
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Ako je suditi po odnosu Trampa prema Srbiji u njegovom prvom mandatu, odnosi sa Beogradom, ali i sa Prištinom služiće mu isključivo da zabeleži poneki spoljnopolitički poen, mada bi velikodušni odnos Beograda prema njegovom zetu Džaredu Kušneru, koji bi da gradi na mestu rasturenog Generalštaba, mogao da „pogura" odnose
Istraživanja Galupa sprovedena neposredno pre predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pokazala su da su građani Srbije ubedljivo najviše od svih ostalih Evropljana navijali za pobedu Donalda Trampa i da bi čak 59 odsto građana Srbije glasalo za njega. Da li će Trampova pobeda zaista za Srbiju toliko značiti, može se zaključiti iz njegovih ranijih stavova.
Najpre, Trampovom pobedom politike Evropske unije (EU) i SAD prema Srbiji i Zapadnom Balkanu neće biti usklađene kao tokom mandata Džozefa Bajdena.
Podela Kosova i Briselski sporazum
U prvom mandatu Tramp je govoreći o kosovskom problemu najčešće pominjao podelu kao mogući ishod dijaloga Beograda i Prištine, dok je takav scenario neprihvatljiv za EU.
Njegovo angažovanje na rešavanju tog problema ogledalo se i u potpisivanju Vašingtonskog sporazuma od koga je malo toga realizovano, jer je ubrzo nakon potpisivanja tog sporazuma Tramp izgubio na izborima.
Ono što je realizovano bilo je negativno po Srbiju s obzirom na to da je Izrael priznao Kosovo, a Srbija nije prebacila ambasadu u Jerusalim niti je dobila obećane američke investicije.
Pošto se zalaže za prilično izolacionističku politiku SAD, može se naslutiti da će Tramp, kao i u prvom mandatu, za Srbiju biti zainteresovan samo ako bi na račun odnosa sa Beogradom mogao da zabeleži neki spoljnopolitički poen.
„Dok je na Balkanu mirno, region neće posebno zanimati nikoga u Beloj kući“, ocenio je nedavno za DW Stevan Nedeljković iz Centra za studije SAD na beogradskom Fakultetu političkih nauka.
„Strateški interesi SAD u našem regionu jesu stabilnost i cementirana zapadna orijentacija zapadnobalkanske šestorke. Dokle god ti interesi nisu ugroženi, Amerikanci će kormilo na Zapadnom Balkanu prepustiti Evropljanima“, rekao je Nedeljković.
Odnos vlasti u Srbiji i Trampovog zeta
Prvi Trampov mandat mogao je da razveje prevelike nade u Beogradu i Banjaluci, ali i strahove u ostalim prestonicama Zapadnog Balkana da će Bela kuća postati „prosrpska“.
Istina, Trampov čovek za region Ričard Grenel – koji se kotira dobro za visoke pozicije ako Tramp opet pobedi – ostvario je bliske veze u Beogradu i isticao se tvitovima.
To je, može biti, njemu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru donelo isplativi biznis da grade hotelski kompleks u centru Beograda, na mestu Generalštaba uništenog u bombardovanju 1999. godine.
No, slične poslove Kušner ima i na albanskom priobalju, pa je pitanje koliko oni podrazumevaju i političku podršku Trampa, ukoliko pobedi.
Pored toga Tramp je tokom prvog mandata često dovodio u pitanje funkcionisanje, pa i postojanje NATO pakta, a preispitivao je to koliki su i kakvi zaista američki interesi u Evropi.
U odnosu na odlazećeg predsednika Džozefa Bajdenova administraciju, Tramp je Balkan posmatrao dosta drugačije u odnosu na Brisel, pa je moguće da novi predsednik SAD oživi ideju o podeli Kosova.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve