

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Najviši sud Izraela oborio je deo reforme pravosuđa kojom je vlada Benjamina Netanjahua htela da razvlasti sud
Najviši sud Izraela oborio je ključni deo reforme pravosuđa na kojoj je insistirala vlast Benjamina Netanjahua i zbog koje su prošle godine stotine hiljada Izraelaca protestovale.
Sud je odluku doneo tesno, za nju je bilo osam od petnaest sudija, piše Dojče vele.
Promenom zakona je Netanjahu hteo da oduzme sudu mogućnost da reaguje na „neprimerene“ odluke Vlade, premijera ili ministara.
Izraelska opozicija to je videla kao napad na nezavisno pravosuđe i način da vlast otvori sebi širom vrata za korupciju koju niko ne bi mogao da goni.
Netanjahuov kabinet je pak argumentovao da pravosuđe u Izraelu ima preširoka ovlašćenja u odnosu na izvršnu vlast i da valja uspostaviti ravnotežu.
U odluci kojom je sud poništio ovu odredbu navedeno je da bi ovakva reforma pravosuđa nanela „tešku i neuporedivu štetu ključnoj osobini Izraela kao demokratske države“.
Netanjahuov pokušaj da oslabi pravosuđe prošle godine je izvodio na ulice stotine hiljada ljudi, u verovatno najvećim protestima u istoriji Izraela. Bilo je sukoba sa policijom, štrajkova, pokušaji posredovanja iz SAD su propadali.
Jedna sveža anketa pokazuje da je i društvo podeljeno – 46 odsto građana protivilo se reformi, 35 odsto je bilo na Netanjahuovoj strani, dok su ostali neodlučni.
Sporni zakon, donet prošlog leta, trebalo je da bude prvi u nizu kojima se reformiše pravosuđe. Ti napori su prekinuti terorističkim napadima Hamasa početkom oktobra, kad je ubijeno 1.200 Izraelaca, a 240 njih su kao taoci završili u Pojasu Gaze.
Od tada Izrael vodi rat protiv Hamasa, koji EU, Nemačka, SAD i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom.
U bombardovanju Gaze i kopnenoj intervenciji izraelske vojske do sada je ubijeno oko 22 hiljade ljudi, navodi Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa.
Pitanje je kako će Netanjahu prihvatiti odluku suda. Ukoliko to odbije, Izraelu preti nova državna kriza.
Likud, desničarska stranka premijera, već je saopštila da odluka suda protivreči „volji naroda“ za jedinstvom u jeku rata. Žale se što je sud obznanio odluku u vreme dok se „izraelski vojnici sa desnice i levice bore i ugrožavaju svoje živote“.
Slično je reagovao ministar pravde Jariv Levin. „Presuda, nezapamćena u jednoj zapadnoj demokratiji, neće nas obeshrabriti. Dok traje borba na različitim frontovima, nastavićemo da delamo uzdržano i odgovorno.“
Sa druge strane, Pokret za kvalitetnu vlast, koji je najvišem sudu bio podneo osam žalbi na zakon, saopštio je da je u pitanju istorijska presuda. „Ovo je velika javna pobeda onih koji se bore za demokratiju“, naveo je pokret.
Odluku suda pozdravio je i lider opozicije Jair Lapid. „Ako izraelska Vlada ponovo počne prepirku oko Vrhovnog suda, to će značiti da ništa nije naučila.“
Presuda je novi udarac za Netanjahua. Prema anketama, njegova popularnost žestoko pada posle Hamasovih napada. Mnogi mu zameraju što do sada nije prihvatio ličnu odgovornost za to što je Izrael bio nespreman za napade.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve