

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Najviši sud Izraela oborio je deo reforme pravosuđa kojom je vlada Benjamina Netanjahua htela da razvlasti sud
Najviši sud Izraela oborio je ključni deo reforme pravosuđa na kojoj je insistirala vlast Benjamina Netanjahua i zbog koje su prošle godine stotine hiljada Izraelaca protestovale.
Sud je odluku doneo tesno, za nju je bilo osam od petnaest sudija, piše Dojče vele.
Promenom zakona je Netanjahu hteo da oduzme sudu mogućnost da reaguje na „neprimerene“ odluke Vlade, premijera ili ministara.
Izraelska opozicija to je videla kao napad na nezavisno pravosuđe i način da vlast otvori sebi širom vrata za korupciju koju niko ne bi mogao da goni.
Netanjahuov kabinet je pak argumentovao da pravosuđe u Izraelu ima preširoka ovlašćenja u odnosu na izvršnu vlast i da valja uspostaviti ravnotežu.
U odluci kojom je sud poništio ovu odredbu navedeno je da bi ovakva reforma pravosuđa nanela „tešku i neuporedivu štetu ključnoj osobini Izraela kao demokratske države“.
Netanjahuov pokušaj da oslabi pravosuđe prošle godine je izvodio na ulice stotine hiljada ljudi, u verovatno najvećim protestima u istoriji Izraela. Bilo je sukoba sa policijom, štrajkova, pokušaji posredovanja iz SAD su propadali.
Jedna sveža anketa pokazuje da je i društvo podeljeno – 46 odsto građana protivilo se reformi, 35 odsto je bilo na Netanjahuovoj strani, dok su ostali neodlučni.
Sporni zakon, donet prošlog leta, trebalo je da bude prvi u nizu kojima se reformiše pravosuđe. Ti napori su prekinuti terorističkim napadima Hamasa početkom oktobra, kad je ubijeno 1.200 Izraelaca, a 240 njih su kao taoci završili u Pojasu Gaze.
Od tada Izrael vodi rat protiv Hamasa, koji EU, Nemačka, SAD i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom.
U bombardovanju Gaze i kopnenoj intervenciji izraelske vojske do sada je ubijeno oko 22 hiljade ljudi, navodi Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa.
Pitanje je kako će Netanjahu prihvatiti odluku suda. Ukoliko to odbije, Izraelu preti nova državna kriza.
Likud, desničarska stranka premijera, već je saopštila da odluka suda protivreči „volji naroda“ za jedinstvom u jeku rata. Žale se što je sud obznanio odluku u vreme dok se „izraelski vojnici sa desnice i levice bore i ugrožavaju svoje živote“.
Slično je reagovao ministar pravde Jariv Levin. „Presuda, nezapamćena u jednoj zapadnoj demokratiji, neće nas obeshrabriti. Dok traje borba na različitim frontovima, nastavićemo da delamo uzdržano i odgovorno.“
Sa druge strane, Pokret za kvalitetnu vlast, koji je najvišem sudu bio podneo osam žalbi na zakon, saopštio je da je u pitanju istorijska presuda. „Ovo je velika javna pobeda onih koji se bore za demokratiju“, naveo je pokret.
Odluku suda pozdravio je i lider opozicije Jair Lapid. „Ako izraelska Vlada ponovo počne prepirku oko Vrhovnog suda, to će značiti da ništa nije naučila.“
Presuda je novi udarac za Netanjahua. Prema anketama, njegova popularnost žestoko pada posle Hamasovih napada. Mnogi mu zameraju što do sada nije prihvatio ličnu odgovornost za to što je Izrael bio nespreman za napade.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve