Ako je suditi po odnosu Trampa prema Srbiji u njegovom prvom mandatu, odnosi sa Beogradom, ali i sa Prištinom služiće mu isključivo da zabeleži poneki spoljnopolitički poen, mada bi velikodušni odnos Beograda prema njegovom zetu Džaredu Kušneru, koji bi da gradi na mestu rasturenog Generalštaba, mogao da „pogura" odnose
Istraživanja Galupa sprovedena neposredno pre predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pokazala su da su građani Srbije ubedljivo najviše od svih ostalih Evropljana navijali za pobedu Donalda Trampa i da bi čak 59 odsto građana Srbije glasalo za njega. Da li će Trampova pobeda zaista za Srbiju toliko značiti, može se zaključiti iz njegovih ranijih stavova.
Najpre, Trampovom pobedom politike Evropske unije (EU) i SAD prema Srbiji i Zapadnom Balkanu neće biti usklađene kao tokom mandata Džozefa Bajdena.
Podela Kosova i Briselski sporazum
U prvom mandatu Tramp je govoreći o kosovskom problemu najčešće pominjao podelu kao mogući ishod dijaloga Beograda i Prištine, dok je takav scenario neprihvatljiv za EU.
Njegovo angažovanje na rešavanju tog problema ogledalo se i u potpisivanju Vašingtonskog sporazuma od koga je malo toga realizovano, jer je ubrzo nakon potpisivanja tog sporazuma Tramp izgubio na izborima.
Ono što je realizovano bilo je negativno po Srbiju s obzirom na to da je Izrael priznao Kosovo, a Srbija nije prebacila ambasadu u Jerusalim niti je dobila obećane američke investicije.
Pošto se zalaže za prilično izolacionističku politiku SAD, može se naslutiti da će Tramp, kao i u prvom mandatu, za Srbiju biti zainteresovan samo ako bi na račun odnosa sa Beogradom mogao da zabeleži neki spoljnopolitički poen.
„Dok je na Balkanu mirno, region neće posebno zanimati nikoga u Beloj kući“, ocenio je nedavno za DW Stevan Nedeljković iz Centra za studije SAD na beogradskom Fakultetu političkih nauka.
„Strateški interesi SAD u našem regionu jesu stabilnost i cementirana zapadna orijentacija zapadnobalkanske šestorke. Dokle god ti interesi nisu ugroženi, Amerikanci će kormilo na Zapadnom Balkanu prepustiti Evropljanima“, rekao je Nedeljković.
Foto: S.G.Bilbord u Beću
Odnos vlasti u Srbiji i Trampovog zeta
Prvi Trampov mandat mogao je da razveje prevelike nade u Beogradu i Banjaluci, ali i strahove u ostalim prestonicama Zapadnog Balkana da će Bela kuća postati „prosrpska“.
Istina, Trampov čovek za region Ričard Grenel – koji se kotira dobro za visoke pozicije ako Tramp opet pobedi – ostvario je bliske veze u Beogradu i isticao se tvitovima.
To je, može biti, njemu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru donelo isplativi biznis da grade hotelski kompleks u centru Beograda, na mestu Generalštaba uništenog u bombardovanju 1999. godine.
No, slične poslove Kušner ima i na albanskom priobalju, pa je pitanje koliko oni podrazumevaju i političku podršku Trampa, ukoliko pobedi.
Pored toga Tramp je tokom prvog mandata često dovodio u pitanje funkcionisanje, pa i postojanje NATO pakta, a preispitivao je to koliki su i kakvi zaista američki interesi u Evropi.
U odnosu na odlazećeg predsednika Džozefa Bajdenova administraciju, Tramp je Balkan posmatrao dosta drugačije u odnosu na Brisel, pa je moguće da novi predsednik SAD oživi ideju o podeli Kosova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U parlamentu Bugarske je izbila tuča zbog odluke da se zemlja pridruži evrozoni. Deo poslanika pozvao je pristalice očuvanja nacionalne valute leva da blokiraju narodnu skupštinu
Intervju: Marcin Napjorkovski, direktor Muzeja istorije Poljske
U čemu se sastoji delotvoran otpor totalitarizmima i falsifikovanju sećanja? Srđa Popović je ukazivao na srpski primer. Otpor falsifikovanju prošlosti sastoji se u stvaranju simbola koji nas ponovo povezuju i koji deluju kao pesak koji smo bacili u zupčanik falsifikatorske mašinerije. Otpor je u podsećanju na to kakva je stvarnost i u ponovnom uspostavljanju zajedničkih tačaka
Od presude protiv Marin Le Pen i njenog Nacionalnog okupljanja, na koju su gotovo svi već pomalo zaboravili, Francusku potresaju sve mračnije afere prošarane mimovima Makronovih (u najmanju ruku) bizarnih dogodovština, a sve na fonu dubokog političkog tavorenja i laganog posrtanja pod teretom krize budžeta i javnog duga. Čak ni nedavna pobeda PSŽ u Ligi šampiona nije mogla da prođe bez “očekivano” tragičnih incidenata, što je samo još jedan od pokazatelja daleko šire društvene krize u koju je Francuska zapala
Zemljotres magnitude između 5,8 i 6,2 stepena Rihtera pogodio je u utorak ujutru Marmaris u Turskoj grčko ostrvo Rodos. Jedna devojčica izgubila je život, na desetine ljudi je povređeno
Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!