

„Ne shvatam zašto je makedonska vlada nabavila avione Suhoj-25. Ovi avioni, koji se još nazivaju „ubice tenkova“, ne mogu mnogo pomoći u borbi sa gerilcima. Sa parama koje su potrošene za kupovinu četiri aviona Suhoj-25 moglo se nabaviti još dvadesetak helikoptera tipa MI-24, koji su pandan američkom Apaču AH-64. Ovi helikopteri su mnogo efikasniji i selektivniji u izboru ciljeva i mogu biti mnogo korisniji od aviona Suhoj-25, koji u ovom slučaju mogu biti korisni samo psihološki „, kaže za „Vreme“ vojni analitičar Petar Škrbina.

Četiri aviona Suhoj-24 i četiri helikoptera MI-24 u Skoplje su stigli preko Rumunije i SR Jugoslavije, jer im Bugarska nije dozvolila prelet. Vojna pomoć koju je na početku krize Bugarska obećala Makedoniji stiže sve sporije, dok je pomoć koja stiže iz SR Jugoslavije sve obimnija, posebno nakon dogovora o vojnoj saradnji, koji su pre dvadesetak dana u Skoplju potpisali ministri odbrane dveju zemalja.

MOBILIZACIJA: Prekid vatre koji je objavila makedonska strana ovih dana je prihvatila i ONA. Lider ONA-e Ali Ahmeti rekao je da će prekid vatre trajati do 27. juna i da će njegovo produženje zavisiti od ishoda pregovora o pravima Albanaca. Ali, i pored zvaničnog prekida vatre pucanje se nastavlja, posebno na području Šar-planine i na području najvećeg skopskog sela Aračinovo. Borbe su izgubile na intenzitetu jedino u karadačko-kumanovskom regionu gde je ovih dana počeo da se sprovodi plan „hrana za vodu“: pripadnici ONA-e odvrnuli su ventile Lipkovskog jezera odakle Kumanovo dobija vodu, a za uzvrat je u Lipkovu ušao karavan sa humanitarnom pomoći. Kumanovo će, međutim, dobiti vodu za piće tek za 7-8 dana, a u međuvremenu će Kumanovci morati da čekaju u redovima pred cisternama koje dolaze iz Skoplja. Vodosnabdevanje je problem koji muči i stanovnike Tetova, posebno one koji žive na višim spratovima, jer gradska pumpa ne može da radi punim kapacitetom dok se ne popravi dalekovod na Šar-planini koji pumpu snabdeva strujom. Problem je u tome što se dalekovod nalazi na teritoriji koju kontrolišu ekstremisti.

U Makedoniji je ovih dana počela intenzivnija mobilizacija rezervnog sastava vojske i policije. Prema tvrdnjama nadležnih organa, odziv na mobilizaciju nije sjajan, ali je broj dobrovoljaca iznenađujuće velik. Predstavnici makedonske policije odbacili su tvrdnje nekih medija da je poslednjih dana bilo deljenja oružja etničkim Makedoncima koji žive u kriznim područjima. Vlasti u Skoplju tvrde da se oružje deli samo pripadnicima rezervnog sastava policije, ali ne i običnim civilima.

Pregovori političkih elita Makedonaca i Albanaca i „varljivo zatišje“ na frontu pokazuju da Makedonija možda i ima šansu da izbegne ratnu sudbinu većine bivših jugoslovenskih republika. Mir u ovom trenutku najviše zavisi od umetnosti cenkanja, u kome, po starom dobrom pravilu balkanskih pijaca, moraju biti zadovoljene obe strane.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Božićni napad

26.decembar 2025. I.M.

Tramp: SAD izvele „smrtonosne udare“ na Islamsku državu u Nigeriji

Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista

Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure