

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Južnokorejski predsednik Jun Suk Jeol je označio akcije opozicije kao „jasno antidržavno ponašanje koje ima za cilj podsticanje pobune“
Južnokorejski predsednik Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje u nenajavljenom televizijskom obraćanju optužujući glavnu opozicionu stranku u zemlji za simpatije prema Severnoj Koreji i za antidržavne aktivnosti.
Jun nije rekao koje će konkretne mere biti preduzete. On je citirao predlog opozicione Demokratske stranke, koja ima većinu u parlamentu, za opoziv najviših tužilaca i odbijanje vladinog budžeta.
Jun je označio akcije opozicije kao „jasno antidržavno ponašanje koje ima za cilj podsticanje pobune“ i istakao da su ti akti „paralizovali državne poslove i pretvorili Narodnu skupštinu u jazbinu kriminalaca“, piše CNN.
On je opisao vanredno stanje kao neophodnu meru za iskorenjivanje ovih „besramnih pro-severnih antidržavnih snaga“. Tu odluku je opravdao kao ključnu za zaštitu sloboda i bezbednost ljudi, obezbeđivanje održivosti zemlje i prenošenje stabilne nacije budućim generacijama.
Police have been deployed at the entrance to the National Assembly Building in Seoul, following South Korean President Yoon Suk Yeol having declared Martial Law. pic.twitter.com/El0halVKHK
— OSINTdefender (@sentdefender) December 3, 2024
„Raj za drogu“
Jun je optužio opoziciju da je pretvorila naciju u „raj za drogu“ i stvorila stanje haosa koje je štetno po javnu bezbednost i egzistenciju. Ocenio je da Demokratska stranka pokušava da zbaci liberalni demokratski sistem.
„Narodna skupština je postala čudovište koje podriva liberalnu demokratiju, a nacija je u nesigurnom stanju, klati se na ivici kolapsa, Uklonićemo antidržavne snage i vratiti zemlju u normalu što je pre moguće“, rekao je Jeol.
Iako je priznao da bi vanredno stanje moglo da izazove neke neprijatnosti, on je obećao napore da se njegov uticaj na javnost svede na najmanju moguću meru.
Protesti protiv vanrednog stanja
Policija je bila raspoređena na ulazu u zgradu Narodne skupštine u Seulu nakon što je Jun proglasio vanredno stanje.
Na društvenim mrežama se pojavio snimak ljudi, verovatno poslanika, koje policija opremljena štitovima sprečava da prođu ka skupštini.
Pored jakog prisustva policije ispred južnokorejskog parlamenta, pojavile su se i slike i snimci helikoptera koji kruže iznad njega.
Iz južnokorejskih medija stižu izveštaji da je vojska te zemlje najavila obustavu svih parlamentarnih aktivnosti.
Parlament izglasao blokadu vanrednog stanja
Dok se sukobi odvijaju ispred zgrade parlamenta, političari u njoj održali su sednicu na kojoj su glasali o vanrednom stanju koje je proglasio južnokorejski predsednik.
Parlament je sada izglasao blokadu tog proglasa, a predsednik parlamenta ga je proglasio nevažećim.
Predsednik parlamenta Vu Von-sik podneo je rezoluciju kojom se poziva na ukidanje vanrednog stanja oko jedan sat posle ponoći po lokalnom vremenu.
Za rezoluciju je glasalo 190 od 300 predstavnika vladajućih i opozicionih partija.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve