

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U saopštenju Ukrajinaca se navodi da je avion pogođen 8. juna "na teritoriji aerodroma Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti Ruske Federacije, 589 kilometara od linije fronta“
Najnapredniji ruski višenamenski borbeni avion Su-57 prvi put je pogođen i oboren na aerodromu Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti unutar Rusije, 589 kilometara od linije fronta, objavila je ukrajinska agencija Ukrinform pozivajući se na saopštenje pres službe Odbrambene obaveštajne službe Ukrajine (DIU).
U saopštenju se navodi da je avion pogođen 8. juna „na teritoriji aerodroma Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti Ruske Federacije, 589 kilometara od linije fronta“.
Napominje se da o tome svedoče satelitski snimci na kojima se vidi da je 7. juna Su-57 bio netaknut, ali su se 8. juna u njegovoj blizini pojavili krateri od eksplozije i karakteristična mesta kao posledica požara.
Ukrinform podseća da je Su-57 najnapredniji borbeni avion Moskve, sposoban da za udare koristi krstareće rakete Kh-59 i Kh-69 (u zapadnoj tipologiji X-59 i X-69) i da Vazdušno-kosmičke snage Rusije imaju u upotrebi samo nekoliko tih borbenih aviona.
„Poraz Su-57 je prvi takav slučaj u istoriji“, naglasili su ukrajinski obaveštajci.
Istovrmeno, agencija AP prenosi saopštenje Kijeva da su ukrajinske snage pogodile ultramoderni ruski ratni avion stacioniran u vazduhoplovnoj bazi na skoro 600 kilometara od linije fronta, navodeći kako se to desilo nakon što su zapadni saveznici dozvolili Ukrajini da koristi njihovo oružje za ograničene napade unutar Rusije.
Glavna vojna obaveštajna služba Kijeva podelila je satelitske fotografije za koje je rekla da pokazuju posledice napada. Ako bude potvrđeno, to bi predstavljalo prvi poznati uspešan udar Ukrajine na borbeni avion Su-57, dvomotorni stelt lovac, hvali kao najnapredniji vojni avion Moskve.
Na jednoj fotografiji mogu se videti crni tragovi čađi i mali krateri koji su prošarani betonskom trakom oko parkirane letelice. Prema Glavnom obaveštajnom upravi ukrajinskog Ministarstva odbrane, napad se dogodio u subotu u bazi Ahtubinsk na jugu Rusije.
For the first time, a russian Su-57 jet was hit.
On June 8, 2024, a Su-57 multi-purpose fighter was hit on the territory of the Akhtubinsk air base in the Astrakhan region (russia), located 589 kilometers from the frontline.
Satellite images of the plane provide evidence of the… pic.twitter.com/XjgWxTEsa8— Defense of Ukraine (@DefenceU) June 9, 2024
Nije odmah bilo jasno koje je oružje korišćeno, ali udaljenost aerodroma od Ukrajine sugeriše da su ga verovatno pogodile bespilotne letelice, navodi AP.
Udar dolazi nakon što su Sjedinjene Države i Nemačka nedavno ovlastile Ukrajinu da pogodi neke ciljeve na ruskom tlu dugometnim oružjem koje isporučuje Kijevu.
Ukrajina je već koristila američko oružje za napad unutar Rusije prema novo odobrenim smernicama predsednika Džozefa Bajdena koje dozvoljavaju da se američko oružje koristi u ograničene svrhe odbrane Harkova, drugog po veličini grada u Ukrajini, navodi AP.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve