

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nekoliko puta je uputio molbe zapadnim saveznicima za dozvolu da koristi donirano oružje na ciljevima unutar Rusije
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je saveznike da povuku zabranu Ukrajini da koristi oružje Alijanse u napadima na vojne ciljeve na teritoriji Ruske Federacije.
“Sada kada se vode mnoge borbe u Harkovu, blizu granice, uskracćivanje mogućnosti Ukrajini da koristi ovo oružje protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji im otežava odbranu“, rekao je Stoltenerg u intervjuu za Ekonomist.
List navodi da je Stoltenbergova jasna, iako neimenovana, meta bila politika koju vodi predsednik SAD Džozef Bajden, a kojom on određuje ciljeve koje Ukrajina može da napadne američkim naoružanjem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nekoliko puta je uputio molbe zapadnim saveznicima za dozvolu da koristi donirano oružje na ciljevima unutar Rusije, a naročito nakon napredovanja ruskih trupa u Harkovskoj oblasti.
Ruska ofanziva
Rusija je 10. maja započela ofanzivu u ovom regionu, a Stoltenberg nije učekivao da udar dovede do proboja front.
“Oni će nastaviti da guraju i nastavljaju da dobijaju neku marginalnu poziciju, i spremni su da plate veoma visoku cenu za ove marginalne dobitke“, zaključio je Stoltenberg .
Upozorio je da se Ukrajina ipak bori i uputio kritiku na račun evropskih saveznika.
“Evropski saveznici su obećali milion artiljerijskih granata. Nismo videli ništa slično tome“, naglasio je Stoltenberg.
Istakao je da je ovaj potez povećao rizik od eskalacije tenzija, ali je dodao da postoji razlika između slanja oružja i obučavanja i vojnog angažovanja.
“Pružamo obuku, pružamo oružje, municiju Ukrajini, ali nećemo biti direktno uključeni sa teritorije NATO u borbene operacije iznad ili u Ukrajini. Dakle, to je druga stvar“, ocenio je Stoltenberg.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve